Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2022.

Slikar, krasopisac i dizajner Ruben Malajan (1971.) živi i radi u Jerevanu. Završio je Jerevansku umjetničku školu P. Terlemezjana (smjer – slikarstvo) i Državno veleučilište likovne umjetnosti (smjer – grafika) u Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2022.

Akademski slikar, grafičar, dobročinitelj, kolekcionar Aleksej Hanzen (rus. Ganzen) rođen je 2. veljače 1876. u Odesi, u obitelji aktivnoga građanskoga savjetnika (građanski čin, rang u Ruskom Carstvu) Wilhelma (Viljgeljma) Hanzena i druge kćeri svjetski poznatoga marinista armenskoga podrijetla Ivana (arm. Hovanes) Ajvazovskoga. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2022.

Povijest je armenske vještine krasnoga pisanja povezana s kršćanstvom koje je službeno utemeljeno u Armeniji 301., dvanaest godina prije Rima. Armenija je tada postala prva kršćanska država u svijetu, zahvaljujući sv. Grguru Prosvjetitelju (oko 239. – 325./326.) i caru Trdatu III. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. kolovoza 2022.

Malo tko zna da je jedan od prvih izumitelja sustava televizijskih prijenosa signala u boji bio armenski znanstvenik Hovanes (Ivan) Adamjan. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2022.

Tigran Mansurjan rođen je 27. siječnja 1939. godine u Bejrutu, u Libanonu. Roditelji mu nisu bili glazbenici, no sam skladatelj i njegova sestra, operna pjevačica Araks, cijeli su svoj život posvetili upravo glazbi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. kolovoza 2022.

Hrvati. Korjenoslovlje (ili etimologija) etnonima Hrvat nije do kraja jasna. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. kolovoza 2022.

Gabrijel Ajvazovski (1812. – 1880.) armenski je svećenik, povjesničar, jezikoslovac i poliglot. Stariji je brat svjetski poznatoga slikara marinista Ivana Ajvazovskoga. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. srpnja 2022.

Službeno je samostanu ime Uznesenje Djevice Marije, ali narod ga naziva Zmmar (Bzoummar, Bzommar) prema imenu sela. Riječ „zmmar“ znači „čovjek koji svira na fruli“. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2022.

Još je od davnih vremena iranske vladarske dinastije Ahemenida (705. (?) – 330. pr. Kr.) politička sudbina Armenije tijesno povezana s Iranom, kada je ona potpuno ili djelomice ulazila u njegov sastav. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2022.

U drugoj je Jugoslaviji postojao zajednički srpskohrvatski/hrvatskosrpski pravopis iz 1960. godine, u biti svojoj upravo srpski s pojedinim ustupcima hrvatskomu jeziku radi tzv. ravnopravnosti te „bratstva i jedinstva“. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2022.

Ne stvaramo li pravopisnu pomutnju ako stalno mijenjamo vlastita rješenja? Treba izraziti ukrajinskomu narodu u tragičnim zbivanjima pomoć i potporu, ali vjerojatno na drukčiji način. Ne treba ni jedan jezik pretvarati u trenutačnu politiku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2022.

Prema Institutovu pozivu hrvatski mediji moraju rabiti ukrajinska imena prema ukrajinskom izgovoru, a na dvojni način onaj tko rabi tiskano pa i mrežno izdanje Institutova pravopisa ili pak preporuke Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena. Ne stvaramo li time pravopisnu zbrku u „jedinstvenom“ pravopisu? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2022.

Pisanje stranih riječi pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne politici ili diplomaciji. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2022.

Proteklih tjedana u Hrvatskoj se ponovno vode rasprave o potrebi usvajanja jezičnoga zakona. Matica hrvatska na čelu s novim predsjednikom Mirom Gavranom najavila je izradbu novoga nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2022.

Rafael François Minasjan rođen je 24. studenoga 1946. godine u Bejrutu u Libanonu. Nakon završetka osnovne škole 1958. godine pridružio se Malom sjemeništu Patrijarške kongregacije u Bzommaru (Libanon). Studirao je na Papinskom Levonskom koledžu, Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ i na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu, gdje je izučavao bogoslovlje, filozofiju i psihologiju. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2022.

U ruskom je Državnom muzeju religije Sankt-Peterburga sačuvano jedinstveno izdanje talijanskoga misionara Klementa Galana (tal. Clemente Galano) „Conciliationis Ecclesiae Armenae cum Romana…“. Dvosveščano je izdanje predstavljeno trima knjigama koje su stigle u odličnom stanju. Osnovni je tekst, armenska-latinska bilingva, oblikovan u dvama stupcima, poglavljima prethode gravirani inicijali – i armenskim, i latinskim. (A. Bagdasarov)