KrasopisPovijest je armenske vještine krasnoga pisanja povezana s kršćanstvom koje je službeno utemeljeno u Armeniji 301., dvanaest godina prije Rima. Armenija je tada postala prva kršćanska država u svijetu, zahvaljujući sv. Grguru Prosvjetitelju (oko 239. – 325./326.) i caru Trdatu III. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Adamjan3Malo tko zna da je jedan od prvih izumitelja sustava televizijskih prijenosa signala u boji bio armenski znanstvenik Hovanes (Ivan) Adamjan. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tigran_Mansurjan1Tigran Mansurjan rođen je 27. siječnja 1939. godine u Bejrutu, u Libanonu. Roditelji mu nisu bili glazbenici, no sam skladatelj i njegova sestra, operna pjevačica Araks, cijeli su svoj život posvetili upravo glazbi. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Dolazak HrvataHrvati. Korjenoslovlje (ili etimologija) etnonima Hrvat nije do kraja jasna. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Gabrijel_Ajvazovski2Gabrijel Ajvazovski (1812. – 1880.) armenski je svećenik, povjesničar, jezikoslovac i poliglot. Stariji je brat svjetski poznatoga slikara marinista Ivana Ajvazovskoga. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zmmar3Službeno je samostanu ime Uznesenje Djevice Marije, ali narod ga naziva Zmmar (Bzoummar, Bzommar) prema imenu sela. Riječ „zmmar“ znači „čovjek koji svira na fruli“. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

zemljovid1672.bakrorezJoš je od davnih vremena iranske vladarske dinastije Ahemenida (705. (?) – 330. pr. Kr.) politička sudbina Armenije tijesno povezana s Iranom, kada je ona potpuno ili djelomice ulazila u njegov sastav. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravopisU drugoj je Jugoslaviji postojao zajednički srpskohrvatski/hrvatskosrpski pravopis iz 1960. godine, u biti svojoj upravo srpski s pojedinim ustupcima hrvatskomu jeziku radi tzv. ravnopravnosti te „bratstva i jedinstva“. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravopisNe stvaramo li pravopisnu pomutnju ako stalno mijenjamo vlastita rješenja? Treba izraziti ukrajinskomu narodu u tragičnim zbivanjima pomoć i potporu, ali vjerojatno na drukčiji način. Ne treba ni jedan jezik pretvarati u trenutačnu politiku. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravopisPrema Institutovu pozivu hrvatski mediji moraju rabiti ukrajinska imena prema ukrajinskom izgovoru, a na dvojni način onaj tko rabi tiskano pa i mrežno izdanje Institutova pravopisa ili pak preporuke Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena. Ne stvaramo li time pravopisnu zbrku u „jedinstvenom“ pravopisu? (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

bagdasarovPisanje stranih riječi pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne politici ili diplomaciji. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

bagdasarovProteklih tjedana u Hrvatskoj se ponovno vode rasprave o potrebi usvajanja jezičnoga zakona. Matica hrvatska na čelu s novim predsjednikom Mirom Gavranom najavila je izradbu novoga nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Rafael Bedros XXI. i vjerniciRafael François Minasjan rođen je 24. studenoga 1946. godine u Bejrutu u Libanonu. Nakon završetka osnovne škole 1958. godine pridružio se Malom sjemeništu Patrijarške kongregacije u Bzommaru (Libanon). Studirao je na Papinskom Levonskom koledžu, Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ i na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu, gdje je izučavao bogoslovlje, filozofiju i psihologiju. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

BagdasarovU ruskom je Državnom muzeju religije Sankt-Peterburga sačuvano jedinstveno izdanje talijanskoga misionara Klementa Galana (tal. Clemente Galano) „Conciliationis Ecclesiae Armenae cum Romana…“. Dvosveščano je izdanje predstavljeno trima knjigama koje su stigle u odličnom stanju. Osnovni je tekst, armenska-latinska bilingva, oblikovan u dvama stupcima, poglavljima prethode gravirani inicijali – i armenskim, i latinskim. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

JuditaAko od Marulićeva epa stvaramo prozu, onda gubimo autorski žanr, stil, ritam, poredak kitica…, tj. njegovo književnojezično stihotvorstvo. Nije to više izvornik, nego neko suvremeno tumačenje klasika hrvatske književnosti. Upravo njegov krasan hrvatski jezik, složena i zahtjevna stihotvorna skica pokazala je svu vještinu i spretnost Marulićeve pjesničke darovitosti. (A. Bagdasarov, Kolo)

Add a comment Add a comment        
 

 

srpskohrvatski jezikČesto se prije govorilo, pa i sada katkad, o jezičnoj tolerantnosti. Ne stvara li pojam srpsko-hrvatski jezik jezičnu netoleranciju prema drugim i ne pojačava li ime srpski jezik, što je vjerojatno opravdano prema svojemu jeziku, identitetski jezik, dok se istodobno često spočitava jezikoslovnoj kroatistici kad rabi ime hrvatski? Je li moguć dijalog između hrvatskoga i srpskoga jezika, pa i drugih jezika, kad jedna strana strukovno (stručno) i znanstveno priznaje vlastito pravo na svoj nacionalni jezik i razvoj jezika, a druga to ne priznaje ili gazi? (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Drvo života

Drvo života (arm. Կենաց ծառ ‘Kenac (t)car’) je zauzimalo središnje mjesto u različitim kulturama kao i u životu starih Armenaca. Ono je simboliziralo i spajalo među sobom podzemne, zemaljske i božanske svjetove. Smatralo se je da njegovi korijeni sežu u podzemno carstvo, a ono se nalazi na zemlji, a grane teže uvis, u nebesa. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Sub, 13-07-2024, 15:56:56

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.