Izlaganje Hrvoja Hitreca s predstavljanja knjige Mate Kovačevića: „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma"

Povijesno-politički tekstovi Mate Kovačevića skupljeni u zamašnoj knjizi "Sudbina hercegbosanskih Hrvata" nemaju na naslovnoj stranici vremensku odrednicu nastanka. Premda su tekstovi u knjizi datirani, pa iz toga podatka i iz sadržaja Hrvoje Hitrec i Zravka Bušićdoznajemo da je riječ o prvom desetljeću ovoga stoljeća, cjelina nam se rastvara doista kao veliki udžbenik o povijesti Hrvata od vremena Hrvatskoga kraljevstva i hrvatskih banovina do današnjih značajnijih ostataka uglavnom u nekoliko pretežito hrvatskih županija pakosne daytonske smicalice koja se naziva Federacijom BiH.

Niske pobude visokih predstavnika

S onim drugim entitetom kojemu je isto tako opakom namjerom dano srpsko ime, i gdje Hrvata gotovo da više i nema, Kovačević se bavi samo sporadično i spominje ga tek u kontekstu dugoročne vizije muslimanske države koja bi se u budućnosti mogla protegnuti na cijelo područje Bosne i Hercegovine,VelikobošnjaštvoDa bi velikobošnjački ciljevi mogli biti ostvareni, potrebno je prije svega napraviti reda u vlastitoj kući, pri čemu muslimanski prvaci misle naravno na Federaciju BiH u kojoj treba zagorčati život Hrvatima i izgurati ih u Hrvatsku ili treće zemlje, a tek kada to obave svrnuti oči na ostatak BiH.Taj je scenarij predvidljiv, ali njegova realizacija ovisi o mnogo čimbenika i zbivanja na svjet odnosno autor - svjesno pojednostavljujući – svodi sadašnja kretanja na sukob islama i kršćanstva. Da bi velikobošnjački ciljevi mogli biti ostvareni, potrebno je prije svega napraviti reda u vlastitoj kući, pri čemu muslimanski prvaci misle naravno na Federaciju BiH u kojoj treba zagorčati život Hrvatima i izgurati ih u Hrvatsku ili treće zemlje, a tek kada to obave svrnuti oči na ostatak BiH.

Taj je scenarij predvidljiv, ali njegova realizacija ovisi o mnogo čimbenika i zbivanja na svjetskom planu. Za sada se po Bošnjake-muslimane njihov projekt razvija gotovo idilično – od trenutka kada su neodgovorni režimi u Hrvatskoj odustali od posebnih odnosa s Federacijom BiH i ostavili hercegbosanske Hrvate na cjedilu, muslimani su odahnuli i posvetili se igri izvlačenja ćilima ispod hrvatskih nogu. Pomoć su dobivali i dobivaju s mnogih strana, od domaćina Daytona koji inzistira na tim sporazumima s izlikom da tako sprječava stvaranje muslimanske države u Europi, jer dok su ondje Hrvati – tko može reći da takva država postoji, a floskulu podržava i Europa koja je dugo bila pod utjecajem bezočnih britanskih stereotipa pa se preko visokih predstavnika niskih pobuda obračunavala s Hrvatima Vehabije u Derventiuništavajući ih gospodarski i financijski ordinarnim razbojničkim pothvatima.

Sve je to bilježio Mate Kovačević, godinama posvećen sudbini hercegbosanskih Hrvata kojima i sam pripada, očajavajući i zgražajući se što su u mesićevskim vremenima stvari otišle tako daleko da je hrvatska vanjska politika iz Zagreba otvoreno zastupala muslimansku i protuhrvatsku ideju, kao što se iz Hrvatske također pokušavao i uspijevao unijeti razdor u hrvatski korpus. Za cijelo to vrijeme a i potom, pa i dan-danas krivotvorila se i krivotvori dokumentima potkrijepljena istina da su Hrvati spasili Bosnu i Hercegovinu, da bi bez njihove hrabrosti cijela BiH sada bila dio velike Srbije. Umjesto toga imamo bezočnu floskulu o konglomeratu loših politika, čime se u stvari želi reći da nije bilo srpske agresije na BiH, da nije bilo planiranih muslimanskih navala na hrvatska područja u srednjoj Bosni i u dolini Neretve, nego su to ustaše – a tako Hrvate nazivaju i Bošnjaci poput Sefera Halilovića, ali i ostali – Londonpo nagovoru Franje Tuđmana imali namjeru ostvariti san o Velikoj Hrvatskoj valjda u granicama Nezavisne države Hrvatske ili barem Banovine Hrvatske.

Britanska matica

Bilježi Mate Kovačević i sve pukotine koje su nastajale u međunarodnoj zajednici, sve političare koji su se usudili razmišljati drukčije od britanske matice, sve povjesničare poput Schradera i drugih, spominje i hrvatske političare i intelektualce čiji je glas zagušila medijska haranga onih kojima smeta i sama samostalna Hrvatska pa siju mržnju protiv hercegbosanskih Hrvata znajući da su oni ne samo stamen dio hrvatskoga naroda nego i da je njihova nazočnost strateški dragocjena, životno važna za uski i krhki najjužniji dio Republike Hrvatske. U jednom od najboljih tekstova autor sa stotinama pojedinosti, zemljopisnih, povijesnih, hidrografskih i inih pojašnjava možda neupućenom čitatelju što znači Neretva i njezin bazen za Hrvate s obje strane granice ali i za one koji tim putem žele na toplo more, a krenuli su bili i Srbi u početku agresije,Dubrovnik krenuli su bili i Bošnjaci-muslimani i svi su bili zaustavljeni, barem tada, ali i sada se dovijaju kako izaći na hrvatsko more u izglednoj budućnosti, ne samo oni nego i njihovi pokrovitelji s udaljenog istoka – pa makar morali prije konačnog osvajanja uništiti samu Neretvu, odnosno onaj dio koji prolazi hrvatskom državom i deltu posebno, na čemu se već radi u nizu zahvata koji bi silnu rijeku trebaoIzlazak na moreU jednom od najboljih tekstova autor sa stotinama pojedinosti, zemljopisnih, povijesnih, hidrografskih i inih pojašnjava možda neupućenom čitatelju što znači Neretva i njezin bazen za Hrvate s obje strane granice ali i za one koji tim putem žele na toplo more, a krenuli su bili i Srbi u početku agresije, krenuli su bili i Bošnjaci-muslimani i svi su bili zaustavljeni, barem tada, ali i sada se dovijaju kako izaći na hrvatsko more u izglednoj budućnosti, ne samo oni nego i njihovi pokrovitelji s udaljenog istoka – pa makar morali prije konačnog osvajanja uništiti samu Neretvu lišiti pritoka, podzemnih i nadzemnih, te od prelijepoga krajolika stvoriti pustinju.

Tako se isto želi isušiti druga silna rijeka koja se naziva hrvatskom kulturom. Pa dok Srbija svojata Dubrovčane i ide tako daleko da Hrvatima oduzima i Ruđera Boškovića i još mlađega Ivu Vojnovića a ne samo velikane iz renesansnoga doba, novokomponirani islamski krivotvoritelji posežu za cijelom hrvatskom kulturom na tlu Bosne i Hercegovine i proglašavaju je Aladinovom pećinom pramuslimanske provenijencije, zajedno s povijesnim osobama – pa tako u toj primitivnoj, neodrživoj i komičnoj interpretaciji i Kulin ban postaje maltene mudžahedinom. Infantilno konstruiranje turbanske povijesti prati i konstruiranje bošnjačkoga jezika koji bi trebao imati bosansko ime, a nije drugo do smjesa hrvatske osnovice i ponešto srpskoga izričaja, smjesa u koju su ubačene i velike količine turcizama.

Točno kaže Kovačević da Bošnjaci-muslimani imaju pravo na taj jezični eksperiment koji im osnažuje posebnost, ali nemaju pravo na istodobno nasilje nad hrvatskim jezikom, Svjesna vlastDalekosežni su to planovi i ne baš neprozirni. Pa i zato, da se parira onome što bi moglo uslijediti, država Hrvatska mora odlučno inzistirati na očuvanju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i održavati i podržavati ključne gradske točke – Mostar, Čapljivu, Stolac i Ravno iz kojih se po potrebi može braniti Neretva. No da bi hrvatska država tako djelovala u općehrvatskom interesu, potrebno je da u njoj bude povijesno ali i zemljopisno svjesna vlast, čvrstoga i samosvjesnog nacionalnog karakterahrvatskim školama i sveučilištem, sve do pokušaja da se zabrani javna komunikacija hrvatskim jezikom, do uništenja hrvatskih medija i muslimanskoga zaposjedanja federalne televizije. Iz Zagreba Bošnjacima pomažu ukidanjem dopisništava HRT-a iz Sarajeva i Mostara, što je poruka da sadašnji režim osnažuje unitarističku koncepciju dvojca Komšić i Mesić.

Sa sudbinom Hrvata u Hercegbosni ali isto tako i s najjužnijim dijelom Hrvatske povezana je suluda prvotna ideja ovoga nenarodnog režima u Hrvatskoj da odustane od gradnje Pelješkoga mosta, da odustane od spajanja hrvatskoga teritorija, što nije nego mlin na vodu i muslimanskim i srpskim pretenzijama jer su i jedni drugi nadomak Dubrovniku. Zato Mate Kovačević točno kaže da su hercegbosanski Hrvati doduše obranili ključna područja, da su stvorili zaštitni kordon južnim granicama Republike Hrvatske, ali je izdvajanjem dijelova istočne Hrecegovine i njihovim utjelovljenjem u sastav tzv. Republike srpske ostvarena teritorijalna podloga za stalnu prijetnju Dubrovniku i njegovu okruženju. Autori te daytonske smicalice očito su Britanci koji, kako piše Kovačević na temelju podataka, masovno kupuju nekretnine na dubrovačkom području kako bi utvrdili svoju nazočnost, dok istodobno Rusi isto tako masovno kupuju zemljišta u Boki kotorskoj. Dalekosežni su to planovi i ne baš neprozirni. Pa i zato, da se parira onome što bi moglo uslijediti, država Hrvatska mora odlučno inzistirati na očuvanju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i održavati i podržavati ključne gradske točke – Mostar, Čapljivu, Stolac i Ravno iz kojih se po potrebi može braniti Neretva. Bih - HercegBosna - Široki - Hrvati - skup - prosvjedNo da bi hrvatska država tako djelovala u općehrvatskom interesu, potrebno je da u njoj bude povijesno ali i zemljopisno svjesna vlast, čvrstoga i samosvjesnog nacionalnog karaktera.

Nikad ne odlaze

U jednome tekstu Mate Kovačević sjajno analizira fenomen hrcegbosanskih Hrvata koji su pokretni, poduzetni i skloni promjenama, prilagodljivi novim sredinama, ali iznimno vezani uz svoj zavičaj, pa oni i kad odu, zapravo nikada ne odlaze. Točan je to i za budućnost Hrvata optimističan zaključak, a tim svojstvim treba naravno dodati i samosvijest o posebnosti, i povijesnu svijest da su najstariji narod u BiH, svijest da su oni ti koji održavaju uspomenu na hrvatsku povijesnu baštinu. Pa kada je sadašnja zbilja kakva jest, najmanje što traže i na što imaju pravo jest ne samo papirnata jednakopravnost i konstitutivnost nego vlastita federalna jedinica, znači hrvatski entitet, znači hrvatski teritorij i institucije, zMate Kovačevićnači takvo ustavno uređenje Bosne i Heregovine koje je jedino i moguće da bi BiH opstala kao cjelovita država. Upravo oni koji se protive hrvatskom entitetu, rade na nestanku Bosne i Hercegovine.

I na kraju, izvrstan je potez autora i nakladnika da u knjigu uvrste još svježu Rezoluciju Europskoga parlamenta o napretku BiH za 2013. u kojoj se osuđuju centralističke snage i daje ohrabrenje načelu federalizma, a u članku 29. poziva se na dostupnost informacija na svim službenim jezicima i jamčenje jednakih prava na javnoj televiziji. U svemu, osobna bitka Mate Kovačevića koju vodi deset zadnjih godina, i kolektivna borba onoga dijela hrvatskoga naroda koji živi u BiH, mogla bi u dogledno vrijeme završiti i potpunim trijumfom uz pomoć Europe koja je počela razumijevati prilike i zbivanja u Bosni i Hercegovini. U opreznoj nadi da će tako i biti, čestitam autoru na golemom trudu i lucidnim analizama ispisanim stilom koji na račun jasnoće stajališta svjesno zanemaruje literarne ukrase, držeći ih s pravom lijepim ali nepotrebim utegom u disciplini političke analize.

Hrvoje Hitrec

Ned, 9-02-2025, 12:23:37

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.