Ususret izborima

I na ovim izborima previše važnih pitanja visi nad sudbinom Hrvatske, a hrvatski građani opet neće dobiti niti jedan valjani odgovor. Možda dosadašnjim postupcima na izborima drugo nisu ni zaslužili ili odgovori izboripredstavljaju uvredu s kojom se teško mire? Protuprirodni politički blud, klijentelistička umreženost i moralna oskudnost ambicioznih i netalentiranih osoba koje se bave politikom – nazovimo ih političarima a može i politikanatima – snažno je ukorijenjena i besramno prihvaćena od biračkih masa, i tu je krivnja dvostruka. Jer kome to političke stranke zapravo trebaju odgovoriti i odgovarati, i doista, kako opisati narod koji je nakon političke i vojne pobjede nad srpskim agresorom u Domovinskom ratu za svog predsjednika izabrao Stjepana Mesića, svjedoka-krivokletnika Haškog suda, Iva Josipovića štovatelja „lijepe titovke“ ili titina gardista, podbuhlog kvartovskog cmizdravca, Zorana Milanovića, trenutno predsjednika „slučajne države“ i bruxelleskog prvoborca Domovinskog rata, a sada vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske? I koja je prisega obilježila njihov predsjednički mandat, ona dana JNA i Titu ili predsjednička na svečanoj inauguraciji? Što je jučer prisega, danas je teret, ili…

Kako imati poštovanja prema kršćanskom/katoličkom narodu koji je na parlamentarnim izborima 2000. glasao za onu istu (SD)Partiju koja ga je četrdeset i pet godina tlačila komunističkom diktaturom, a svoju državnu vlast započela masovnim likvidacijama na Bleiburgu pa sve dalje rutom stratišta Križnog puta do Tezna, Macelja, Jazovke… stotine sličnih mjesta sustavnog desetkovanja Hrvata? Kolika je gospodarska vjerodostojnost naroda koji živi u vlastitom stanu/nekretnini (91 % prema agenciji Eurostat), a prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva i HEP-a ne upitnikkoristi 595 tisuća stanova, posjeduje 232 tisuća kuća za odmor i 112 tisuća kleti. Na štednji prema podatcima HNB ima položenih 35,2 milijarde eura, a gdje su inozemne banke i još uvijek aktualne slamarice i zlato? I sve to na niti četiri milijuna stanovnika, koji ne prestaju s cviležom i jadikovkama!

Zašto se trsiti oko naroda s najviše osmoškolskih odlikaša per capita u Europi i sramotno ispodprosječnim rezultatima na PISA (Program for International Student Assessment) testovima. Po čemu cijeniti njegovu mladost srednjoškolskih odlikaša s katastrofalnim rezultatima na državnoj maturi i što reći o roditeljima koji upisuju djecu u privatne škole da bi svojoj djeci osigurali prosjek ocjena 5,0, a onda istim načinom djeci priskrbili diplome i prokazivali ih kao obiteljski ukras? U 2021. šest zagrebačkih gimnazija upisalo je učenike samo s 5,0! Je li riječ o genijalnoj naciji ili koruptivnom školstvu bez presedana?

Za koga vlastitu kožu na šiljku vijoriti i kome se prikloniti u izbornim dvojbama: bezobzirnoj hegemoniji državnog činovništva, nezajažljivim državnim i javnim službenicima, njurgavim penzionerima koji zaboravljaju da su njihova sjećanja uglavnom plod mašte ili povjerovati gnjevnom „malom običnom čovjeku“ koji krvavih očiju jedva čeka svojih pet minuta? Zar imati razumijevanja i riječi utjehe za mladost zavedenu glazbenim neukusom i jeftinom srpsko-srbijanskom propagandom balkanskog zajedništva, za rulju ropskog morala uronjenu u septičku jamu cajkuša i tzv. narodnjaka?

Zašto otvarati oči narodu koji odbacuje načelo izvrsnosti i po starom samoupravljačkom trzaju trči po stranačku krađaiskaznicu, kao nekad prije po partijsku knjižicu – i hoće oteti svoj dio plijena. Ništa se nije promijenilo u ponašanju pritajenog ali koristoljubivog i častohlepnog hrvatskog ustrašenca, stoga se Hrvatska ne dijeli na ljevicu i desnicu, jer još uvijek nije građanska nego stranačka, i sve je vrijeme riječ o nikad izumrlim samoupravljačima, o sinekuristima i žuđenom političkom rentijerstvu – o nepopravljivoj masi zaluđenom svojim pravima. Hrvatsko političko tijelo dijeli se na stranački „naše“ i stranački „njihove“ i u toj nakaznoj političkoj praksi sjeme stranačke isključivosti neprestano metastazira i kod tzv. lijevih i tzv. desnih.

Cjelokupno gospodarstvo svodi se na Bogom danu lijepu Jadransku obalu i s njom u vezi nevjerojatno uvredljivu sintagmu: „turistička žetva“, kao da je riječ o lavandi, ili vrsti harača, a ne turistima. A te sjajne gospodarske rezultate treba sagledati kroz inozemne mirovine i inozemne doznake u milijardama eura, a povrh svega uzeti u obzir sivu ekonomiju kraduckanja koja se procjenjuje na 21 milijardu eura (podatak za 2022.) ili 30, 5 posto hrvatskog BDP-a.

Zar povjerovati gromovitim nedjeljnim propovijedima, Crkvi kao moralnoj vertikali i alatu savjesti; onoj Crkvi koja nije nikad provela lustraciju i nije se odrekla svećenstva i crkvenih službenika-udbaških doušnika? Ili nas nebeska okomica želi uvjeriti da doušničkog smeća među njima nije bilo?

Zapravo malo koga mi je žao i nije vrijedan tuge. I kako god se završilo s ovim i svim drugim izborima, svi će nastaviti sa sveopćim cviležom o beskrajnim pravima i nikakvim obvezama, a istovremeno će puni vlastitog beznađa biti prijetvorno ustrašeni i snishodljivi – već prema potrebi – kao što su im to bili preci, roditelji, rođaci, susjedi, prijatelji i neprijatelji, uglavnom svi. U Hrvatskoj se „top“ društveni ugled ne stječe izuzetnim djelima i pothvatima, već subotnjom revijom odjevnih štraca na zagrebačkoj Špici, mimohodom ridikula i onih što se trse to postati, a vrhunac očaju sličnog života svodi se na uspješno kupovanje bolje prošlosti. Nema većeg grijeha i sujetnijeg pokušaja nego htjeti bilo što drugo ili nešto više od onog što nam je usud namijenio.

Žao mi je jeftino potrošenog pobjedničkog domoljubnog zanosa iz devedesetih, žalim tisuće poginulih u srpskoj bleiburgagresiji i stotine tisuća ranjenih, iseljenih i prognanih u Domovinskom ratu… najviše preživjele ratnike koji su spas od razočaranja i odgovore na poratnu nepravdu potražili u samoubojstvu. Neznani junaci presudili su sebi jer nisu htjeli vjerovati koliko su bili iskorišteni i prevareni. Mi smo ostali živjeti u ovoj zemlji konobara, krčmara i spremačica, drugi su otišli potražiti sreću u inozemstvima, kao što su to desetljećima činili njihovi preci i rođaci.

Pritisak stvarnosti je neizdrživ i budućnost zamršena. Možda doista nismo zaslužili bolju državu i političare, prokockali smo veliku povijesnu prigodu, ali usprkos gruboj istini o nama samima, našim greškama i previdima, našoj neizlječivoj privrženosti osrednjosti, ipak se moramo oduprijeti da ne budemo bačeni u najavljene „rijeke pravde“ koje vode do hudih jama i ondje poniru u zemaljski pakao. Koliko god smo grješni nismo zaslužili biti isporučeni novom Bleiburgu, krvožednim potomcima nikad kažnjenih komunističkih zločinaca.

Davor Velnić
Hrvatski tjednik

Sub, 15-02-2025, 00:46:08

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.