medijiU povodu ovogodišnjeg Dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo u posebnom je priopćenju (HND, 2.5.2009.) oštro kritiziralo stanje medijske (ne)slobode u Hrvatskoj.Vlasnici i dalje izravno interveniraju u uređivačku politiku. Politički pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima - kaže HND, i upozorava...'Sadašnji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave, spektakla, dominacije crne kronike, izmišljanje i proizvodnja celebritya u konačnici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom. Kao što znamo, mediji u Hrvatskoj vole pisati o drugima, ali ne vole pisati o sebi. Svakodnevno u tisku možemo čitati o raznim financijskim i drugim aferama, kako političara, tajkuna i običnih građana. Ti isti mediji, međutim, nerado pišu o sebi, a još manje o svojim vlasničkim strukturama. Tko su njihovi pravi vlasnici? Tko postavlja urednike? Kome ti urednici moraju odgovarati? Čije to želje moraju uzeti u obzir?(M.Bošnjak)

Add a comment        
 

 

lupaRedovito pratim portal HKV-a. Izuzmem li razne tekstove o povijesnim i kulturnim događanjima sve ostalo se odnosi na uočavanje nepravdi i nepravilnosti u vladanju kao i na istupe vladajućih i oporbe prema sudu u Haagu pa i samom obrambenom ratu.O gospodarstvu se malo piše. O siromaštvu građana se malo piše. O upravljanju s poduzećima u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu i njihovom neplaćanju obveza prema radniku i državi malo se piše. Nigdje nisam pročitala neki konkretan program o načinu, pa makar i na duge staze, izlaska iz gospodarske i političke krize od nestranačkih stručnjaka. Građanima je dosta raznih prepucavanja. Njima je najvažnije preživjeti i prije svega nahraniti svoju djecu.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

uhd91S Portala dragovoljaca Domovinskog rata donosimo vijest o osnivanju, kako je istaknuto "malo drugačije" braniteljske udruge pod nazivom "Hrvatski dragovoljac 1991.", a koja će se po svom ustroju i djelovanju podosta razlikovati od većine do sad osnovanih udruga te vrste u Hrvatskoj. "Iako postoji jako puno braniteljskih udruga, većina njih ne radi ništa, a neke "velike" udruge su pod kontrolom vlasti. Izglasavaju odluke na štetu branitelja, sjede u nadzornim odborima, dobro su nagrađeni za svoje "dužnosti" a branitelji i dalje vrše suicide" - objašnjava predsjednik UHD91 Dražen Kasprek i nastavlja: "ova udruga se izrodila iz internetskog portala Dragovoljaca Domovinskog rata koji je pokrenut prije nešto manje od dvije godine. Portal je pokrenula grupa dragovoljaca s novogradiškog područja a uskoro su im se pridružili dragovoljci iz cijele Hrvatske. Nas par iz svog smo džepa plaćali obveza oko održavanja i rada portala. Bilo je teško, ali kako je broj posjetitelja rastao iz mjeseca u mjesec, nismo htjeli odustati."

Add a comment        
 

 

Denis KuljišSvojedobno kod Aleksandra Stankovića, u emisiji 'Nedjeljom u dva', Kuljiš je lijepom pjesmicom opisao inspirativne temelje svog stvaralačkog opusa i ocijenio daljnju, vlastitu perspektivu: «Na svoju i tuđu nesreću, Jeo sam govna i opet ću, Dajte mi kašiku najveću, Jeo sam govna i opet ću!» Čitajući njegove umotvorine očito je da se držao opjevane obilate konzumacije a i izljev mržnje prema svemu što je 'hrvatsko' dokaz je više da se nije odrekao obiteljskih stečevina svoga ćaće: ta, kruška ne pada daleko od JNA-stabla!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Švedska TVŠvedska je trenutna predsjedateljica EU, pošto je 1. srpnja preuzela od Češke polugodišnji mandat. Iako se očekuje kako će glavna zadaća u ovom razdoblju biti prevladavanje globalne krize i recesije u gospodarstvu, jedan od švedskih zadataka je svakako i neizbježno uplitanje u spor Slovenije, članice EU, te Hrvatske oko granične crte. Kako danas javlja Portal nacionalne dalekovidnice, Švedska je TV, o sporu Slovenije i Hrvatske, pokušala upoznati svoje gledateljstvo, kako bi im približila čime se sve u Bruxellesu, švedski političari moraju baviti. Iako o TV kućama demokratskih zapadnih zemalja imamo visoko mišljenje, a posebno je Švedska percipirana kao uređena zemlja educiranog stanovništva priložena slika iz emisije Svenska TV pomalo kvari uvriježenu predodžbu o pedantnom i profesinalnom švedskom novinarstvu.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

ThompsonKnjiga "Thompson u očima hrvatskih intelektualaca", koju sam sastavio zajedno s našim poznatim kolumnistom Matom Kovačevićem, govori, kako sam podnaslov Bilo je i to jednom u Hrvatskoj pokazuje, o vremenu kada se pod dirigentskom palicom predsjednika države Stjepana Mesića, kao u najcrnjim vremenima, pokušalo zabraniti rad hrvatskom branitelju i pjevaču domoljubnih pjesama – pjesama koje promiču najveće hrvatske vrjednote Marku Perkoviću Thompsonu. Prije nešto više od godinu dana činilo se da ih se ne može spriječiti u tome i da im je prepušten na milost i nemilost. Tada su hrvatski intelektualci digli svoj glas i ova knjiga je svjedočanstvo o tome. Gdje smo danas? Napada ima – pogotovu od onih koje je sam Thompson nazvao sluganskim perima ali da parafraziramo jednoga od njih - ne bi bilo ni pristojno ni čestito baviti se takvima! I sami su svjesni toga da ono što su željeli nisu postigli i da danas tako nešto mogu samo sanjati. Na koncertu u Zagrebu je 70,000 ljudi po velikoj kiši otpjevalo zajedno sa Thompsnom sve njegove pjesme. U Čavoglavama ih bilo više od 150,000! Da, hrvatski intelektualci su samo slijedili svoj narod.(Akademik J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Mesić'Sporni' Mesićev križ je upotrebljavan kao sveti, zaštitni i dekorativni simbol skoro u svim kulturama svijeta, još davno prije pojave kršćanstva. Nalazimo ga u Kini i Africi, u brončano doba u Skandinaviji, u antičkoj Grčkoj, u pred-kolumbovoj Americi, te u srednje-istočnoj regiji 1500 g. prije Krista i dakako u staro-gipatskoj tradiciji (Ankh). Idemo na aktualna zbivanja glede tog 'spornog' križa…. Marljiva Sutlićeva dalekovidnica prati svaku stopu kretanja i bilježi sve 'mudre riječi' našeg «barona Muenchausena». Pa, poslušajmo njegovu 'lovačku priču' s ljetovanja ispričanu hvarskim težacima: «Znate, tijekom bezbrojnih putovanja diljem svijeta bio sam ja i u nekoj dalekoj zemlji, eto, ni ne sjećam se više kako se zove, gdje je kler uzeo vlast u ruke(poput talibana). Ali, dragi moji hvarski težaci, mogu vam reći nije to nikakva demokracija a ni građani te zemlje nisu baš zadovoljni vlašću klera!» Velika je to razlika u odnosu na svekoliku nirvanu naših građana i blagodati napredne demokracije koju nam je ostvario 'naš, hrvatski baron Muenchausen', dodao bih!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

zetOvih su dana nekoliko vijesti povezane sa Zagrebačkim električnim tramvajem pobudile pažnju javnosti. Projekt CROTRAM, koji je iznjedrio prestižniproizvod hrvatske pameti - novi moderni tramvaj - a u funkciji poticaja prvenstveno izvoza zagrebačke privrede izdašno financiran od strane Zagrebačkog holdinga, očekivano, jedinog kupca našao je u ZET-u. Podgrijavane nade u izvoz ovog tehnološki inovativnog produkta širom svijeta nažalost polako kopne, usprkos ogromnih ulaganja u marketing. S druge strane, testiran u stvarnom životu, na zagrebačkim ulicama, donio je Zagrebu dašak istinske metropole svojim modernim izgledom, kvalitetom i postupnom izmjenom „socijalističkog“ tramvajskog voznog parka. Od putnika tramvaja uočeni sitniji nedostaci, uglavnom kozmetičke prirode, poput rasporeda sjedala, uskih prolaza ili rukohvata, vjerojatno će se uspješno uklanjati sa novim narudžbama. Zamjerke stručnjaka, koje se odnose prvenstveno na potrošnju struje, težinu i dužinu kompozicije, biti će ispravljane s novim inačicama tramvaja, kraćih dimenzija. No, ove zamjerke ne ugrožavaju cjelokupni dojam o vrhunskom tehnološkom proizvodu. Zato je zaista prava šteta što u ova vremena globalne krize kvaliteta i cijena nisu dovoljni za plasman na protekcioniranom tržištu, primjerice, jedne kako se obično tvrdi „otvorene ekonomske trgovačke EU zone“. (D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

PetainDrugi svjetski rat u Europi je odavno završen, no u Hrvatskoj, kao što svakodnevno svjedočimo, zbog politikantskih razloga, ne prestaje špekulantsko „podgrijavanje“ ove teme. Stoga, nije na odmet, prisjetiti se jedne obljetnice, događaja od 18.kolovoza 1945. kada je maršalu Francuske Phillipe Petainu, tri dana po izricanju smrtne kazne, ista preinačena u kaznu doživotnog zatvora. Tada u poodmakloj životnoj dobi (89 godina) proslavljenom generalu I. svjetskog rata, poznatom po uspješnoj odbrani od Nijemaca na Verdunu, suđeno je zbog veleizdaje. Taj, nesumnjivo Francuski patriot, 1940. u danima invazije Njemačke na Francusku, na poziv Vlade, napustio je lijepo i mirno ambasadorsko mjesto u Španjolskoj, te se vratio svom vojnom pozivu, kao savjetnik ministra rata. Po brzoj kapitulaciji Francuske, uz dozvolu Nijemaca i pod njihovom kontrolom, uspostavio je Vladu u Vichyu. Dolaskom savezničkih snaga koje su napredovale prema Njemačkoj Petain bježi prvo u Njemačku, a kraj rata dočekuje u Švicarskoj. Vraća se u De Gaullovu Francusku na suđenje za izdaju i kolaboraciju, a nakon završetka suđenja, preinačenja kazne, potpuno senilan, umire 1951. u zatvoru Fort de Pierre de Levée. Pokopan je na mornaričkom groblju pored zatvora.(D.Tučkar)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 8-05-2021, 10:24:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.