UstavU I poglavlju Ustava Republike Hrvatske «Izvorišne osnove» je između ostalog navedeno: «Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba,Čeha, Slovaka, Talijana, Mađžara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta.» II. poglavlje «Temeljne odredbe» u članku 12. je navedeno: « U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te čirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom.» Prosječnom građaninu su ti navodi u Ustavu jasni, iako se možda ne bi u cjelosti složio s člankom 12. Ne smatram se sveznalicom. Pišem i reagiram na stanja u svojoj domovini zbog vlastitih iskustava ili jednostavno jer me izvjesne stvari opterećuju, bole i ljute. Največi pritisak i uništavanje hrvatskog jezika je počelo pod komunizmom, sve pod vodstvom hrvatskih komunista. Trebalo je realizirati srpsko-hrvatski jezik i jugoslavensku nacionalnost. Na veoma suptilan način se je vršio utjecaj srpskog jezika na hrvatski. (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
knjigeU Splitu se je održalo otvorenje Sveučilišne knjižnice. Povodom toga događaja u Večernjem listu objavljen je članak «Najveći znanstveni i kulturni projekt u Splitu». Suvremena i funkcionalna zgrada u kampusu bit će pogonski motor prenošenja znanja, - kazao je Luka Bebić. Sveučilišna knjižnica spoj je znanosti i visokog obrazovanja, istraživanja i učenja i jamči kvalitetan iskorak prema nalaženju novog znanja - ustvrdio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Knjiga je najvjerodostojniji trag čovjeka u vremenu, knjižnica je odgovor na izazov vremena u kojem živimo, u kojem je znanje temelj razvoja - naglasio je rektor Sveučilišta Ivan Pavić. Napokon, ministar Dragan Primorac je izjavio: «U EU Hrvatska mora ući sa znanjem, s kralježnicom i znanjem. Hrvatska povlači najviše novca od država u tranziciji, a za više od 8,5 milijardi kuna povečan je proračun za znanost. Uvodimo obvezno srednješkolsko obrazovanje itd.» Eto, dogodilo se je i nešto dobro i lijepo. Stanovnici Splita, pogotovo oni koji su bili upoznati s teškim uvjetima rada Sveučilišne knjižnice u Zagrebačkoj ulici, mogu biti zadovoljni. Sagrađena je Sveučilišna knjižnica. Bolje ikad nego nikad. Među uzvanicima su bili nazočni i ljudi koji su pod komunizmom imali veliki utjecaj u politici, gradskoj upravi i znanosti. Zbog čega se oni nisu založili i uspjeli za vrijeme svoje vladavine osigurati odgovarajuću zgradu? Pogotovo kada je knjiga bila jedini izvor znanja – nije bilo Interneta.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Piranski zaljevSlovenija je konačno otkrila svoje karte, danas je sasvim jasno tko to - ali ne prejudicira - nego tko to poseže za tuđim, za onim što nikad nije bilo njegovo. Takvo ponašanje se može zvati jedino čistim imperijalizmom a nikakvim možebitnim prejudiciranjem. Službenoj Ljubljani sporna je danas čitava granica s Hrvatskom, a tzv. Piranski zaljev je već i u slovenskim kartama ucrtan kao slovenski teritorij - ne samo more nego i 'pripadajući' komad hrvatskoga kopna (vidjeti kartu uz članak izrađenoj po Udruzi 'Zavod 25. lipnja'). Sjećamo li se još dobro Janšinog zahtjeva krajem 1993. godine (ili početkom 1994.) za oružanim obračunima Slovenije prema Hrvatskoj u tzv. Piranskom zaljevu? Ista stvar učinjena je i 1991. g. na Svetoj Geri. A sjećamo li se još dobro Janšinih i Rupelovih veoma opasnih oružanih provokacija prije dvije godine na Muri? Korijeni tih, po Slovencima, izmišljenih sporova sežu daleko u povijest, još od Vukove doktrine 'Srbi svi i svuda' i Garašaninovih 'Načertanija', teza koje je objeručke prihvatio Vukov veliki prijatelj Jernej Kopitar, 1825. g u Beču, a isto tako i Karadžićev dugogodišnji mlađi prijatelj Franc Miklošić, također u Beču (ali jednako i u Trstu). A što se tiče «Piranskog zaliva» kako tu Savudrijsku valu zovu Slovenci, to nikada prije nije bio slovenski zaljev. Na brdima blizu tog zaljeva Slovenaca je do 1945. godine bilo svega pet posto!(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
PalachNa marginama dnevnopolitičkih zbivanja i vijesti što nam zaokupljaju pažnju proteklih dana neki od medija objavili su i dvije kratke vijesti, što iz perspektive Hrvatske imaju i jednu dodatnu dimenziju. Neminovno se, barem nešto „iskusnijim“ čitateljima, dozvolite da upotrijebim izraz što je obično sinonim za populaciju 50+, dakle tim čitateljima se neminovno nameću paralele s Hrvatskom današnjicom. Danas u Hrvatskoj stasa prva generacija birača,rođena u proglašenoj i međunarodno priznatoj državi Hrvatskoj, koja će prvi puta u svom životu konzumirati pravo izlaska na demokratske izbore. Oni, a i mnogi drugi, duplo stariji od njih, ne znaju tko je bio Jan Palach i što je, na simboličkoj razini, značio njegov čin samoubojstva. Ta 1968. godina simbolizira vrhunac hladnog rata, a i to je izraz za kojeg nisam siguran da ga baš svi „novi birači“ na spiskovima birača u Hrvatskoj razumiju. Bilo je to vrijeme završetka Vijetnamskog rata i poraza demokratskih snaga na Indokineskom poluotoku od totalitarnih komunističkih snaga, međusobno nepovjerljivih SSSR-a i Kine. Barem u tom „malom sukobu“, usprkos povremenih međusobnih ratnih sukoba oko nekih zabitih riječnih otočića i sprudova na zajedničkoj granici, ta druga sukobljena „hladnoratovska strana“, komunisti, našli su interes „proleterskog internacionalizma“ te uz pomoć „lokalnih“ snaga porazili SAD i saveznike.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Sveučilišna biblioteka u SplituBez ekoinovacija, biblioteka na modernom kampusu u Splitu je arhitektura prošlosti bez budućnosti. Za temperiranje zgrada u modernom svijetu se troši gotovo polovicu globalne energije. Zato je već davno razvijena ekograđevinska tehnologija. Solarno hlađenje i grijanje zgrada s pasivnom izolacijom danas je ekonomski imperativ. Iz današnjeg ekobooma se prognosticira da će Europa do 2050. godine ekološki sanirati sve stare građevine. Efikasnija gradnja i stalno uvođenje inovacija u građevini se sistematski nastavlja, državno subvencionira i zakonski regulira! Čak šeici, bogati naftom, investiraju u ekoarhitekturu. Na primjer Kronprinc Mohamed el Natjan stavio je na raspolaganje za inovativnu arhitekturu 15 milijardi dolara. Europski arhitekti im grade nebodere koji ne samo da ne troše vanjsku energiju, nego proizvode električnu energiju i time neboderi postaju istodobno ekodomicili i električne centrale. Energetska učinkovitost je nova čarobna riječ u građevini! Kod svečanog otvorenja 19.12.2008. „hrama knjige teškog 250 milijuna kuna“ nema ni spomena te riječi prema obavijestima iz dnevne štampe. Zgrada tih dimenzija na sveučilišnom i znanstvenom kampusu trebala bi biti svjetionik ekoarhitekture i zeleni početak Silikon Valley za obnovljive energije u Splitu koji ima dvostruko veću insolaciju negoli Njemačka!(I.Derado)
Add a comment        
 

 
HrvatskaNeki narod, a poglavito brojčano mali - kao povijesno zaseban nacionalni corpus, da bi mogao normalno funkcionirati, opstati i razvijati se, počesto i u teškim uvjetima - treba ispuniti više pretpostavki, a mađu njima je svakako najvažnije – i posjedovanje vlastite nacionalne države, koju mora čuvati kao svoju najveću svetinju! Treba je čuvati svim sredstvima, pa i vlastitim životima – jer je ona garant njegove slobode i opstanka. To je povijest nebrojeno puta pokazala, a još uvijek pokazuje, s narodima koji ni do danas nemaju svoju državu. A da bi bila svetinja cijelome narodu nije dovoljno da ona ima samo sve potrebne pravne atribute države, već treba imati i sve sociološke i humane sadržaje da bi bila dostojna da se za nju žrtvuje. Država i njena vlast treba biti tako organizirana da, kao cjelina, ali i u svim svojim segmentima, istovremeno bude dostojna svoga naroda, svoga pučanstva koji u njoj živi, ali i onoga razasutog po svijetu, kojeg nazivamo - dijaspora. Ona mora imati svoju dušu, svoju nutarnju snagu, svoju nutarnju Božju i moralnu svjetlost, koju doživljavamo i kao nervni, ali i kao kohezioni faktor, ali i kao toplinu sretnog doma. (M.Prpa)
Add a comment        
 

 
BagoKao da se vraćamo u neka, ne tako stara vremena, kad je KP bila avangardom cijelog društva diktirajući većini svoj neprikosnoveni stav, licemjerno se stavljajući na čelo ugnjetene radničke klase: Tražimo hitno ukidanje zabrane rada trgovina nedjeljom i poštivanje radničkih prava. Vlada je zabranom rada nedjeljom kapitulirala pred lobijima i vlastitim stranačkim interesima, poručili su esdepeovci Josip Leko i Milanka Opačić na konferenciji za novinare održanoj u središnjici SDP-a. Svjesni SDP-ovci Josip i Milanka od Vlade traže hitne izmjene Zakona o trgovini, odnosno promptno stavljanje van snage odredbe koja se odnosi na zabranu rada nedjeljom. Nedavno je HTV-ov disident, nadobudni novinar Mislav Bago, ovaj put u ulozi, odnosno službi 'dežurnog komentatora' Nove-TV, najavio svekoliku tragediju hrvatskih potrošača zbog zatvaranja dućana nedjeljom; jednom riječju smak svijeta. Između ostalog, kazao je umni Bago, od sada ćemo biti prisiljeni piti kavu na crpkama s okusom benzina, a pritom je, zabrinut za liberalne slobode potrošača, najavio moguće shopping-izlete preko Vinjana donjih u Hercegovinu ili u mađarski Szeged jer će, eto, nerazumno biti zatvorene hrvatske 'shopping-katedrale'. Ovo 'katedrale' nije bez vraga rečeno. Tijekom svog iscrpnog izvještavanja Bago je naznačio čak i moguće pravce kretanja u susjedne države (osim Slovenije koja ima jednaku zabranu kao i Hrvatska).(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
ZrinjskiU Hrvatskoj se puno raspravlja i piše o tome hoćemo ili ne ćemo u Europu. O tome se raspravlja i na ''hrvatskoj'' dalekovidnici, gdje još hrvatskom narodu nije rečeno gdje je ta Hrvatska na putu u Europu i tko je ta Slovenija koja nikada u svojoj povijesti nije imala svoju državu - i koja sada odlučuje, hoće li ili ne će li,Hrvatska biti ili ne biti u Europi. Turci su rijeku Drinu prešli 1463. godine u njihovim osvajanjima, prodirući u Europu. Ubili su kralja Stjepana Tomaševića, Hrvata, katolika, i oteli su njegovo dvoje djece, kćerku Katarinu i sina Žigmunda, odvelvši ih u Tursku. Žena Stjepana Tomaševića, kraljica Katarina Kosača Kotromanić, koja je u to vrijeme bila u Dubrovniku, otišla je nakon ovih događaja u Rim gdje je podigla crkvu i gostinjac napisavši u oporuci: "Ovo podižem za uboge i nemoćne hrvatske izbjeglice, koji bježe ispred sile Otomanskog carstva.'' U trajanju od četiri stotine godina Turci su prodirali u Hrvatsku prevodeći terorom na razne načine Hrvate u islam, osvajajući Hrvatsku sve do Drniša i na sjeveru do Čazme, naseljavajući balkanske nomade Morlovlahe na hrvatsku okupiranu zemlju - koji su onda služili Turcima i svim ostalim okupatorima protiv Hrvatske. U stalnim borbama braneći Hrvatsku, braneći Europu protiv turskog osvajanja u trajanju od četri stotine godina, gdje je Nikola Šubić Zrinjski u Sigetu zaustavio Turke u njihovom pokretu na Beč, Hrvatska je u tim borbama bila svedena na ''ostatke ostataka nekadašnjeg slavnog kraljevstva hrvatskog''. Hrvatski narod branio je Hrvatsku, branili smo Europu, branili smo i Sloveniju s priznanjem Pape da smo Antemuralis Cristianitatis, da bi sada kojekakvi mudraci postavljali pitanja i uvjete da li je Hrvatska zaslužila ''biti u Europi''?(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
PupovacDosljedno politici hrvatsko-srpske koalicije, od manjinskog izborivši konstitutivni identitet, «kao kolektivitet» (Stjepan Mesić), Srbi su na prošlim parlamentarnim izborima na velika vrata banuli u hrvatski politički život. «Srbin u Banskim dvorima», bila je vijest dana, pohvalno dočekana diljem Europe i svijeta. Uspješnost Sanaderove politike «novog kursa», uz manje Tuđmanove recidive, dočekavši novog Supila, posebno je pozdravio Ivo Banac. Njegova lauda ima težinu: kao «vrhunski južnoslavenolog», sve je on to predvidio u kultnoj knjizi Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (Zagreb, 1988.). Bila je to njegova doktorska teza: obranjena kod američko-srpskog povjesnika Voje S. Vučinića, inače Bančeva oćuha, eksperta za «hrvatsko-srpsku koaliciju», po kojoj Hrvatska treći put glíbi bespućima balkanske zbilje. Međutim, glede takve politike, odlučnu je dvojbu još ranije izrazio Tonči Tadić (2004.). Naime, on je upozorio na stanje «gdje se ministri praktični biraju po nacionalnom ključu», što nije, npr., neobično u BiH i Makedoniji. Riječ je «o državama u kojima je više konstitutivnih naroda», što su «(najblaže rečeno) pod posebnom skrbi tzv. međunarodne zajednice». Zapravo, «tako birane članove izvršne vlasti imaju države s podijeljenim suverenitetom», pa je «ulazak u hrvatsku državnu vlast značajan korak SDSS-a prema tom cilju».(I.Biondić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 8-05-2021, 09:34:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.