Tko nadzire rad Vlade Republike Hrvatske?

Prema članku 112. Ustava Republike Hrvatske Vlada republike Hrvatske:

-predlaže zakone i druge akte, državni proračun i završni račun Hrvatskom saboru

-provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora

-donosi uredbe za izvršenje zakona

-vodi vanjsku i unutarnju politiku

-usmjerava i nadzire rad državne uprave

-brine o gospodarskom razvitku zemlje

-usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi

-obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Prema članku 114. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada. Dok Hrvatski sabor prema članku 80. Ustava Republike Hrvatske između ostalog nadzire i rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom.

Prema Zakonu o Vladi Republike Hrvatske - NN 101/98, članku 30.Vlada donosi odluke, rješenja i zaključke o pitanjima koja se ne uređuju uredbama. Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuje zadaće tijelima državne uprave. Prema Zakonu Vlade Republike Hrvatske Vlada nije dužna dostaviti zaključke na odobrenje Hrvatskom saboru.

Prema Poslovniku Vlade Republike Hrvatske, III. Način rada i odlučivanja, članku 26. Vlada zaključkom zadužuje ministarstva i druga tijela državne uprave da u pitanjima iz svog djelokruga pripreme prijedloge zakona i drugih propisa te drugih akata, koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskom saboru i predsjedniku Republike ili ih sama donosi, određujući osnovna pitanja koja se trebaju tim propisima i aktima urediti.

Samo nekoliko niže navedenih slučajeva pokazat će da zastupnici nesavjesno vode brigu o radu Vlade Republike Hrvatske.

1) Točka 15. dnevnog reda 121. sjednice Vlade Republike Hrvatske 17.11.2005. je sadržavala prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu za projekt usklađivanja poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Zar u Hrvatskoj ne postoje stručnjaci koji su sposobni napraviti usklađivanje uz maksimalnu zaštitu domaće poljoprivrede ? Premijer Sanader je u jednoj redio emisiji izjavio da Vlada Republike Hrvatske ima dva savjetnika iz inozemstva, i to jednog Nijemca i jednog Francuza za usklađivanje poljoprivrednih zakona. Koliko se njih plaća? Hoće li oni savjetovati i Vladu na protok poljoprivrednih dobara u SEFTA-i, budući da je to trenutno naša stvarnost.

2) Jesu li bivše ili sadašnja vlada objavile sadržaj kupoprodajnih ugovora HT-a Deutsche Telekomu kao i koncesijski ugovor. Na sve ugovore stavljena je oznaka tajno (Novi list). Jesu li Vlade prodavale svoje privatne nekretnine ili vlasništvo svih građana ?

3) Tko može darovati prevedene zakone EZ-e milijunske vrijednosti drugoj državi bez odobrenja Hrvatskog sabora?

4) Više medija navodi da je 10 država nazočno na sastanku SEFTA-e u Zagrebu ali ne navode koje su to države i u kojoj su funkciji. Nema nikakve javne rasprave, kao što nema ni u Hrvatskom saboru rasprave o koristi te asocijacije ili o njezinom utjecaju na političku ili privrednu samostalnost Hrvatske. Zar o tome stvarno mogu odlučivati samo premijer i predsjednik sa svojim trabantima?

5) Vlada Republike Hrvatske donijela je 1. lipnja 2003. Zaključak NN 100/03 koji se odnosi na stambeno zbrinjavanje, izvan područja od posebne državne skrbi, prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba koji imaju neotuđivo pravo na povratak u Republiku Hrvatsku, a koji su napustili svoj dom iz različitih razloga i smatraju se izbjeglicama prema definiciji Ženevske konvencije iz 1951. Nijedna državna institucija nije definirala koji su to "različiti razlozi". Ubrajaju li se u te razloge napuštanje Republike Hrvatske jer su se osobe nalazile u aktivnoj službi neprijateljske vojske ili bili službenici drugih SFRJ državnih službi, te su nakon osamostaljenja Hrvatske, napustile Republiku Hrvatsku svojom voljom i svom pokretnom imovinom? Ili se radi o masovnom protjerivanju osoba pripadnika manjina zbog njihove nacionalne pripadnosti ili se radi o osobama koje su bile prisilno izbačene iz svojih stanova itd.? Ubrajaju li se svi ti razlozi u definicije Ženevske konvencije ? (Poznato je da je većina stanovnika pripadnika manjina ostalo živjeti u gradovima izvan područja od posebne državne skrbi.)

Prema Odluci Vlade Ur. broj 5030109-03-12 od 12.lipnja 2003. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo koristit će sredstva iz državnog proračuna 2004. za stambeno zbrinjavanje osoba a prema njihovim zahtjevima. Stanove se je moglo kupiti i na tržištu od vlasnika fizičkih osoba. Tko su podnositelji zahtjeva za stan nisu poznati, niti se je u Hrvatskom saboru o tome raspravljalo. Postoji i Odluka Ustavnog suda U-III/1842/2002 od 25. siječnja 2006. kojom je odbijen tužbeni zahtjev supruge nositelja stanarskog prava za poništenje otkaza i zahtjeva za iseljenje na temelju odredbi članka 102 a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima NN 22/92., prema kojim odredbama stanarsko pravo prestaje onima koji su sudjelovali ili sudjeluju u neprijateljskoj djelatnosti protiv RH-e. Sudovi i Ustavni sud su zauzeli stajalište da stanarsko pravo prestaje i supruzi obzirom da je isto izvedeno iz stanarskog prava njezinog supruga. On nije označen ratnim zločincem, već djelatnikom JNA. Nisam upoznata da je itko u Hrvatsko Saboru tražio provjeru dodjele stanova ili da su tražili da to izvrši mješovita komisija zastupljena članovima raznih nacionalnosti.

6) Prema Programu povratka i zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba NN 92/98 u razdoblju od 1991. do 1998.vratilo se je 455 204 ili 82,86% prognanika. Ova brojka odnosi se pretežito na područja posebne državne skrbi. Vlada Republike Hrvatske donijela je novi Zaključak na svojoj sjednici 25. kolovoza 2006. o provedbi programa stambenog zbrinjavanja povratnika-bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi NN 96/06. Ukupne potrebe za stanovima su 4 425 stana. Ukupni troškovi izgradnje podijeljeni na godine 2007. do 2035. iznose 421 123 531,86 €. U taj iznos uključeno je i 19 875 720,00 € subvencija za zaštićene najamnine.

U Hrvatskom saboru se nije postavilo pitanje Vladi opravdanosti tog zaduživanja i uvid u tajne spiskove korisnika tih stanova. Nadalje, je li se kod tih povratnika uzeo u obzir Zakon o stambenim odnosima SFRJ koji je bio na snazi do 1996. a neki članci i do 1998., odnosno Zakon o najmu stanova iz 1996. godine. Iz prakse znademo kako Vlade Republike Hrvatske same derogiraju zakone Republike Hrvatske, a zakone mijenjaju prema svojoj političkoj koristi.

7) Je li postavio netko pitanje Vladi radi li se o srpskim povratnicima u gradove o ekonomskim emigrantima, a ne izbjeglicama?

8) Nisam čula u Hrvatskom saboru da se od Vlade traži prije svega dugoročni program stambene izgradnje za sve stambeno nezbrinute građane Republike Hrvatske. Valjda za njih nema novaca.

9) Nitko nije postavio pitanje o primjeni Aneksa G Ugovora o sukcesiji. O Sarajevskoj deklaraciji o Mapi puta povratnika je li ona obvezuje točno u brojkama sve potpisnice Deklaracije o reciprocitetu osiguranja stambenog prostora svim izbjeglicama, ne onima koji su se svojom voljom iselili. Je li put povrata vodi samo na zapad? A i prema članku 6. Aneksa G je navedeno da će domaće zakonodavstvo svake države slijednice glede stanarskog prava primjenjivati svoje zakone. Je li se to primjenjuje?

10) Vlada i u Hrvatskom saboru nastupa s javno privatnim partnerstvom kao da to sve rješava. Nitko od zastupnika nije tražio točan uvid u to partnerstvo, jer privatni partner nije donator već partner i za svoj ulog traži dobit.

I na kraju, stambenom problemu sam ovdje poklonila najviše pažnje jer je stan osnova za stvaranje obitelji i njezine postojanosti. U Hrvatskoj ne postoji socijalno/tržna stambena izgradnja. Valjda su svi političari dobro zbrinuti na teret ostalih građana. Nitko nema odvažnosti iznijeti program za izjednačavanje zaštićenih najamnina s onima neprofitnima u EU-i ili reći na koji način će osigurati zamjenske stanove zaštićenih najmoprimcima u stanovima privatnih vlasnika.

Mira Ivanišević
Split

 {mxc}