Dobrica ĆosićNovinska vijest, u kojoj je objavljeno da se na međunarodnom filozofskom skupu u Zadru “Identitet: politički, socio-ekonomski, religijski i osobni”, u organizaciji „prestižnog” pariškog Institut International de Philosophie (IIP), pojavljuje u ulozi moderatora dr. Svetozar Stojanović, jedan od savjetnika ideologa projekta Velike Srbije iz 90ih Dobrice Čosića, šokirala je javnost. Dovesti na ovaj način podržavatelja velikosrpske agresije na Hrvatsku u Zadar, grad koji je i te kako patio tijekom četverogodišnje polu-okupacije, drska je provokacija koja traži jasan odgovor. Međutim, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koje je pokrovitelj konferencije, došlo je priopćenje u kojem stoji: "Ono što možemo učiniti je ili da nitko od strane Ministarstva službeno ne nazoči otvaranju, ili da već u pozdravnoj riječi pozove na dijalog i naglasi potrebu uspostavljanja suradnje na novim, civiliziranim stavovima temeljenim na načelima demokratskih društava i poštivanja ljudskih prava". Iz ovog nije baš jasno oko čega se to suštinski razilaze organizatori znanstvenog skupa u Zadru, njegov pokrovitelj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, i politika u kojoj je sudjelovao dr. Svetozar Stojanović. Govoriti o nekakvom dijalogu nakon što velikosrpska politika nije bila za nikakav civilizirani dijalog sve dok nije vojno poražena u Domovinskom ratu posve je isprazno i ničim ne umiruje javnost, ako je to bio cilj priopćenja.
Add a comment        
 

 
CEFTA - crvenoNovinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.
Add a comment        
 

 
Izgubljena dijasporaGospodin Ivan Asić iz Kanade u svome članku "Što hrvatski iseljenici danas očekuju od Hrvatske?", koji je objavljen u petak 27. srpnja 2007. godine u tjedniku Fokus postavlja pitanja: "Zašto je došlo do nesuglasica između domovinske i iseljene Hrvatske? Zašto je nestalo onoga zajedničkog oduševljenja koje je vladalo prije i za vrijeme Domovinskog rata?" Pitanja su potpuno na mjestu i zavrjeđuju iznimnu zabrinutost, pozornost i reakciju domovinskih i iseljenih Hrvata.
Add a comment        
 

 
Tayyip ErdoganTayyip Erdogan, iz Stranke pravde i razvoja (AK Parti), pobjednik je nedjeljnih izbora u Turskoj. Vijest, sama po sebi, ne bi trebala odudarati od sličnih izbornih vijesti iz drugih zemalja. Ipak, u slučaju Turske ona ima posebnu težinu. Na prijevremenim parlamentarnim izborima AK stranka osvojila je 331 od 550 zastupničkih mandata, što Kako se radi o izrazito islamističkoj stranci neki komentatori već idu tako daleko da govore o kraju sekularističke Turske, Turske koju je stvorio Kemal paša Ataturk.
Add a comment        
 

 
KomunizamPosredovanjem Glasa koncila (27. svibnja) doznajemo da je austrijski Kathpress javio da su u Rumunjskoj prvi put objavili popis žrtava komunizma. Navodi se "Knjiga mučenika" s popisom 125 pravoslavnih, katoličkih i protestanskih kršćana koji su ubijeni zbog vjere, nakon uspostave komunističke vlasti. Rumunjski komunizam, koji se inače smatrao najokrutnijim i najpogubnijim režimom bivšega "crvenog" istoka Europe, bilježi dakle 125 žrtava zbog kršćanske vjere. A prikupljeni podaci o hrvatskim svećenicima, bogoslovima, redovnicima i redovnicama, kao žrtvama komunizma, pet puta su veći od rumunjskih! Poznat je poimenični podatak o preko 600 ubijenih hrvatskih katoličkih svećenika i časnih sestara iz vremena komunističkog režima. Ako je dakle u Rumunjskoj za vrijeme najokrutnijeg i najpogubnijeg komunizma u ime vjere stradalo 125 osoba, a kod nas stradalo više od 600 hrvatskih svećenika i redovnica, trebali bi se upitati, kakav je to bio Titov komunistički režim? Još dan-danas Titova se vladavina želi prikazati kao neki humani oblik komunističke ideologije, što naprosto ne odgovara istini. Treba napomenuti da su komunisti u Jugoslaviji bezdušno ubijali i dugo vremena poslije rata, a među mučeničkim žrtvama našlo se i tridesetak časnih sestara. Ubijalo se pod parolom "smrt fašizmu – sloboda narodu". Znači li to da su časne sestre bili fašisti i da je narod nakon njihovih pogubljenja postao slobodan?
Add a comment        
 

 
Feral TribuneKada su mnogobrojni kandidati za predsjednika SDP-a unisono podržavali Ljubu Jurčića za predsjednika vlade in spe, neupućeni građanin mogao je dobiti dojam da se ta stranka konačno počela baviti potrebama najširih slojeva hrvatskoga društva, a da je zaboravila ideološku zadrtost jugoslavensko-komunističke revolucije i samoupravno-socijalističke izgradnje. Jurčić naime nije opterećen jugofilnim floskulama, samoupravnim socijalizmom i partizansko-ustaškim ratom koji neki „antifašisti“ još uvijek vode. Tvrdnjom da su oni danas tek antifašisti, dotičnici, logički gledano, žele naglasiti da su fašisti još uvijek tu i da „revolucija još traje“. S druge strane, definirajući „lijevo“ i „ljevicu“ gospodarskim i socijalnim pojmovima, kako se to čini i u drugim europskim zemljama, Njemačkoj i Francuskoj primjerice, moglo je u prvi mah izgledati da će i SDP-u skloni Hrvati, zahvaljujući Jurčićevu iskoraku, konačno birati svoju vlast po kriteriju gospodarskoga uspona i općega blagostanja, a da im nitko više kao kriterij za lijevo i desno ne će nametati „iskonsku podjelu“ na antifašiste – fašiste, partizane – ustaše, Hrvate – jugoslavene, stare komuniste – nove socijaldemokrate, itd.
Add a comment        
 

 

U petak, 6. srpnja 2007. godine objavljen je u Hrvatskom tjedniku Fokus članak pod naslovom "Stekli prava, a zaboravili dužnosti", a potpisao ga je gospodin Zlatko Janković. Na samom početku autor članka navodi: "Kunemo se u pravnu državu, sudstvo, zakonodastvo, sve napredno, sloboda za sve! A što je to sloboda? Gdje počinje i gdje završava? To je pitanje nad kojim se treba zamisliti, ali vrlo temeljito. Sloboda je imaginiran pojam koji može shvatiti samo osoba koja nije bila izložena nikakvim pritscima za vrijeme dok je upijala znanja i iskustva ovoga svijeta. Slobodan je samo onaj čovjek koji je bez predrasuda upijao znanje i iskustva predhodnih naraštaja. Možemo definirati slobodna čovjeka kao onoga koji je shvatio da je povijest učiteljica života!"...

Add a comment        
 

 
Sezame, otvori se!Iz Ureda Stjepana Mesića krenula je priča kao one priče iz arapske tisuću i jedne noći, gdje je Aladin (ovoga puta Ivo Sanader), trljao po svjetiljki iz koje je izašao div. Div obeća Ivi da će izvršiti svaku njegovu želju. I Ivo reče, hoću da mi prebaciš 19.500 kilograma zlata i to ravno u banku na djevičanskim otocima. I div je ispuni Ivinu želji i prebaci zlato koje je bilo sakriveno u Ali Babinoj pećini, koju je div otvorio prije toga riječima "Sezame, otvori se!". Da bi to sve dobilo na vjerodostojnosti, pobrinuo se je Stjepana Mesić, otkrivajući bankarski dokument iz kojeg se vidi gdje je Ivo zlato pohranio. Taj dokument dao je svome savjetniku Perkoviću, koji je s tim dokumentom, i s odobrenjem javnog tužioca Bajića, otišao u Beč do umirovljenog generala Zagorca, s namjerom da Zagorac bude onaj koji će potvrditi njegovu vjerodostojnost.(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
Republika SrpskaMnogi su se u Hrvatskoj snebivali agresivnom retorikom dvojice predstavnika Efraima Zuroffa iz Zagreba, Salamona Jazbeca i Alena Budaja, i to povodom koncerta Marka Perkovića Thompsona u Maksimiru. Najprije su tražili da ne pjeva neku tuđu pjesmu, koju on i inače na svojim koncertima na pjeva, a potom su, kada je sve prošlo u miru, žurno javili Zuroffu da je 60 tisuća ustaša divljalo u Maksimiru. Zuroff, ne budi lijen, odmah piše Mesiću, traži ostavke ministara, zabrane koncerata, okupljnja i sl. Budaj opet javno govori kako bi tih nekoliko dječaka i djevojčica koji su imali kape sa znakom u na glavi valjalo preodgajati, odnosno kako bi mogli naučiti da to nije u redu: uzeti nož u ruke, te potom… (nije za napisati u ozbiljnim novinama). Navodno bi tek tako naučili da te kape i košulje nisu dobre. Zu sveopću konsternaciju našao se i jedan njihov istomišljenik u Hrvatskoj, koji je također uznastojao štogod ušićariti: Milorad Pupovac. Drznuo se i on tražiti ostavku ministra Primorca, jer da su pravoslavni u logoru Jasenovac nosili, slično Židovima, oznaku P. O srpskim koncetracijskim logorima za Hrvate u Srbiji, "Krajini“ i "Republici Srpskoj“ za Domovinskoga rata ne reče, naravno, ni riječi. O tisućama tamo ubijenih i(li) nestalih ne govori Pupovac, a kamo li da bi tražio ratne zločince među svojim sunarodnjacima.
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Čet, 29-07-2021, 18:26:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.