Hrvatska školska gramatika

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljena je još jedna školska gramatika u Hrvatskoj koja je namijenjena učenicima osnovne i srednje škole. Autorice nove školske gramatike su: dr. sc. Lana Hudeček i dr. sc. Milica Mihaljević, a glavni urednik dr. sc. Željko Jozić. Školski priručnik su recenzirali: dr. sc. Ante Bežen, profesor metodike hrvatskoga jezika na Učiteljskom fakultetu i dr. sc. Marijana Horvat, voditeljica Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju IHJJ-a. Isti su znanstvenici sastavljali, recenzirali, a također i uređivali (gl. ur. Željko Jozić) Hrvatski pravopis IHJJ-a. Gramatika je bila nedavno predstavljena na sajmu knjiga Interliber u Zagrebu.

Skolska1

Autorice u medijima navode da je riječ o “normativnoj gramatici” koja daje “učencima, učiteljima i nastavnicima jasan, kratak i jednostavan pregled osnovnih jezičnih znanja.” (Na Interliberu predstavljena ‘Hrvatska školska gramatika’ Instituta za hrvatski jezik). Nastavnici hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama trebali bi pak u svako doba dana posjedovati osnovna gramatička znanja. Uostalom, svi nastavnici koji predaju hrvatski jezik u školama završili su studij hrvatskoga jezika i vladaju gramatičkim sustavom na razini višoj od ove koju nudi nova školska gramatika. Drugo, razumije se samo po sebi da školska gramatika ne može biti nenormativna pa je ovdje suvišno isticati da je riječ o normativnoj gramatici kao da su one dosadašnje bile nenormativne. Izdavač nove školske gramatike je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U načelu, izdavač za recenzenta ne bi smio angažirati djelatnika iz vlastite ustanove niti osobu kojoj je objavio prethodno neku knjigu jer se radi o pogodovanju. Takve recenzije su neuobičajene u znanstvenom svijetu, neobjektivne su i apologetske. Takav postupak odabira “kućnih“ recenzenata uvijek i svugdje baca loše svjetlo na ustanovu, glavnoga urednika, same recenzente i autore sličnih knjiga. Recenzenti trebaju biti neovisni i nepoznati autoru (autorima). Neshvatljivo je zašto uopće pojedini recenzenti pristaju pisati recenzije kolegama s kojima rade zajedno u istoj znanstvenoj ustanovi. Hoćemo li moći pročitati takve i slične recenzije na mrežnim stranicama IHJJ-a? Inače, izdavač za recenzente treba birati ugledne znanstvenike koji svojim primjedbama i prijedlozima mogu povećati kvalitetu knjige, što je u interesu autora i izdavača. Za odabir objektivnih recenzenata najviše trebaju biti zainteresirani sami autori koji će tako dobiti korisne sugestije, a ne hvalospjeve od kojih imaju više štete nego koristi. Kada se tako ne radi, pojavljuju se nakon objave knjige negativni prikazi što umanjuje njezinu vrijednost (Ova je Gramatika kap koja je prelila čašu).

Prema priopćenju Hrvatska školska gramatika slijedi sva preporučena rješenja Institutova pravopisa i jezičnih savjeta, a što ćemo s dopuštenim rješenjima navedenim u istom Pravopisu nije sasvim jasno jer učenik pa i bilo koji drugi porabnik može rabiti norme i preporučenih i dopuštenih inačica.

Priručnik su ilustrirali Josip Sršen i Sebastijan Čamagajevac crtežima koji su primjereni učenicima prvoga razreda osnovne škole, a ne ostalim učenicima, jer je gramatika namijenjena, kako pišu, „u prvome redu učenicima viših razreda osnovne škole i učenicima srednjih škola“. U jednom od ponuđenih likovnih dijaloga čitamo: “Ali to je moja kćerka - Žao mi je, gospođo, ona ne pripada hrvatskom standardnom jeziku.” (NA TRŽIŠTE STIGLA NOVA ŠKOLSKA GRAMATIKA Priručnik koji se bavi 'teškom' temom na jednostavan način). Uzgred budi rečeno, autorice u navezivanju pridjevnih riječi rabe obično u svojim prijašnjim radovima dativni navezak -u, a u navedenoj ilustraciji bez toga naveska. Primjerice, u priručniku Hrvatski na maturi piše: “Imenica kćerka ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku“ (Hudeček Lana, Milica Mihaljević. 2014. Hrvatski na maturi. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Morfologija) To je očita nedosljednost.

Skolska2

Nije jasno, zašto je učenicima ponuđeno da riječ kćerka ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku? Dovoljno je pogledati veće rječnike hrvatskoga jezika i vidjeti da u mnogima od njih postoji i riječ kćerka, premda u Institutovu pravopisu imamo: kćerka razg. > kći (Zagreb, 2013., str. 262.). U hrvatskom književnom (standardnom) jeziku postoji riječ kći koja je knjiška jer ju većina govornika zamjenjuje oblikom kćer koja pripada razgovornomu jeziku. Norma je već davno trebala dopustiti supostojanje oblika kći i kćer u nominativu jednine. Na oblik kćer dodaje se hipokoristični nastavak -ka, a od riječi kćerka sufiksacijom je tvorena deminutivno-hipokoristična forma kćerčica i kćerkica, s tim da se u prve riječi vrši palatalizacija, u druge se ne vrši. Zbog toga razloga od ovih dviju istoznačnica riječ kćerkica, u odnosu na riječ kćerčica, ima veći stupanj stilske obilježenosti. Ako u hrvatskom standardnom jeziku ne postoji riječ kćerka, od čega su onda tvorene riječi kćerčica i kćerkica? Kako je moguće da se od riječi kćerka, za koju autorice drže da ne pripada standardnomu jeziku, tvore dvije deminutivno-hipokoristične izvedenice kćerčica i kćerkica, uz koje u mnogima rječnicima ne stoji da ne pripadaju standardnomu jeziku. Na temelju navedenoga smatramo da su riječi kći i kćerka neutralne, kao mati i majka, uz određene stilske razlike, a u razgovornom jeziku često se rabi nominativni oblik kćer koji je jednak akuzativnomu obliku kćer.

Zašto se u ponuđenim crtežima pojavljuje dva puta riječ dečko kad je znano da ta riječ u navedenom tekstu uz crtež pripada razgovornomu, a ne standardnomu jeziku. U mnogima rječnicima pa i u Institutovu pravopisu (dečko razg., str.195.) iza riječi dečko stoji da pripada razgovornomu jeziku. Pa kakva je to onda autorska dosljednost, standardna riječ kćerka da ne pripada standardnomu jeziku, a razgovorna riječ dečko da pripada?

Artur Bagdasarov

Sub, 16-12-2017, 06:20:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0070_Desnic.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).