Kütahya

Kütahya (arm. Kutina) je grad koji su utemeljili antički Grci, Jonci ili Frigijci. Grad se nalazi u području današnje zapadne Turske. Godine 334. pr. Kr. grad je osvojio Aleksandar Veliki (Makedonski) koji mu je dao ime Kotiaeon (Kotyaion). U doba vladavine istočnorimskoga cara Teodozija II. (vladao: 408. - 450.), prema svjedočanstvu bizantskoga kroničara iz Antiohije Ivana Malale (oko 491. - 578.), za biskupa Kutine (Kütahye) bio je postavljen 443. god. Kir Panopolski. Grad su zauzeli najprije 1071. god. Turci Seldžuci, zatim Kurdi 1300. god., a 1428. god. Turci Osmanlije. U gradu se je rodio 1869. god. poznati armenski skladatelj Komitas. Kütahya (Kutina) je poznata po proizvodnji keramike i keramičkih ploča, poglavito nakon pada proizvodnje u Niceji (Iznici).

Kutah1

Kütahya, početak 20. st.

 

Kutah2

Keramička posuda, 18. st., Kütahya, Muzej Galusta Gjuljbenkjana.

Majstori kütahyske keramike

U Kütahyi (Kutini) keramikom su se bavili armenski i grčki obrtnici. Već su u 17. st. u gradu postojale tri armenske crkve i tri armenske četvrti. Armenci su u tom gradu bili poznati po školi proizvodnje i oslikavanja keramičkih pločica. U Osmanskom Carstvu, nakon pada keramičke proizvodnje sredinom 17. st. u Niceji (Iznici), Kutina (Kütahya) je postala središte proizvodnje keramičkih pločica. Već u 16. i 17. st. postoje brojni armenski majstori koji su proizvodili keramičke pločice za ukrašavanje zidova sakralnih kršćanskih i muslimanskih zgrada, a također i različitih keramičkih izradaka. Najstariji sačuvani uzorci keramike ispunjeni su bljedomodrim bojama i datirani u 16. st., a u 17. st. pločice postaju polikromne: majstori rabe žutu, zelenu i crvenu boju.

kuthz

Kütahya, 18. st. Privatna kolekcija, London

Za razliku od keramičara Niceje (Iznika), u Kütahyi (Kutini) su se proizvodile keramičke pločice i s „kršćanskim“ motivima.

Kutah3

Arkanđeo Mihael (Mihovil), Kütahya, 18.st.

Kutah4

Sv. Srđ i Bah, Kütahya,18. st.

kolekcija armenija

Kolekcija armenskih kütahyskih pločica, 18. st.

Na kütahyskim su pločicama sačuvana imena i pečati njihovih majstora: Abraham, Gevorg, Toros, Vardapet. Većina je pločica izrađena uz pomoć majstora Torosa koji je dobro poznavao bizantsku ikonografiju.

vrc kutah

Vrč, 1716., Kütahya, Armenski jeruzalemski patrijarhat

Nakon 1915. god. tri obitelji armenskih majstora keramike, na čelu s poznatim slikarom Davidom Oganesjanom, napustili su Kütahyu i preselili su se 1919. god. u Jeruzalem na poziv udruge “Pro-Jeruzalem“ za obnavljanje jeruzalemske džamije Kupole na stijeni. David Oganesjan je u Jeruzalemu organizirao keramičku radionicu, ali kasnije 1922. god. lončar Nšan Baljan (1882. - 1964.) i slikar Mkrtyč Karakašjan (1895. - 1963.) odvojili su se od Oganesjana i stvorili svoju radionicu pod nazivom “Palestinska keramika“ koja je nastavila armenske tradicije kutinske škole.

Tanjur Armenija

Armenski keramički tanjur, Jeruzalem

Izvori:
Izvor
Izvor

Pripremio: Artur Bagdasarov

Sub, 16-11-2019, 00:19:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.