Analiza programa potpora za izdavanje knjiga koji provodi Ministarstvo kulture RH

Sažetak

Ministarstvo kulture preko godišnjega Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi dodjeljuje potpore za izdavanje djela suvremene domaće književnosti, prijevoda suvremene svjetske književnosti, djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, umjetnost i znanost, vrijednih knjiga i slikovnica za djecu i mlade, djela suvremene i domaće publicistike i e-knjiga – konverzija tiskanog izdanja u ePub format, a od 2019. (za 2020.) i za audio knjigu – prilagodbu već objavljenih knjiga na hrvatskom jeziku. Do 2018. godine izdavači su za svaki pojedini naslov za koji traže potporu za izdavanje podnosili zasebnu prijavu. Nakon toga odlučeno je da izdavači podnose samo jednu prijavu, a ona se može odnositi na 1 – 30 naslova. Tako se potpora za izdavanje knjiga i formalno pretvorila u potporu izdavačima. Proučili smo taj program i analizirali dodjeljivanje potpora za izdavanje knjiga u 2017., 2018., 2019. i 2020. godini.

I. PROGRAM POTPORA ZA IZDAVANJE KNJIGA MINISTARSTVA KULTURE

Uvod

U nedavno objavljenom tekstu Analiza programa otkupa knjiga koji provodi Ministarstvo kulture RH (Analiza programa otkupa knjiga koji provodi Ministarstvo kulture RH) ustvrdili smo da nekolicina većih izdavača (mahom komercijalnih, privatnih) dobiva nerazmjerno velik dio ukupnoga godišnjega iznosa Ministarstva kulture predviđenoga za otkup knjiga, a velika većina izdavača ne dobiva ništa ili dobije tek minimalnu naknadu za otkup jednoga naslova. Tablično smo prikazali preglede odobrenih programa u 2017., 2018. i 2019. godini (mandat ministrice Nine Obuljen Koržinek) i zaključili da se mjera koja je bila predviđena kako bi pomogla što većemu broju izdavača, s obzirom na krizu koja je zatekla izdavaštvo, pretvorila u mjeru pomoći samo određenoj skupini izdavača.

U ovom tekstu usredotočit ćemo se na potpore za izdavanje knjiga koje izdavači dobivaju na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske.

Dakle, riječ je o dvama različitim natječajima Ministarstva kulture: natječaju u kojem izdavači prijavljuju svoje objavljene knjige koje Ministarstvo kulture otkupljuje za knjižnice u RH (o čemu smo pisali) i natječaju u kojem izdavači predlažu knjige koje još nisu objavljene i traže pomoć Ministarstva kulture za njihovo izdavanje (o čemu će biti riječ u nastavku).

Potpore za izdavanje knjiga

Ministarstvo kulture dodjeljuje potpore za izdavanje djela suvremene domaće književnosti, prijevoda suvremene svjetske književnosti, djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, umjetnost i znanost, vrijednih knjiga i slikovnica za djecu i mlade, djela suvremene i domaće publicistike i e-knjiga – konverzija tiskanog izdanja u ePub format, a od 2019. (za 2020.) i za audio knjigu – prilagodbu već objavljenih knjiga na hrvatskom jeziku. Dug je popis onoga što Ministarstvo navodi da ne će financirati, a među ostalim i to da ne će financirati objavljivanje komercijalnih izdanja (što je posve neobično jer ćemo u nastavku vidjeti da upravo takva izdanja financiraju u najvećoj mjeri).

Izdavači u svojim prijavama Ministarstvu kulture predlažu za sufinanciranje programe koje namjeravaju realizirati u idućoj godini.

Programe izdavanja knjiga, kao i programe otkupa knjiga (o čemu smo pisali u prethodnom tekstu), vrjednuju Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost i Stručno povjerenstvo za dječju knjigu, a ministrica donosi odluku o dodjeli potpora. U aktualnom su mandatu članovi Kulturnoga vijeća prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević, prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje (predsjednica), Katica Matković Mikulčić, dr. sc. Ivica Matičević i prof. dr. sc. Nikola Petković, a članovi Stručnoga povjerenstva Marijana Hameršak, Ranka Javor i Dubravka Zima.

[O radu navedenoga vijeća i povjerenstva opširnije smo pisali u već spomenutom prethodno objavljenom tekstu. Naime, očito je da se od peteročlanoga vijeća (uz tročlano povjerenstvo za dječju knjigu) traži da raspodijeli milijune kuna (primjerice 16,5 milijuna kuna u 2017. godini) samo na temelju prijava za otkup knjiga, jer se čini tehnički neizvedivim da bi mogli pročitati oko dvije tisuće knjiga koliko ih se godišnje prijavljuje na taj javni poziv. No kad znamo da to isto peteročlano vijeće (uz tročlano povjerenstvo za dječju knjigu) odlučuje i o potporama za izdavanje knjiga i tako raspodjeljuje dodatne milijune kuna iz državnoga proračuna, problem je još veći. Velik broj naslova o kojim to vijeće i povjerenstvo moraju odlučivati u dvama spomenutim natječajima jednostavno ostavlja sumnju u mogućnost kvalitetne prosudbe svakoga pojedinog programa.]

Od potpora za izdavanje pojedinačnih djela do potpora izdavačima

U 2016. godini (za izdavanje knjiga u 2017.) i 2017. godini (za izdavanje knjiga u 2018.) izdavači su za svaki pojedini naslov za koji traže potporu za izdavanje podnosili zasebnu prijavu. Ona se sastojala od elektronički ispunjene prijavnice koju je bilo potrebno ispisati i priložiti joj obvezne priloge: obrazac proračuna programa, dokaz o pravu objavljivanja (potpisan ugovor s autorom, odnosno potpisan ugovor s prevoditeljem i potpisan ugovor o autorskim pravima) te podatke o knjizi, autoru, prevoditelju, uredniku/priređivaču, pa sve zajedno poslati na adresu Ministarstva kulture.

Najviši iznos potpore koji se mogao dodijeliti pojedinačnomu programu bio je 150.000 kn.

Prihvatljivi izravni troškovi bili su autorski, prevoditeljski i urednički honorari, troškovi lekture i korekture i ostali honorari te dizajn, grafička priprema i oblikovanje, tisak, troškovi promidžbe i distribucije te troškovi konverzije tiskanih izdanja u ePub format. Najviše 30 % odobrenoga iznosa moglo se utrošiti na plaće stalno zaposlenih djelatnika nakladničke kuće (neizravni trošak).

U 2018. godini (za 2019.) i u 2019. godini (za 2020.) ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek promijenila je model pa je tako u uputama za prijavitelje navedeno da izdavači podnose samo jednu prijavu, a ona se može odnositi na 1 – 30 naslova. Na temelju te jedne prijave nakladniku se može dodijeliti najmanje 20.000, a najviše 500.000 kn. Dakle, više se potpora ne dodjeljuje za svaku knjigu pojedinačno, nego se vrjednuju nakladničke prijave u cjelini i odlučuje o iznosu potpore. Popis prihvatljivih izravnih i neizravnih troškova ostao je isti, samo je među izravne troškove u 2019. (za izdavanje knjiga u 2020.) uključen i trošak izrade audio knjige (honorari čitačima, zvučna obrada i sl.).

Rezultati bez obrazloženja

Kao i u Javnom pozivu za otkup knjiga, i u ovom se slučaju rezultati objavljuju samo na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, tj. objavljuje se popis odobrenih i odbijenih programa s iznosima potpora. Zašto je kojoj knjizi, tj. kojemu izdavaču dodijeljena potpora, a drugomu nije, i kako je izgledalo bodovanje, ostaje nepoznato jer nema nikakva pisanoga obrazloženja.

Ako se ne zna koja je knjiga dobila potporu za izdavanje, ne zna se ni koja će biti objavljena

Budući da je izmijenjen način financiranja, teško je pratiti što se točno događa s dobivenim potporama, posebice onima većih izdavača koji prijavu podnose za veći broj naslova. Naime, prethodnih godina ugovori koji su potpisivani s nakladnicima odnosili su se na konkretne knjige i potpora je dodjeljivana kako bi sufinancirala izdavanje konkretnoga naslova, a u novim okolnostima dodjeljivanja potpora izdavačima ugovorna obveza nameće najmanji broj naslova koji su dužni objaviti uz tek eventualne specifikacije koje se mogu odnositi na pojedine naslove, kako navode u Ministarstvu kulture.

Sve ide na ruku najvećim izdavačima

U svemu je zanimljiva i uloga Kulturnoga vijeća i Stručnoga povjerenstva jer oni sad provode evaluaciju prijava, kako navode u Ministarstvu kulture, „prema sljedećim kriterijima: estetska vrijednost djela te relevantnost autora u prijavljenom nakladničkom projektu, profesionalnost prijavitelja te ispunjavanje prioriteta javnog poziva“. Vrijednosna ocjena cjelokupnoga projekta temelji se na evaluaciji svakoga pojedinačnoga prijavljenoga naslova, uvjeravaju nas u Ministarstvu kulture, no zanimljivo je sljedeće: „Osim vrednovanja novoprijavljenog programa posebna se pozornost poklanja ukupnom dosadašnjem radu nakladnika, izvršavanju obaveza i prema eventualnim financijerima, a naročito prema autorima i drugim suradnicima, kvaliteti i odjeku do sada objavljenih naslova kao i dijelu ukupnog godišnjeg nakladničkog programa koji se prijavljuje za financiranje. Ukupnost rada pojedinog nakladnika ne odnosi se samo na kvalitetu produkcije, nego i na promidžbene aktivnosti, odnosno osmišljavanje i provedbu aktivnosti kojima njihova izdanja dolaze do svojih čitatelja. Ubuduće se također planira valorizirati ukupnu produkciju pojedinog nakladnika kako bi se potpora Ministarstva kulture dugoročno učinila što učinkovitijom.“

Pitamo se što je u svemu s malim izdavačima, jer iz navoda je posve jasno da kriterije najlakše mogu ispuniti veliki izdavači, a za njih su ti kriteriji rastezljivi preko svake mjere.

II. ANALIZA PROGRAMA POTPORA ZA IZDAVANJE KNJIGA 2017. – 2020.

Koji izdavači dobivaju najveće potpore

U tekstu „Analiza programa otkupa knjiga koji provodi Ministarstvo kulture RH“ usredotočili smo se na izdavače i u tablicama prikazali kolike su bile njihove ukupne naknade u programu otkupa knjiga u 2017., 2018. i 2019. godini. Nismo se osvrtali na naslove koji su otkupljivani jer nam je bilo važno na primjerima potkrijepiti činjenicu da postoje povlašteni izdavači koji dobivaju najveći dio proračunskoga novca. To se može vidjeti i u potporama za izdavanje knjiga (zapravo, riječ je o istim izdavačima), a posebice je to neosporivo otkad je Ministarstvo i službeno uvelo da se potpore za izdavanje knjiga odnose na potpore izdavačima, a ne na potpore za izdavanje konkretnih naslova.

U nastavku su pregledi odobrenih potpora nakladnicima za izdavanje knjiga u 2017., 2018., 2019. i 2020. godini.

Potpora za izdavanje knjiga u 2017.

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće potpore za izdavanje knjiga u 2017.

Potpora za izdavanje knjiga u 2018.

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće potpore za izdavanje knjiga u 2018.

 Potpora za izdavanje knjiga u 2019.

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće potpore za izdavanje knjiga u 2019.

Potpora za izdavanje knjiga u 2020.

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće potpore za izdavanje knjiga u 2020.

Zaključno

Nakon što smo objavili preglede odobrenih potpora nakladnicima u posljednje četiri godine, prvo što možemo iščitati jest to da doista postoje izdavači koji dobivaju iznimno visoke potpore Ministarstva kulture za izdavanje knjiga te da su to više-manje isti oni izdavači koje smo naveli u tekstu u kojem smo pisali o otkupu knjiga. Prva mjesta obvezno zauzimaju Fraktura d.o.o., V.B.Z. d.o.o., Hena com d.o.o., Disput d.o.o., Obrt za nakladništvo i posredništvo „Sandorf“, Naklada Ljevak d.o.o..., dakle komercijalni, privatni izdavači.

Drugo što možemo iščitati jest to da se broj izdavača koji dobivaju potporu u posljednje dvije godine smanjio (2017. – 112 izdavača, 2018. – 110 izdavača, 2019. – 75 izdavača, 2020. – 78 izdavača, a ukupna potpora za izdavanje knjiga istovremeno se povećala (2017. – 4.865.000,00 kn, 2018. – 4.513.500,00 kn, 2019. – 7.942.730,00 kn, 2020. – 8.584.829,00 kn). Dakle, ministričin govor o mjerama koje su predviđene kako bi pomogle što većemu broju izdavača, s obzirom na krizu koja je zatekla izdavaštvo, čime je opravdavala povećanje proračuna, zapravo nema uporište u stvarnosti jer su se pretvorile u mjeru pomoći samo određenoj (manjoj) skupini izdavača.

U pregledima za posljednje dvije godine naveli smo i broj izdavača kojima su prijave odbijene, tj. dobili su 0,00 kn. Takvih je u 2019. bilo ukupno 106, a u 2020. ukupno 69. Budući da izdavači podnose jednu prijavu, lakše je pratiti odbijene i prihvaćene prijave, tj. izdavače.

Iz svega proizlazi da je situacija slična kao kod naknada za otkup knjiga: s godinama se povećava ukupna potpora za izdavanje knjiga (zapravo u posljednje dvije godine doslovno potpora izdavačima), a istovremeno se smanjuje broj izdavača koji su obuhvaćeni tom potporom i posve očito najbolje prolaze najveći (privatni) izdavači. Pritom se odbija mnoštvo malih izdavača koji ne mogu zadovoljiti postavljene kriterije (među kojima se spominju i promidžbene aktivnosti s pomoću kojih bi izdanja došla do čitatelja), a upravo oni svojim radom obogaćuju hrvatsku kulturu i utječu na njezinu raznolikost i širinu jer proizvode djela koja možda nemaju komercijalnu vrijednost, ali imaju kulturnu vrijednost, što bi uostalom i trebalo podupirati Ministarstvo kulture, posebice ako – jednako kao i u javnim pozivima za otkup knjiga – naglašava da se ne će financirati objavljivanje komercijalnih izdanja.

(hkv)

Izvori:

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu (Rok: 4. 10. 2019.) 

Uvjeti natječaja s uputama za prijavitelje programa za potporu za izdavanje knjiga u 2020. godini

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu (Rok: 17. 9. 2018.) 

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. godinu (Rok: 15. 9. 2017.) 

Upute za prijavitelje za potporu za izdavanje knjiga u 2018. godini

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu (Rok: 26. 8. 2016.)

Upute za prijavitelje za potporu za izdavanje knjiga u 2017. godini

Potpora izdavanja knjiga (pregled sa stanjem 5. 3. 2020.)

Potpora izdavanju knjiga u 2020. godini – odobreno  (pregled sa stanjem 20.3.2020.).pdf

Potpora izdavanja knjiga (pregled sa stanjem 21. 12. 2018.)

Potpora izdavanju knjiga u 2019. – odobreno

Potpora izdavanja knjiga (pregled sa stanjem 25. 9. 2018.)

Potpora izdavanja knjiga (pregled sa stanjem 12. 9. 2017.)