Zaklada „Kultura nova“

Zakladu „Kultura nova“ osnovala je Republika Hrvatska 2011. godine na temelju posebnog zakona – Zakona o zakladi „Kultura nova“ – koji je donio Hrvatski sabor 15. srpnja 2011. godine. Kako se navodi u Kultura novaZakonu, svrha je Zaklade promicanje i razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj na području suvremene kulture i umjetnosti te stoga Zaklada pruža stručnu i financijsku pomoć programima organizacija civilnog društva u kulturi koji potiču razvoj produkcijskih i organizacijskih kapaciteta nositelja programa, podižu razinu profesionalnog djelovanja putem neformalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, potiču uspostavljanje međusektorske suradnje, pospješuju programsko umrežavanje i suradnju na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, potiču umjetničko stvaralaštvo i kulturno djelovanje mladih te druge programe usmjerene ostvarivanju svrhe Zaklade.

Zakladom upravljaju upravitelj i Upravni odbor. Upravni odbor ima pet članova, biraju se temeljem javnog poziva na koji se mogu prijaviti predstavnici organizacija civilnog društva u kulturi te istaknute javne osobe upućene u razvoj civilnog društva u RH, a imenuje ih i razrješava Vlada RH na prijedlog ministra kulture. Mandat Upravnom odboru traje četiri godine.

U prvi saziv Upravnog odbora Zaklade, na prijedlog ministrice kulture Andree Zlatar Violić, Vlada je 2012. imenovala Eminu Višnić, Marina Lukanovića, Agatu Juniku, Vida Mesarića i Ivicu Petrinića. U drugi saziv Upravnog odbora, na prijedlog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, Vlada je 2016. imenovala Kseniju Zec, Križanu Brkić (2016. – 2018.; zamijenio ju je Orsat Franković 2019.), Branka Mihanovića, Doroteu Milas i Joška Ševu. U travnju 2020. Vlada je donijela rješenje o imenovanju Branka Mihanovića, Dorotee Milas, Joška Ševe i Ksenije Zec članovima Upravnoga odbora u novom četverogodišnjem razdoblju, tj. potvrdila njihov drugi mandat u Upravnom odboru Zaklade. Peti je član Orsat Franković, koji je imenovan 14. veljače 2019. s četverogodišnjim mandatom.

Upravni odbor imenuje i razrješava upravitelja Zaklade, a odluka o imenovanju upravitelja donosi se temeljem provedenog javnog natječaja. Upraviteljica Zaklade Dea Vidović na čelu je Zaklade od njezina osnutka. Budući da joj aktualni četverogodišnji mandat istječe u listopadu 2020. godine, u tijeku je novi javni natječaj za imenovanje (novoga/nove) upravitelja/upraviteljice. Kako je Upravni odbor ostao isti i za novo četverogodišnje razdoblje, očekivano je da se ništa ne će promijeniti ni glede upravitelja te da će upraviteljica Zaklade Dea Vidović ostati na čelu Zaklade.

Razlozi osnivanja Zaklade

Na stranicama Zaklade „Kultura nova“ navedeno je kako je ona osnovana kao odgovor na postojeće stanje unutar kulturnog sustava, s ciljem osiguravanja učinkovite mjere koja će omogućiti unapređenje stanja civilnog sektora u kulturi.

„Nerješavanje sustavnih problema civilnog kulturnog sektora (nedostatno programsko financiranje, nedostatak prostora za rad, nepostojanje višegodišnjih ciklusa financiranja itd.), izostanak provedbe reforme javnog sustava i cjelokupnog kulturnog pogona, kao i permanentna kriza zbog koje se smanjuju proračuni za kulturu, postali su ključna prepreka za stabilizaciju i daljnji razvoj organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti.

Reforma kulturnog sustava zahtijeva ozbiljnu analitičku podlogu, unaprijed osmišljene korake, principe i standarde rada, kao i metodologiju koja bi omogućila visok stupanj sudjelovanja i uključivanja šireg spektra odgovarajućih aktera u cjelokupni proces. S obzirom na to da provedba takve sveobuhvatne, učinkovite i transparentne transformacije sustava podrazumijeva višegodišnji proces, bilo je potrebno unutar postojećeg kulturnog modela, odnosno sustava financiranja, osigurati učinkovite mjere koje bi omogućile unapređenje stanja civilnog sektora u kulturi te njegov daljnji razvoj i profesionalizaciju.

Iz navedenih razloga dio organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti započeo je 2004. godine višegodišnji proces zagovaranja osnivanja posebne zaklade za civilni kulturni sektor, koja bi za njih bila dodatni izvor u sustavu financiranja kulture. Razlozi osnivanja zaklade su u više navrata bili javno predstavljeni i raspravljani na brojnim javnim događanjima (konferencijama, seminarima, tribinama, okruglim stolovima itd.). Posredstvom Vijeća za nove medijske kulture ideja osnivanja zaklade predstavljena je Ministarstvu kulture koje je, nakon što je detaljno razmotrilo inicijativu, osnovalo radnu grupu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o Zakladi 'Kultura nova'...“

Sažetiji opis tijeka osnivanja Zaklade i njezina ideološkog usmjerenja nalazi se na stranicama Portala Novosti u tekstu „Kultura klanova“ od 11. srpnja 2016. godine, u kojem se, među ostalim, zdvaja nad tim kakva budućnost čeka Zakladu s obzirom na to da je ministar Hasanbegović „uveo totalnu pomutnju u rad te institucije“ postavivši u nju „izrazito desne kadrove“ nakon (očito ugodne) suradnje „umjerene konzervativne politike i lijevoliberalnog civilnog društva“. Evo kako su Zakladu opisali u spomenutom tekstu:

„Podsjetimo, Zaklada Kultura nova je prva zaklada u kulturi koju je osnovala država 2011. godine, za vrijeme predsjednika Ive Josipovića i ministra kulture Jasena Mesića. Nastala je dugogodišnjim lobiranjem civilne nezavisne scene, a temelji su postavljeni u vrijeme ministra Bože Biškupića i njegove pomoćnice, državne tajnice u Ministarstvu kulture Nine Obuljen. Upraviteljica Zaklade Dea Vidović je s članovima Upravnog odbora mandat vodila itekako transparentno, s tehnokratski baždarenim pravnim osiguračima, kako već nalažu neoliberalne politike EU-a. Zahvaljujući Nini Obuljen i Dei Vidović, Zaklada je, ukratko, postala jedna od najuspješnijih kulturnih institucija unutar EU-a...

Zaklada Kultura nova desnicu nervira po defaultu, po habitusu njezina lijevoliberalnog opredjeljenja, sastavu dosadašnjih članova uprave, zapravo po svemu što zastupa ideja suvremenih umjetničkih praksi. Oduvijek je, iz teorije i domaće prakse od 1990-ih i ranije, jasno da većina suvremenoumjetničkih žanrova i disciplina, izlazi iz liberalne ili lijeve političke pozicije...“

Proračun Zaklade „Kultura nova“

Kako je navedeno u posebnom zakonu o Zakladi, njezinu osnovnu imovinu čini iznos od 100.000 kn iz sredstava Kunedržavnog proračuna RH, a Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu.

U skladu s tim, bit će zanimljivo navesti iznose koje je Zaklada primila iz državnog proračuna.

U 2012. godini Zaklada je prema posebnim propisima ostvarila prihode iz državnog proračuna od 2.660.000 kn, u 2013. ti prihodi iz državnog proračuna iznosili su 7.336.000 kn, u 2014. je iznos iz državnog proračuna bio 8.288.630 kn, u 2015. godini 9.715.452, u 2016. godini 8.920.000 kn, u 2017. godini 12.347.020 kn, u 2018. godini 11.507.164 kn te u 2019. godini 12.661.364 kn. (Uočljivo je da se za mandata ministrice Obuljen Koržinek proračun Zaklade vidno povećao.)

Navedeni iznosi nisu ukupni prihodi Zaklade, no ostali su prihodi zanemarivi prema prihodima koje ostvaruje iz državnog proračuna.

Zakladina podrška programima i projektima OCD-a

Zaklada „Kultura nova“ dodjeljuje financijske podrške organizacijama civilnog društva na temelju javnih poziva za prijavu programa i projekata u nekoliko programskih područja. Prve je godine svojega djelovanja imala tri programska područja unutar kojih je raspisivala posebne javne pozive za programe i projekte, zatim četiri, a od 2017. financijske podrške OCD-u raspoređuju se na temelju javnih poziva u sedam programskih područja: Razvojna podrška za organizacije, Osmišljavanje i priprema novih programa/projekata, Razvoj novih umjetničkih ideja, Razvoj suradničkih platformi u RH, Razvoj suradničkih platformi u Europi, Podrška za razvoj publike te Podrška za organizacijsko i umjetničko pamćenje.

Tako je Zaklada, primjerice, u okviru svojih programa podrške u 2015. financirala programe i projekte u ukupnom iznosu od 7.157.552 kn, u 2016. godini programe i projekte u ukupnom iznosu od 8.625.700 kn, u 2017. godini u ukupnom iznosu od 8.834.263 kn, u 2018. godini u ukupnom iznosu od 9.897.611 kn, a u 2019. godini financirala je programe i projekte u ukupnom iznosu od 9.778.775 kn.

Prijave na Zakladine javne pozive u sklopu programa podrške predaju se isključivo u elektroničkom obliku (prijavnica sa sažetkom prijave, osnovnim i poslovnim podatcima o organizaciji te s pitanjima o svrsi, postignućima i kapacitetima organizacije, o projektu i o proračunu projekta; ukupno oko 18 stranica) i uz minimalnu obveznu dokumentaciju, čime je sam proces prijave iznimno olakšan. Dodatna dokumentacija šalje se tek nakon procjene prijava i odabira onih prijava koje će biti financirane, što je velika prednost u odnosu na druge prijave, koje su uglavnom višestruko zahtjevnije i složenije.

Što je to „suvremena kultura i umjetnost“?

Kad spomenemo pojmove „suvremena kultura“ i „suvremena umjetnost“, velika većina misli na onu kulturu i onu umjetnost koja nastaje u sadašnjim okvirima, tj. na sve one postojeće izraze kulture i umjetnosti koji se ostvaruju u sadašnjem vremenu. Naime, sam pojam „suvremen“ rabimo u kronološkom smislu pa je tako sva kultura i umjetnost koja danas nastaje nužno suvremena.

Tako misli velika većina, no ne misli i Zaklada „Kultura nova“, koju je osnovala RH te joj iz godine u godinu iz državnog proračuna dodjeljuje novac hrvatskih poreznih obveznika kako bi financirala programe i projekte s područja suvremene kulture i umjetnosti. Njima su to, čini se, samo neki novi oblici kulture i umjetnosti: eksperimentalno stvaralaštvo – performansi, konceptualna i „paradna“ umjetnost i kultura. Evo kako su to sami objasnili u svojim dokumentima:

„Zaklada 'Kultura nova' suvremenu kulturu i umjetnost shvaća kao eksperimentalnu i istraživačku i/ili kritičku i društveno angažiranu praksu, a organizacije civilnog društva vidi kao ključne nositelje novih tendencija u kulturi i umjetnosti. Takve su suvremene kulturne i umjetničke prakse usmjerene prema istraživanju i ispitivanju granica disciplina i područja, uspostavljanju novih pristupa i kretanja, poduzimanju estetskih i konceptualnih iskoraka, inovativnom korištenju materijala, metoda, formata i medija te sveukupno otvaranju novih pogleda, shvaćanja i orijentacija u svijetu umjetnosti. To su također i one prakse koje su usmjerene prema društvenom angažmanu te orijentirane na zajednicu i sudjelovanje građana, i koje danas predstavljaju razvojni potencijal jer uočavaju i artikuliraju raznovrsne probleme s kojima se suvremeno društvo susreće te se bave zaštitom ljudskih prava, kulturne raznolikosti i javnog dobra, doprinose jačanju zajednice, izgradnji društvene kohezije, lokalnom razvoju itd. Suvremene kulturne i umjetničke prakse kroz različite oblike, pristupe i kanale djelovanja omogućavaju građanima aktivno uključivanje i sudjelovanje u različitim kulturnim sadržajima, čime se podiže svijest građana o važnosti njihovog angažmana i aktivnog sudjelovanja u zajednici.“

U skladu s tim shvaćanjem dodjeljuju se, dakako, i financijske podrške programima i projektima OCD-a.

Naša priča ili zašto Hrvatsko kulturno vijeće nije organizacija koja se bavi suvremenom kulturom i umjetnošću

Hrvatsko kulturno vijeće naivno je pomislilo da bi ipak, unatoč tako postavljenim propozicijama financijske podrške i habitusu Zaklade, moglo ostvariti potporu za svoje projekte.

I tako smo pokušali 2017. prijavivši dva projekta.

1. „Digitalni fotoaRHiv“ (PP7 – Podrška za organizacijsko i umjetničko pamćenje)

Stvaranje moderne hrvatske države predstavljalo je prekretnicu u kulturnom, društvenom, političkom i svakom hkvdrugom smislu, no zbog ratnih je okolnosti arhivska građa u mnogočemu ostala nesređena i u sklopu kućnih arhiva. Internetska revolucija došla je kasnije, omogućivši brzo i jednostavno dokumentiranje, koje je ujedno i globalno dostupno. No i pored tih mogućnosti i prolaska više od dva desetljeća od pojedinih zbivanja, što je u brzom razvoju interneta gotovo čitava vječnost, vrlo slabo je internetski ostalo zastupljeno razdoblje stvaranja hrvatske države, kao i osobe koje su obilježile kraj 20. stoljeća u kulturnom i javnom prostoru. Neki su preminuli, ali su mnogi još živi, a da im se na internetu ne može pronaći ni fotografija. Stoga je HKV osmislio kreativan i inovativan društveno angažirani projekt koji će provesti u interakciji sa svojim članovima, pojedincima iz javnog života i pojedinim udrugama iz civilnog sektora u cilju prikupljanja, digitaliziranja i dokumentiranja portretnih i dr. fotografija osoba koje su se istaknule svojim kulturnim, društvenim, znanstvenim, političkim i inim radom. Rezultat projekta bit će pokretanje javno dostupnog fotoarhiva na domeni hkv.hr.

2. „Mladi i kvaliteta kulturne ponude“ (PP6 – Podrška za razvoj publike)

Područje kulture od presudne je važnosti za razvoj identiteta i stvaranje društvene kohezije, a to se posebno odnosi na mlade ljude u formativnim godinama života. Mladima treba omogućiti najrazličitije vrste kulturnih sadržaja kojima će ispunjavati slobodno vrijeme i tako razvijati svoje ukupno obrazovanje. Međutim, mladi često nemaju dovoljno medijskog prostora kako bi se kritički osvrnuli na sadržaje postojeće kulturne ponude, a u medijima se više može pročitati o crnoj kronici, nego o poticajnim primjerima iznimnih i darovitih pojedinaca koji su razvili kvalitetne projekte na području kulture i umjetnosti. Kako bi se doskočilo tom problemu premaloga medijskog prostora za mlade i kulturu, osmišljen je inovativan istraživački projekt koji će mladima ponuditi priliku da artikuliraju svoje stavove na HKV-ovu portalu i kritički progovore o kulturnoj ponudi na nacionalnoj i lokalnoj razini te omogućiti medijsku zastupljenost poticajnim primjerima postojećih kulturnih projekata. Cilj je projekta animirati postojeću publiku za konkretan problem te privući novu publiku, više mlađih čitatelja, ali i autora koji će aktivno predlagati rješenja za probleme na području razvoja kulture.

Projekti su bili odbijeni, a objašnjenja slična. Problem je bio u prvom redu – djelovanje organizacije. Navest ćemo jedan odgovor:

Povjerenstvo za procjenu kvalitete prijava smatra da je prijava Hrvatskog kulturnog vijeća „Mladi i kvaliteta kulturne ponude“ u skladu s programskim područjem, a jednako je tako i predloženi projekt u skladu s propisanim ciljevima i prioritetima Programa podrške 2017 - projekt je angažiran, kritičan i refleksivan, a utemeljen je i na istraživačkom postupku. Ipak, projekt „Mladi i kvaliteta kulturne ponude“ nije prijavljen od strane organizacije koja djeluje u skladu s ciljevima i navedenim prioritetima. U Vodiču za prijavu u poglavlju „Ciljevi i prioriteti Programa podrške 2017“ u prvoj se rečenici navodi: „Program podrške 2017 provodi se s ciljem pružanja financijske podrške udrugama i umjetničkim organizacijama koje djeluju na području suvremene kulture i umjetnosti.“ Na temelju podataka navedenih u prijavnici Povjerenstvo je zaključilo da rad prijavitelja nije usmjeren na područje suvremene kulture i umjetnosti, već je putem svog portala usmjeren prvenstveno na analiziranje i komentiranje društveno-političkih tema te da popratna događanja u vidu promocija knjiga, organizacije tribina i izložbi također služe samo kao poticaj za raspravu o aktualnim društveno-političkim događanjima i temama. Zbog navedenoga prijava je isključena iz daljnjeg postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Pokušali smo i u 2018. godini prijavivši novi projekt.

 „Suvremeno književno i publicističko stvaranje“ (PP6 – Podrška za razvoj publike)

Prikazi, recenzije i kritike književnih i publicističkih djela u hrvatskom su kulturnom prostoru svedeni na gotovo zanemarive pojave, što posljedično utječe i na smanjenje broja čitatelja, posebice suvremene hrv. književnosti koja ostaje gotovo nepoznata javnosti. Unatoč prednostima novih tehnologija, stotine knjiga koje se danas objavljuju u privatnim nakladama ili u manjim izdavačkim kućama, ali i mnoge koje su tiskane u većim kućama, ne dolaze do čitatelja jer o njima nema ni osnovne informacije, a kamoli šireg prikaza koji bi zainteresirao ljubitelja knjiga, što je nedopustivo, posebice s obzirom na našu bogatu čitateljsku tradiciju, golem i raznovrstan opus nacionalne književnosti te niz slavnih hrv. književnika koji ulaze u kategoriju europskih veličina. Projekt predviđa okupljanje dijela ponajboljih hrv. književnika i književnih kritičara koji će sustavno i objektivno pratiti hrv. književnu produkciju i pisati o njoj, uz naglasak na mlade autore i publiku, te tako nastojati promijeniti paradigmu po kojoj je knjiga praktički postala povlastica suženog broja publike pod utjecajem modernog načina življenja i brojnih mnogo siromašnijih načina međuljudske komunikacije.

Projekt nam je odbijen, a obrazloženje je bilo slično prethodnima, uz određene nadopune.

Nakon još jedne odbijenice, odlučili smo uputiti prigovor. Navedeno je da svaka organizacija koja je sudjelovala u javnim pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava ima pravo uputiti prigovor Upravnom odboru Zaklade premda je isto tako navedeno da su sve odluke tijela Zaklade o odobravanju ili neodobravanju bespovratnih sredstava konačne (?) te da prigovori ne odgađaju izvršenje odluke i daljnju provedbu postupka dodjele bespovratnih sredstava (?).

Evo našeg prigovora:

Poštovani,

Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) zaprimilo je u utorak, 4. prosinca 2018. e-poštom obavijest o rezultatima Programa podrške 2018. s rokom prijave 30. 8. 2018. Zaklade „Kultura nova“ u kojoj se navodi sljedeće: „Povjerenstvo za procjenu kvalitete prijava utvrdilo je da Vaš program/projekt nije prošao skupinu kriterija 'Prihvatljivost prijavljenoga programa/projekta' te je on, u skladu s postupkom procjenjivanja kvalitete prijava propisanim u Vodiču za prijavu na Program podrške 2018 s rokom prijave 30.8.2018., isključen iz daljnjeg postupka.“

Dakle, nakon našega projektnog prijedloga u 2017., koji je tada Povjerenstvo ocijenilo „angažiranim, kritičnim i refleksivnim, a utemeljenim i na istraživačkom postupku“, i drugu godinu zaredom ponovno se, neovisno o kvaliteti prijave, odbacuje uopće mogućnost našega sudjelovanja kao udruge u predmetnom natječaju uz gotovo istovjetno obrazloženje. Obrazloženje je, međutim, u potpunoj koliziji s činjenicama i uvjetima natječaja, što ćemo u nastavku podrobnije obrazložiti. Štoviše, zbog prošlogodišnjih iskustava, u ovogodišnjoj prijavi posebno smo skrenuli pozornost na niz razloga zbog kojih se nikako ne može ustvrditi kako se Hrvatsko kulturno vijeće ne bavi suvremenom kulturom. Budući da se Povjerenstvo ni u čemu nije osvrnulo na te predočene činjenice, nego je praktički samo ponovilo prošlogodišnje obrazloženje, teško se oteti dojmu o postojanju diskriminatorskog odnosa prema HKV-u, u izravnoj suprotnosti s duhom i pravilima natječaja.

U ovogodišnjem obrazloženju je navedeno: „Povjerenstvo za procjenu kvaliteta prijava utvrdilo je da projekt 'Suvremeno književno i publicističko stvaranje' nije prihvatljiv jer djelovanje prijavitelja nije primarno usmjereno na područje suvremene kulture i umjetnosti, odnosno nije u skladu s prioritetima koji za Zakladu predstavljaju ključne odrednice suvremene kulture i umjetnosti. Povjerenstvo je zaključilo da je rad prijavitelja putem svog portala usmjeren prvenstveno na analiziranje i komentiranje društveno-političkih tema. Povjerenstvo ističe da se i u samom Registru udruga među djelatnostima prijavitelja navode isključivo djelovanja na području kulturne baštine: 'Kulturna baština, Zaštita i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara, Ostale djelatnosti kulturne baštine'… Zbog navedenoga prijava je isključena iz daljnjeg postupka dodjele bespovratnih sredstava.“

Za sve elemente ovoga obrazloženja odluke Povjerenstva, međutim, može se pokazati da su neosnovani i paušalni te suprotni činjenicama.

  • U Vodiču za prijavu Zaklade „Kultura nova“, 1.1. Ciljevi i prioriteti podrške 2018, navedeno je da se „Program podrške 2018 provodi s ciljem pružanja financijske podrške udrugama i umjetničkim organizacijama koje djeluju na području suvremene kulture i umjetnosti“. Dakle, nigdje nije istaknuta riječ 'primarno' koja se navodi u Obrazloženju kao argument za isključivanje iz daljnjeg postupka dodjele bespovratnih sredstava. Kako prema Registru udruga ne postoji područje djelatnosti koje nosi naziv „suvremena kultura i umjetnost“, relevantna je odrednica područje djelovanja „kultura i umjetnost“, što HKV zadovoljava.
  • Konkretan zaključak Povjerenstva da djelovanje HKV-a nije primarno usmjereno na područje suvremene kulture i umjetnosti je točan, jer HKV doista djeluje u nekoliko područja, a prema Registru udruga to su: 2. Demokratska politička kultura, 6. Kultura i umjetnost i 9. Obrazovanje znanost i istraživanje, no, kao što je već rečeno, nigdje nije navedeno da se prijavitelj mora primarno baviti suvremenom kulturom i umjetnošću. Na str. 3. Vodiča za prijavu, pod naslovom Tko se može prijaviti?, navedeno je da se prijaviti mogu udruge koje „aktivno djeluju u području koje je predmet financiranja“, a neosporivo je da HKV djeluje u području koje je predmet financiranja.
  • Zaključak Povjerenstva da je „rad prijavitelja putem portala usmjeren prvenstveno na analiziranje i komentiranje društveno-političkih tema“ potpuno je izvan konteksta. Naime, rad prijavitelja nikako se ne odnosi samo na portal, koji se u zaključku prigodno apostrofira, nego je tu niz programa i aktivnosti koje se provode tijekom cijele godine, što se nastojalo popisati u prijavnici unatoč ograničenosti prostora. A kad bi se gledao i samo rad Portala HKV-a, jednako se onda može reći za svaki medij koji ima kulturnu rubriku, odnosno emitira emisije iz kulture, da se ne bavi kulturom jer se bavi i analiziranjem i komentiranjem društveno-političkih tema. Umjesto da se širina tema ubroji kao plus koji privlači publiku prema temama u kulturi, Povjerenstvo je upotrijebilo argument koji se nikakvom normalnom logikom ne može izvesti.
  • Glede isticanja Povjerenstva da se „i u samom Registru udruga među djelatnostima prijavitelja navode isključivo djelovanja na području kulturne baštine: 'Kulturna baština, Zaštita i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara, Ostale djelatnosti kulturne baštine'“, ponovno se pozivamo na područja djelovanja koja su vidljiva u Registru udruga: Demokratska politička kultura, 6. Kultura i umjetnost, 9. Obrazovanje, znanost i istraživanje. Također, pozivamo se na opis ciljeva HKV-a, koji je također vidljiv u Registru udruga: Kreativno sudjelovanje u kulturnom životu Republike Hrvatske, unaprjeđenje kulture u svim njezinim oblicima, te očuvanje hrvatskoga kulturnog identiteta. Pozivamo se i na opis djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, u skladu s našim Statutom: Sudjelovati u kreativnom oblikovanju hrvatske kulturne politike; sudjelovati u pripremama za donošenje zakona i propisa koji utječu na sudbinu kulturnoga života; uspostavljati međunarodne veze s udrugama koje imaju sličan program te s udrugama dijelova hrvatskog naroda koji živi izvan granica Republike Hrvatske; izdavati prigodne publikacije, časopise i knjige iz područja svoje djelatnosti sukladno zakonu; proizvoditi filmove, audio zapise, multimedijalne sadržaje, televizijske i radijske programe sukladno Zakonu za vlastite potrebe radi očuvanja posebnosti i tradicije hrvatskoga jezika i radi zaštite slobode djelovanja u području kulture; priređivati javne skupove posvećene temama iz kulture i kulturne politike; organizirati predavanja i stručne seminare… To što je u Registru udruga među djelatnostima izdvojeno samo područje kulturne baštine, dok je u opisu u istom tom Registru jasno vidljivo da je područje djelovanja mnogo šire od toga, uobičajena je i svima poznata administrativna praksa nadležnog gradskog ureda koji nam je i sam potvrdio da popis djelatnosti koji je naveden u Registru nije kod svih udruga iscrpljen, odnosno da se trebaju gledati opisi ciljeva, područja i djelatnosti, kao i Statut udruge, a i konkretna djelatnost udruge. Zato se Povjerenstvu može pripisati jedino krajnja površnost ako u Registru (a da se i ne spominje prijavnica) nije zamijetilo da je djelovanje HKV-a u području kulture mnogo šire od djelovanja na području kulturne baštine. Uostalom, ovdje je Povjerenstvo ujedno i u protuslovlju sa samim sobom jer s jedne strane u svojem obrazloženju predbacuje HKV-u angažiranost prvenstveno na „analiziranju i komentiranju društveno-političkih tema“, a s druge strane iščitava iz Registra da se HKV bavi „isključivo djelovanjem na području kulturne baštine“.

Svjesni činjenice o konačnosti odluke o odobravanju ili neodobravanju bespovratnih sredstava i toga da prigovor ne odgađa izvršenje odluke i daljnju provedbu postupka dodjele bespovratnih sredstava, kako je to opisano u Vodiču, izražavamo svoje duboko razočaranje zbog ovakvih ponovljenih paušalnih ocjena i zaključaka Povjerenstva i kroz ovaj prigovor se napokon nadamo obrazloženjima koja se mogu javno opravdati.

Također, ovom prigodom ne želimo puno spominjati koliko je dvojbeno to u kojoj se mjeri određene udruge kojima su odobrena bespovratna sredstva bave suvremenom kulturom i umjetnošću, a sasvim je sigurno da se neke od njih primarno ne bave suvremenom kulturom i umjetnošću jer su im ciljevi, što je vidljivo u Registru udruga, nešto posve drugo, pa ipak – njima su odobrena bespovratna sredstva, a nekima i u višestruko većim iznosima od onog koji je HKV tražio za svoj projekt, koji bismo i uz tu potporu odradili uz velik udio volonterskog rada.

I za kraj, dopustite nam primijetiti da gotovo nevjerojatnom zvuči tvrdnja da se suvremenom kulturom ne bavi udruga čije je ime Hrvatsko kulturno vijeće, koja okuplja članove mahom intelektualce, u čijem su najužem vodstvu u Upravnom odboru književnik Hrvoje Hitrec, predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović, kazališni i filmski redatelj i književnik Miroslav Međimorec te akademski kipar Kuzma Kovačić, i koja ima redovitu i bogatu aktivnost na području hrvatske kulture, uključujući i portal. Upravo je danas u Zagrebu uz nazočnost cjelokupnoga državnog vrha otkriven kip našeg člana Kuzme Kovačića. Jesu li nazočni bili zavarani pa im je podvaljen kip ukraden iz arhive hrvatske kulturne baštine ili je taj kip upravo ono što čini hrvatsku suvremenu umjetnost?

Ubrzo smo primili očitovanje Upravnog odbora Zaklade u kojem su nas izvijestili da je Povjerenstvo za procjenu kvalitete prijava razmotrilo naš prigovor (dakle, isto ono povjerenstvo koje nas je prethodno odbilo) i da su zaključili ono što je i prethodno bilo zaključeno (tj. što su sami prethodno zaključili) pa je Upravni odbor zaključio da nema temelja za usvajanje prigovora (?).

Evo tog očitovanja:

Poštovani,

Upravni odbor je na sjednici održanoj 19. prosinca 2018. godine razmotrio Vaš prigovor od 10. prosinca 2018. godine na odluku o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške 2018. s rokom prijave 30. kolovoza 2018. za projekt „Suvremeno književno i publicističko stvaranje“ prijavljen na Programsko podrška 6: Podrška za razvoj publike.

Sve prijave pristigle na javne pozive u okviru Programa podrške 2018. s rokom prijave 30. 8. 2018. koje su zadovoljile formalne uvjete procjenjivalo je nezavisno stručno tijelo, Povjerenstvo za procjenu kvalitete prijava, koje je Upravni odbor imenovao na temelju prijava pristiglih na javne pozive na iskaz interesa za članove Povjerenstva za procjenu kvalitete prijava. Imenovanjem članova Povjerenstva na temelju njihove stručnosti, znanja i iskustva, Upravni odbor Zaklade je u potpunosti procjenu kvalitete prijava prepustio nezavisnim stručnjacima te ni na koji način ne ulazi u sadržaj ocjena i obrazloženja koje je donijelo Povjerenstvo. Svaku prijavu procjenjivala su tri člana Povjerenstva, pri čemu niti jedan član Povjerenstva nije bio u sukobu interesa s prijavama koje je procjenjivao. Prijave su procjenjivane isključivo na temelju odgovora prijavitelja i podataka dostupnih u e-prijavnici, a prema propisanim kriterijima. Prilikom procjene „Prihvatljivosti prijavljenog projekta“ svi članovi Povjerenstva koji su procjenjivali prijavu morali su se usuglasiti je li područje djelovanja organizacije u skladu s prioritetima Programa podrške 2018., je li prijavljeni projekt usklađen s prioritetima Programa podrške 2018. te je li projekt u skladu s programskim područjem u kojem je prijavljen.

Povjerenstvo za procjenu kvalitete prijava razmotrilo je prigovor koji ste uputili te je zaključilo na temelju svih dostupnih podataka i odgovora o programima i projektima te aktivnostima organizacije, a koji su navedeni u prijavnici, da organizacija ne djeluje na području suvremene kulture i umjetnosti.

Svi prijavitelji su podnošenjem prijava na javne pozive u okviru Programa podrške 2018., kao što je navedeno u vodiču za prijavu na Program podrške 2018 na str. 8., pristali na propisane uvjete i postupke, što uključuje i propisani način procjene kvalitete prijava. S obzirom na to da je Upravni odbor utvrdio da nije bilo propusta u postupku dodjele bespovratnih sredstava te uzevši u obzir da su odluke Zaklade o odobravanju ili neodobravanju bespovratnih sredstava konačne, Upravni odbor je u skladu s člankom 17., stavcima 3., 4., 7. i 8. Pravilnika o uvjetima i postupku za dodjelu sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade „Kultura nova“ zaključio da nema temelja za usvajanje prigovora.

Dakle, Upravni odbor Zaklade, kojemu je upućen prigovor na rad Povjerenstva za procjenu kvalitete prijava s obzirom na rezultate programa podrške, dao je taj prigovor na razmatranje tom istom povjerenstvu i ono je zaključilo da je sve u redu, pa se Upravni odbor s tim složio. 

Imena članova Povjerenstva za procjenu kvalitete prijava pristiglih na javne pozive u okviru Programa podrške 2018 s rokom prijave 30.8.2018. objavljena su 31. prosinca 2018. U Povjerenstvu su bili: Tonči Bakotin, Barbara Balen Domazetović, Davorka Begović, Tanja Dabo, Matija Ferlin, Orsat Franković, Marijo Glavaš, Nikica Klobučar, Mario Kozina, Helena Kušenić, Ana Marinković, Daniel Pavlić, Goran Pavlić, Helena Puhara i Silvija Stipanov.

Koji su programi i projekti financirani

Razumije se, Zaklada „Kultura nova“ istovremeno je financirala brojne programe i projekte. Sveukupno su u okviru tog programa podrške s rokom prijave 30. kolovoza 2018. odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 9.752.570,08 kn za provedbu 141 programa/projekta organizacija civilnoga društva na području suvremene kulture i umjetnosti.

U nastavku navodimo izdvojene programe i projekte koji su ostvarili potporu u istom razdoblju kad je odbijena prijava Hrvatskoga kulturnog vijeća. Bez komentara.

Centar za ženske studije

Feminističke kritičke intervencije

Projekt doprinosi obrazovanju i osvještavanju pitanja rodne ravnopravnosti u području kulture i umjetnosti. Niz programa ukazuje s jedne strane na marginalizaciju žena u povijesti, kulturi i umjetnosti, a s druge stvara prostor kreacije novih oblika spoznaje i umjetničkog stvaranja. Kao rezultat patrijarhalnog konteksta u povijesnim mijenama i suvremenim tendencijama, iskustvo marginaliziranosti žena traži poseban pristup interpretaciji te programe poticanja i promoviranja. Suvremena vizualna umjetnost je u posebnom fokusu jer su upravo feminističke umjetničke prakse od 1960-ih do danas omogućile da pojam umjetnosti danas obuhvati problematiziranje društvenih odnosa kroz različite diskurzivne umjetničke formate. Feministička epistemologija koja se ogleda kroz teoriju umjetnosti, književnosti, pop kulture polazišna je točka predavanja, radionica i prezentacija koje propituju današnju poziciju žena u kulturnom polju te nude alate za prepoznavanje uvjeta kulturne proizvodnje i za kreiranje vlastitih odgovora. Projekt povezivanjem različitih umjetničkih praksi utječe na promjene kulturnih i društvenih modela u smislu šireg prihvaćanja emancipacijskih i feminističkih ideja. – 90.000 kn

Kolektiv za razvoj, istraživanje i propitivanje queer kulture – queerANarchive

queerANarchive 2019.

Godišnji program queerANarchive 2019. uključuje aktivnosti produkcije i distribucije kulturnih i umjetničkih programa koje se realiziraju kroz programske linije qIZLOŽBE, qFEST, qRADIONICE te društveno-kulturni program ZVJERINJAK. Programi kolektiva reakcija su na sveprisutnu retradicionalizaciju društva s jedne strane te na konzumerističku LGBT kulturu koja, potaknuta istim neoliberalnim politikama, prisvaja termin i estetiku queera. Na taj se način otvara prostor za konstantno redefiniranje queera, ali i sigurni prostor afirmacije drugog i drugačijeg, razvoja nove publike te poticanja kritičkog promišljanja društvene stvarnosti u gradu Splitu. – 45.000 kn

Domino

Program produkcijske i distribucijske podrške udruge Domino

Dominova platforma podrške produkciji i distribuciji hrvatskih umjetnika provodi se kroz strateške pravce djelovanja udruge – organizacije događaja u kulturi te podrške nezavisnoj sceni. U sklopu organizacije događaja u kulturi, Domino distribuira radove umjetnika na festivalima udruge u Hrvatskoj – Queer Zagreb, Perforacije i Sounded bodies festival, čime se ostvaruje prezentacija u više gradova: Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i drugdje. Programom podrške nezavisnoj sceni, realiziraju se produkcije i koprodukcije, te distribucije radova i izvan naših festivala u Hrvatskoj – gostovanjima na tuđim programima te u inozemstvu. U sklopu ove programske linije producira se i distribuira više od desetak produkcija godišnje te organizira i do 20-ak gostovanja u inozemstvu. Potiče se međusektorsko razmatranje područja od društvene važnosti (marginalizirani identiteti, politički angažiran izričaj, pitanja ekologije), suradnje institucionalne i nezavisne kulturne scene te nedovoljno od strane sustava podržane forme (suvremeni ples, eksperimentalni pristup, performans). – 89.586 kn

Prostor rodne i medijske kulture K-zona

Društveno kulturni centar "Šesnaestica"

Projekt "Šesnaestica" oživljava puls Trešnjevke-sjever stavljajući u pogon dugo godina zapušteni prostor na adresi Ozaljska 16, pretvarajući ga u javni prostor na korištenje lokalnoj zajednici. Prostor je 2017. dodijeljen na korištenje udruzi K-zona na period od 5 godina za kulturne i umjetničke sadržaje za lokalno stanovništvo na javnom natječaju Grada Zagreba. Projektom društveno kulturnog centra odgovara se na problem fokusiranosti kulturno-umjetničkih, radioničkih i edukativnih sadržaja na prostore u centru grada te uključuje lokalno stanovništvo, s posebnim naglaskom na mlade, žene i LGBT osobe uz aktivno sudjelovanje, kreiranje i educiranje kojima se poboljšavaju njihove vještine, samopouzdanje, mogućnost organizacije i participiranja u sadržajima unutar kvarta u kojem žive. Kao društveno kulturni centar "Šesnaesticu" karakterizira okrenutost urbanoj kulturi i kulturi mladih, inovativni modeli organizacije i suradnje te građanska participacija u kreiranju programa kroz ispitivanje potreba lokalnog stanovništva. – 90.000 kn

Kulturna alternativa mladih – Hram

2019 / Program udruge Kam – Hram

Osnovni koncept djelovanja udruge je podijeljen na tri područja fokusirana na suvremeni cirkus: organizacija kulturno-umjetničkog programa, edukacija u cirkuskim i povezanim disciplinama kroz promišljenu metodologiju te produkcija performansa i predstava suvremenog cirkusa. Koncept programa proizlazi iz dva cilja: pružanje mogućnosti zainteresiranim pojedincima za cirkuske umjetnosti, posebno djeci i mladima, za razvijanje individualne stabilnosti i vlastitog identiteta kroz sudjelovanje u aktivnostima te stvaranje educirane publike i približavanje suvremene cirkuske umjetnosti široj javnosti. Rad udruge se uvelike oslanja na suvremene cirkuske prakse u kojima se potiče analitičnost, kritičnost i pronalazak diskursa, istraživanje i razumijevanje suvremenih uvjeta koji nas oblikuju, te izraz u cirkuskim disciplinama uz otvorenost prema sinergiji s drugim poljima umjetnosti. Udruga etablirane strukture djelovanja i podučavanja modificira, prenamjenjuje i prenosi nastojeći stvoriti optimalno radno okruženje za istraživanje i produkciju suvremene umjetnosti. – 90.000 kn

Centar za kazalište potlačenih - POKAZ

Magdalene

Projekt "Magdalene" usmjeren je na osmišljavanje mogućnosti za osnivanje i podršku ženskoj umjetničko-terapijsko-istraživačkoj grupi koja bi se zajedničkim radom aktivirala kao objekt i subjekt rodno bazirane opresije. Kao gestu prisvajanja i demokratizacije prostora performansa kroz istinski dijalog, koristilo bi se Kazalište potlačenih (Augusto Boal), dok bi se soma terapija (Roberto Freire) koristila kao platforma za istraživanja tijela, zajednice i fizikalnosti odnosa, traume i podrške, kao terapijski inkubator umjetničkog materijala. Kroz somu kao praksu psihopolitičkog rada na tijelu i s tijelom u ovom projektu detektira se i olabavljuje "mišićni oklop" (Wilhelm Reich), te u tijelu pronalazi pamćenje, traumu i mogućnost zacjeljivanja. To tijelo dovodi se u susret s drugim tijelima, kako onima suizvođačica, tako i onima publike (kroz kazalište potlačenih), koju se poziva da u situaciju opresije intervenira vlastitim tijelom, oduzimajući primat muški orodnjenoj "hladnoj racionalnosti" (Patrice M. Buzzanell) koja tijelu i emociji negira spoznajni kapacitet. – 15.000 kn

Centar za dramsku umjetnost

Koreografija smrti u partizanskom filmu

Partizanski film jedini je "autohtoni" filmski žanr koji je naša regija ikada izrodila, a ujedno i inozemno najviše prepoznat domaći filmski "proizvod". No, zahvaljujući suvremenim revizionističkim tendencijama, njegov se značaj u političkom, ali i umjetničkom kontekstu, danas umanjuje ili čak u potpunosti briše. Ovaj projekt revitalizaciji partizanskog filma pristupa iz izvedbenog ugla, postavljajući ga kao predložak za koreografski materijal, fokusirajući se pritom isključivo na scene smrti, odnosno umiranja. Iako su navedene scene u popularnoj kulturi odavno kanonizirane kao amblematski prikazi herojstva, predanosti, srčanosti i moralnosti NOB-a, te iz istog razloga često kritizirane zbog stereotipizacije kojoj podliježu, u njima je istovremeno ideološki naboj doveden do maksimuma. Istražujući razlike između prikaza individualnih i kolektivnih smrti, onih jugoslovenskih, savezničkih i fašističkih, zatim onih ženskih i muških, mladih i starih, ovaj projekt želi analizirati moduse fikcijskih reprezentacija umirućih boraca i borkinja u NOB-u te ispitati njihov potencijal u koreografskom smislu. – 20.000 kn

Umjetnička organizacija "Bezimeno autorsko društvo" – kazališna družina

Koreografiranje ruptura

Zrinka Užbinec se u umjetničkom istraživanju "Koreografiranje ruptura" bavi potragom za emancipatorskim potencijalom plesa. On leži, prema umjetnici, u mogućnosti invencije tijela koja mogu razvijati kritički pogled i koja nadrastaju uske okvire zadane fizičnosti i konvencionalne rodne određenosti. Kroz plesački rad i razgovore s kolegama pronalazi ih u ideji plesa kao umjetničke i diskurzivne prakse koja stavlja mnogostruko plesno tijelo u centar svog diskursa. Modalitet njegove (re)prezentacije i odluke koje se donose u polju koreografije odgovorne su kako za njegovo poimanje unutar značenjskog polja tako i za razne druge, pa i društvene potencijale. S time u vidu, umjetnicu vrlo intenzivno intrigira opozicija plesne umjetnosti shvaćene stereotipno ženski, s njezinim feminističkim potencijalom i emancipatorskom ulogom koja bježi rodnom označavanju. Istraživanje će se okupljati oko nekoliko suprotstavljenih linija: preko povijesnog pregleda ženskog sola u plesu, vlastitog iskustva izvedbe sola koje bježi rodnom označavanju, do kinestetičko-transformativnog učinka monstruoznog tijela i njegovih umjetničkih reprezentacija kroz kolaže i fotomontaže umjetnica Vlatke Horvat i Hannah Höch. – 20.000 kn

koautorska inicijativa OOUR

Ustenjavanje naroda

U kontekstu aktualnog pokušaja društvene retradicionalizacije i neokonzervativnih reformi u Hrvatskoj i šire, razvojem istraživačkog projekta Ustenjavanje naroda u provedbi Selme Banich, Adama Semijalca i Grupe za nove narodne prakse nastoji se kritički promišljati ulogu i emancipacijski potencijal narodnih običaja u suvremenom kontekstu. Nadovezujući se na tradiciju naricanja – prakse stiliziranog oplakivanja umrlih kako bi se okupljeni prepustili nekontroliranoj bujici emocija, ovim projektom nastavljaju se razvijati kolektivne somatske prakse koje eksperimentiraju s dahom, glasom i tijelom, a koje se mogu prakticirati kao narodni običaj, terapeutska praksa i/ili improvizirano muziciranje sa zvukom i napjevom koji nastaje iz uzdisanja, jaukanja, kukanja, jecanja, stenjanja, odnosno smijanja. Uviđajući povezanost svih vidova opresije, pa i hijerarhija koje se uspostavljaju jezikom, ovim radom želja je preispitivati nametnute norme patrijarhalne tradicije, kreirati prostor za psihofizičko i emocionalno samoizražavanje te prakticirati pravo svake osobe da sama istražuje sebe kao biće. – 20.000 kn

KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse

Staklena kuća Vlaste Delimar

"Moja zemlja, Štaglinec" naziv je festivala koji je Vlasta Delimar organizirala od 2005. do 2015. u Štaglincu. Više od 100 performera u ovoj je ruralnoj sredini stvorilo suživot suvremene kulture i lokalne zajednice, uz stotine posjetitelja godišnje i program vrhunske umjetničke kvalitete. Kraj ovog projekta i početak "novog Štaglinca" Vlasta Delimar obilježava 2019. performansom rušenja i zakapanja centralne kuće imanja na kojemu se festival održavao. "Staklena kuća" je metafora tog novog početka: koncept otvorenosti, transparentnosti, ponovo izgrađene slobode, rastakanja granica javnog i privatnog i stapanja s okolišem kondenziran je u viziji staklenog objekta kao novog resursa za umjetnički rad i samostalnog umjetničkog djela. Vlasta Delimar u 2019. će s timom suradnika razvijati tu ideju kroz rad na arhivi, razradi teme, izučavanje literature, kroz rad s lokalnom zajednicom i istraživanja arhitekture, oslanjajući se na niz empirijskih i historiografskih metoda, deskriptivnu i kontekstualnu analizu, razvoj eksperimentalnih modela i terenski rad. Cilj projekta je uobličiti ideju "Staklene kuće" u koncept i pripremiti temelje za planiranje i pretprodukciju umjetničkog projekta. – 20.000 kn

Domino

Članice suradničke platforme: Domino, Zagreb; Drugo more, Rijeka; Art radionica Lazareti, Dubrovnik; Zadar snova, Zadar; Uzgon, Split; M-art, Osijek; Kulturba, Pula; Studio Artless, Zagreb; Silba Environmental Art, Split; Mamuze, Koprivnica; Prostor plus, Rijeka

Mreža izvedbenih umjetnosti

Mreža izvedbenih umjetnosti nastala je prije 5 godina i u međuvremenu broji 11 članica čime se njeno djelovanje proteže od kulturnih žarišta obalne Hrvatske (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, a od 2018. i Silba), s tendencijom širenja djelovanja na kontinentalnom dijelu Hrvatske (uz Zagreb su zastupljeni Osijek i Koprivnica). Suradnjom članica nastala je platforma za umjetničko istraživanje i usavršavanje (rezidencijalni program, program edukacija za umjetnike) koja osigurava i produkcijsku podršku (koprodukcije i produkcije, te od ove godine u program umjetničkog savjetovanja tijekom produkcije), kao i za prezentacijsku podršku (izvedbe i gostovanja). Drugo polje djelovanja usmjereno je na poboljšavanje okvira djelovanja u kulturi, te Mreža provodi i edukacijski program za djelatnike u kulturi i širu javnost te se aktivira po pitanju kulturnih politika – kroz lobiranja i konkretne aktivnosti koje uključuju suradnje s institucijama te jedinicama lokalne samouprave. U oblikovanju suradnji, Mreža se navodi trima prioritetima djelovanja: međusektorski, s institucijama te decentralizirajuće. – višegodišnja potpora, 1. godina provedbe – 139.500 kn

Kolektiv za razvoj, istraživanje i propitivanje queer kulture – queerANarchive

LGBT centar Split

Članice suradničke platforme: queerANarchive, Split; Rišpet, Split; Uzgon, Split; Domine, Split; Queer Sport Split, Split; Flomaster, Split

Opći cilj povezivanja organizacija civilnog društva koje djeluju u polju pravno-zagovaračkog aktivizma, kulture, društva, sporta i rekreacije te socijalne i zdravstvene podrške je razvoj LGBT centra Split u programski bogat društveno-kulturni centar koji se temelji na sudioničkom upravljanju, društveno-kulturni centar koji će biti žarište LGBTIQ+ kulture i društvenog života ne samo u gradu Splitu nego i regiji te time značajno utjecati na kvalitetu života LGBTIQ+ zajednice. Projekt se realizira kroz zagovaračke aktivnosti prema zajednici i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, aktivnosti jačanja kapaciteta partnerskih organizacija, aktivnosti razvoja i pozicioniranja LGBT centra kao društveno-kulturnog centra izgrađenog na temeljima sudioničkog upravljanja te vrijednostima participativne demokracije i društvene pravde, aktivnosti komunikacije i promocije te aktivnosti umrežavanja i pozicioniranja platforme LGBT centra na lokalnoj i nacionalnoj razini. – 81.000 kn

Socijalni rub: zanimljive neispričane priče

(Ne)primjereni spomenici

Članice suradničke platforme: Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (SF:ius), Zagreb; Grupa arhitekata, Beograd; KUD Anarhiv, Ljubljana; Historijski muzej BiH, Sarajevo

Projekt (Ne)primjereni spomenici razvija trajnu suradnju partnerskih organizacija i institucija iz bivših država članica te propituje mogućnosti revizije i revalorizacije jugoslavenskog nasljeđa, posebice u regionalnom i europskom kontekstu. Socijalističko nasljeđe sagledava se kao proizvod složenih ekonomskih i političkih procesa izgradnje i raspada SFRJ, razmatraju se značenja koja prenose preostali kulturni proizvodi u odnosu na nedavnu političku povijest te njihova komemorativna i estetska vrijednost. Glavni je cilj ovog projekta uspostavljanje trajne i održive mreže umjetnika, kulturnih radnika, stručnjaka, udruga i institucija da se omogući slobodni protok informacija i znanja o temi socijalističkog nasljeđa. U tu svrhu, provode se sljedeće aktivnosti: izložbe, virtualne izložbe, radionice, ljetna škola, kružoci. Središnji dio projekta je digitalna baza podataka koja ujedinjuje i prikazuje sve rezultate istraživanja, projektne aktivnosti i njihove rezultate. – 196.290 kn

Osmijeh za kraj

Sad već poučeni (lošim) iskustvom, ali i znatiželjni, prijavili smo isti projekt – „Suvremeno književno i publicističko stvaranje“ – na Zakladin program podrške u 2019. godini, u istom programskom području kao i 2018. godine, a prije toga smo se čak potrudili i u Registru udruga nadopuniti i temeljito opisati svoja područja djelovanja i svoje djelatnosti, kako nam barem to ne bi mogli prigovarali. Ipak, Portal HKV-a nismo ukinuli za potrebe prijave, pa je sve bilo uzalud.

Isti projekt, prijavljen u istom području, s istim prioritetima programa podrške kao i 2018., u 2019. godini isključen je ne samo zbog toga što je Povjerenstvo smatralo (kao i 2018. i 2017.) da HKV ne djeluju u području suvremene kulture i umjetnosti (iako su i to naveli: „Iz same prijavnice, a napose iz elektroničke publikacije Portal HKV-a, razvidno je da organizacija ne djeluje na području suvremene kulture i umjetnosti“) nego sad ni prijavljeni projekt nije bio u skladu s prioritetima programa podrške, a ni prijava nije bila u skladu s područjem u kojem je prijavljena. Za svaki slučaj. Ako odlučimo pisati prigovor Upravnom odboru. Nismo pisali...

(hkv)

Ned, 27-09-2020, 20:58:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.