jezikAutori miješaju hrvatske i srpske norme stvarajući neki jezični srpsko-hrvatski koktel, nadomjestak koji ne pripada ni hrvatskomu, ni srpskomu standardu. U školi bi dobili ocjenu jedinica (nedovoljan), a u vrijeme bratstva, jedinstva i ravnopravnosti neutralizacija međujezične polarizacije i nepoštovanje norma ne samo da se dopušta nego i odobrava. Dakle, riječ je o svojevrsnom jezičnom nadomjestku.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

jezikNe želi li netko i uz pomoć budućega pravopisnoga rječnika prikriti sadanju nepismenost administrativno-činovničkoga aparata koji piše i ovako i onako. I može li uopće nakladnik kao zainteresirana osoba u izdavaštvu davati bilo koje savjete predsjedniku vlade o izdavanju bilo koje knjige? Na veliku žalost, opet su nastali teški tnenutci hrvatske jezične kulture.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

hrvatski-jezikHrvatska jezična zajednica, a zajedno s njom i jezikoslovna kroatistika, rascijepljena je na nepomirljive jezikoslovne tabore, a jezična politika ima necentralizirani karakter. Odsustnost općega zakona o jeziku i usklađenih normativnih priručnika stvara i unosi u hrvatsku književnojezičnu (standardnojezičnu) praksu jezičnu zbrku koja se održava u pismu i udžbenicima.(A.Bagdasarov, Školske novine)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zlatko CrnkovićMalo je čudno kako i što veli gospodin Zlatko Crnković o prijevodu vojnih naziva. Nikako ne zvuči "ustaški" ili "NDH-ovski" riječi tipa bojna, satnik i sl. ako znaš povijest materinskoga jezika i uopće povijest svojega naroda. Te su riječi stigle iz stare hrvatske baštine i Austro-Ugarske, a ne iz NDH-a. Primjerice, riječ satnik (ili sotnik, lat. centurion) surećemo još u Misalu po zakonu rimskoga doma iz 1483.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

jezikNekoć sam radio s jednim partijskim izaslanstvom iz bivše Jugoslavije. Na službenim sastancima prevodio sam s ruskoga na srpski. Nakon završetka sastanka otišli bismo u robnu kuću gdje sam svjesno prešao na hrvatski jezik. Tadašnji voditelj izaslanstva, partijski dužnosnik, dugo je i strpljivo šutio, a kada sam ga upitao hoće li poći na drugi kat, izgubio je živce jer mu je riječ kat bila previše.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

jezikUdruge belgijskih, danskih, dubrovačkih (Društvo dubrovačkih pisaca), njemačkih, ruskih pisaca na međumrežnoj tranici nemaju engleskoga naziva društva, a Hrvatsko društvo pisaca (HDP) npr. ima englesko ime svoje udruge i na službenoj stranici i u statutu. U clanku se 2. statuta HDP-a piše: "Puni je naziv Društva: Hrvatsko društvo pisaca. Skraćeni je naziv Društva: HDP. Uz naziv na hrvatskom jeziku Društvo rabi i naziv na engleskom: Croatian Writers' Society".(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Artur BagdasarovČovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati.O kakvoj se budućnosti europske jezične raznolikosti možemo nadati ili govoriti ako globalni engleski jezik kao moljac izjeda sve na svojem putu?(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

jezik...Svaka nova država i njezin državni, politički, ustavni i dr. poredak obično preispituje svoj odnos prema prijašnjoj državi. To se tiče i odnosa prema jeziku, poglavito prema dijelu rječnjaka (leksika) i pravopisa. U doba društvene i povijesne stanovitosti (stabilnosti) procesi jezičnoga razvoja teku najčešće odmjereno, postupno, a jezične promjene dotiču odvojene, neznatne odsjeke leksičkoga sustava. U doba povijesnih i društvenih prevrata, naprotiv, tijekovi jezičnoga razvoja ubrzavaju se i zaoštruju. NDH nije iznimka u tim jezičnim procesima i u svojem čistunskom nastojanju. Nešto slično možemo vidjeti i u Rusiji u doba reforma Petra I. (početak 18. st.), nakon veleprevrata u listopadu 1917. god., te u početku 1990-ih godina u Rusiji pa i u Hrvatskoj....(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

upitnikJeste li čuli za Školu stranih jezika Helen Doron? Radi se o školi učenja engleskoga jezika u Zagrebu koju je razvila britanska jezikoslovka Helen Doron. Zahvaljujući metodi učenja engleskoga jezika, kako se piše u reklamama na međumrežnim (internetskim) stranicama, dojenčad već od trećega mjeseca mogu početi učiti ovaj svjetski jezik. Dojenče koje se još hrani majčinim mlijekom i ne zna još čak ni koračati po sobi, niti bilo što reći, pripravljamo za radionicu učenja engleskoga jezika i kulture kao da nam je dijete rođeno u Engleskoj ili u Americi, a ne u Hrvatskoj.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ŠkolaJezična politika - to su sve vrste svjesne djelatnosti društva koje su usmjerene na reguliranje porabe jezika. Jezična politika jednojezične države je dio opće politike te države u području obrazovanja i kulture. Država donosi osnovna načela politike u odnosu na jezike koji postoje na njezinu teritoriju i ostvaruje ovu politiku u obliku jezičnoga planiranja. Jezično planiranje širi je pojam od “jezične politike” i tiče se ostvarivanja (realizacije) jezične politike. Svaka jezična politika ima svoj objekt i subjekt. Objekt jezične politike u jednojezičnom društvu jesu jezične norme u pismu, gramatici, leksiku, stilistici, izgovoru. Normiranje je usmjereno ponajviše na pisani, a ne na govorni jezik.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Artur BagdasarovI ovo orječje (tekst) iz pera jednoga dobronamjernoga inozemnoga kroatista, kao i dosadašnji njegovi prilozi, treba čitati iz njegova ugla gledanja na struku koju voli i želi usavršavati. U Hrvatskoj postoji mnoštvo različitih jezičnih priručnika i savjetovnika koji mogu zbuniti ne samo stranoga nego i domaćega porabnika. Dovoljno je usporediti npr. Anićev i Šonjin rječnik, Babić-Mogušev i Anić-Silićev, Badurina-Marković-Mićanović pravopis te mnogobrojne hrvatske slovnice (gramatike) i reći da se radi o neujednačenosti, nestabilnosti te nedosljednosti hrvatske normativistike.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Matica hrvatskaNa portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća pročitao sam očitovanje akademika Tonka Maroevića, predsjednika Kulturnoga vijeća za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske u svezi sa sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam". Ako se polazi od takozvane slobode i otvorenosti hrvatske kulture, tada bilo tko može dobiti novčanu potporu Ministarstva kulture RH za izdavanje primjerice knjige o nepostojanju hrvatske umjetnosti i književnosti ili uopće hrvatske povijesti. Nema nijednoga Ministarstva kulture u svijetu koje bi radilo protiv interesa vlastite kulture. Koncem listopada 2010. HKV je podnio prijavu Općinskomu državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture RH zbog sufinanciranja knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam".(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ministarstvo kulturePročitajte na www.min-kulture.hr - "Republika Hrvatska. Ministarstvo kulture. Potpora knjizi. Pregled programa. Durieux d.o.o. Snježana Kordić: Jezik i nacionalizam - 12.000,00 kn." (str.6.). Zamislite samo, potpora knjizi o nepostojanju hrvatskoga jezika. Zinuli smo od čuda, pročitavši da je ta knjiga ipak objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Bi li makedonsko Ministarstvo kulture dalo potporu knjizi u kojoj piše da ne postoji makedonski jezik jer je to u svojoj biti bugarski jezik? Stvara se dojam kako smo se opet vratili ili se vraćamo vremenu Novosadskoga dogovora iz 1954., ili nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967., Zagrebačkoga dogovora iz 1986., kad se tadanja komunistička partija borila s hrvatskim lingvonacionalizmom, objavljujući članke ili knjige o postojanju samo "srpskohrvatskoga" jezika s različitim varijantama.(A.Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Čet, 5-12-2024, 04:48:18

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.