Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2010.

Donosimo razgovor s Romanom Solom, bivšim glavnim urednikom informativnog portala HRsvijet.net, kojeg je u listopadu prošle godine osnovao zajedno sa svojim kolegom i sadašnjim direktorom portala, Goranom Majićem. U razgovoru između ostalog obrazlaže razloge svoje odluke te govori o planovima aktivnog uključivanja u političke procese u Hrvatskoj, ponajprije putem inicijative "Volim Hrvatsku - ne u EU". Izdvajamo: "Kako je po mom mišljenju neulazak naše domovine u bilo kakve integracije i federacije s drugim državama (zar nas povijest nije dovoljno podučila svim negativnostima i tragičnim posljedicama takvih udruživanja) osnovni preduvjet hrvatske slobode i nezavisnosti, tako sam odlučio prihvatiti poziv predsjednika udruge "Volim Hrvatsku - ne u EU, Roka Šikića, i preuzeti jednu od vodećih odgovornih funkcija u toj organizaciji, koja ima namjeru biti aktivan glas svih onih Hrvata koji ulazak u tu umjetnu tvorevinu europskih naroda smatraju pogubnim činom i realnom opasnošću za hrvatsku državotvornost, slobodu i nacionalni suverenitet. S dubokom vjerom u ponos i državotvornu svijest hrvatskog naroda, odlučio sam sve svoje kapacitete u političkom i organizacijskom smislu, uložiti u uspjeh ove nevjerojatno važne inicijative te sam bio odmah svjestan da jednostavno više neću imati vremena za aktivno bavljenje novinarstvom."(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Danas objavljeni članak Igora Drenjančevića skrenuo nam je pažnju na postojanje „otvorenog pisma Armanda Černjula hrvatskim intelektualcima i generalima". Ovo pismo, koje je objavio niz portala, razrađuje neobičnu konstrukciju po kojoj su potpisnici pisama protiv zabrane koncerata Marka Perkovića Thompsona fašisti koji podržavaju posjetu „jednog od najvećih neofašista u Italiji i Europi", Gianfranca Finija, Hrvatskoj. Pismo prenosimo u cijelosti, a ono sadrži i popis potpisnika pisama protiv zabrana Thompsonovih koncerata koji smo svojedobno mi objavili na našem portalu, među kojima su i mnogi ugledni članovi naše udruge.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Donosimo razgovor Mate Ćurića s Kontraadmiralom Antom Budimirom, koji je od 1991. do 1998. bio zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice za sjeverni Jadran, te je umirovljeni inspektor HRM pri Glavnom stožeru OS RH. Razgovor je vođen u povodu 19. obljetnice osnutka HRM-a. Izdvajamo: "Dolaskom gospodina Stjepana Mesića na čelo države, počelo je provođenje politike detuđmanizacije, a to je značilo raspisivanje međunarodnog tendera kako bi se izabrao najbolji okupator za Republiku Hrvatsku, jer Hrvati ne smiju imati samostalnu i neovisnu državu. Znamo da su tisuću godina služili tuđinu i nisu imali mogućnosti da nauče kako treba biti svoj na svome i da sami upravljaju svojim prostorima i resursima. Okupator to može u ime njih bolje, a Hrvati trebaju biti „šćavi" na prostoru koji se zove Hrvatska. Istog dana HTV je u udarnom terminu dnevnika kriminalizirao sve hrvatske generale koji su bili pravi vojnici i koji su zapovijedali postrojbama, a te su se postrojbe uspješno suprotstavile armiji kojom je zapovijedao gospodin Mesić 1991. I kojiu je plaćao gospodin Ante Marković. Planer njenih djelovanja bio je gospodin Kadijević, a četničke formacije vodio je „vojvoda bez brade". Sva četvorica „Hrvata" su osporavala osamostaljenje i stvaranje države Hrvatske, ali su voljeli i ljubili hrvatsku imovinu."

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2010.

Marijan Majstorović je punih pet godina bio glavni urednik tjednika Fokus, čiji je zadnji broj tiskan sredinom travnja prošle godine. U međuvremenu njegovom zaslugom pokrenut je portal www.hrvatski-fokus.hr, koji, kako se na prvi pogled čini, uglavnom nastavlja tamo gdje je prošli Fokus stao. O daljnjim planovima glede ovoga projekta postavili smo nekoliko pitanja Marijanu Majstoroviću, glavnom uredniku ovoga portala. Izdvajamo: "Kako mu i ime glasi, radi se o nastavku tjednika Fokus, koji je, nakon deset godina, naprasno nestao s hrvatske medijske scene u travnju 2009. godine. No, nije portal Hrvatski Fokus samo to. Imamo u cilju, koliko god je moguće, popuniti ispražnjenu središnju i desnu hrvatsku medijsku crtu, budući je hrvatski medijski prostor otišao u krajnje lijeve protuhrvatske vode. Za sada putem portala, a uskoro, nadam se, i u drugim oblicima."(hkv)

Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2010.

Damir Borovčak rođen je 1949.g., odrastao u središtu Zagreba. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva. U veljači 1991. prekinuo je život u Torontu i vratio se u domovinu, u obranu hrvatske države. Od 1991. do 1993. politički i društveno je djelatan. U ratnom razdoblju 1991. i 1992., u informacijskoj blokadi tijekom agresije na Vukovar i Dubrovnik, uz poslove u državnoj službi, izvješćuje iz Zagreba o događajima u Hrvatskoj za hrvatske radijske emisije u Torontu. Godine 1993. i 1994. radi volonterski na poslovima humanitarne skrbi za hrvatske ratne stradalnike. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja. Za svoj rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Bavi se publicistikom od 1998.g.  Izdvajamo: "Što sam više putovao Hrvatskom i bilježio, sve sam više shvaćao tragediju hrvatskih prešućenih stradanja. Poglavito iz najnovije komunističke prošlosti. Naravno, sve su te istine u hrvatskim medijima prešućene ili samo marginalno objavljivane. Veliki je broj mjesta koje sam opisao u knjizi «Voliš li Hrvatsku», koji su u stvari simboli hrvatske patnje i stradanja u bližoj i daljnjoj povijesti. No, ne smatram da je knjiga tragična, već samo poticajna na upoznavanje hrvatske istine iz prošlosti."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 06. srpnja 2010.

Vodeći danski liberalni dnevnik "Politiken" od 3. srpnja ove godine donosi kritički komentar svog glavnog urednika u svezi zahtjeva Europske komisije za ljudska prava o tome, da se zabrani isticanje križa u talijanskim školama. Glavni urednik Thoger Seidenfaden naglašava da križ simbolizira kršćansku i kulturnu tradiciju u Italiji i Europi, a koji nema političko značenje.Križ, kao simbol kršćanstva ne može se uspoređivati sa nacističkim kukastim križem, političkim simbolom mržnje i smrti XX. stoljeća. On smatra sa je Komisija prekoračila svoje ovlasti uplićući se u zakone zemlje u kojoj je religija odvojena od države. Zaključno, polazište Europske komisije ne bi trebalo biti zalaganje za zabranjivanje ljudskih prava, već za njihovu slobodu, naglašava glavni urednik "Politikena", Thoger Seidenfaden.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2010.

U izbornoj godini koja prethodi ustavnim promjenama suočeni smo s izglednom mogućnošću da hrvatskog člana Predsjedništva BiH, temeljem postojećeg izbornog zakona, opet izaberu drugi. U ovom prijelomnom trenutku za budućnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Bosne i Hercegovine u cjelini, kao ljudi kojima je na srcu dobrobit Hrvata u BiH i skladan odnos svih naroda, bez političke prisile, nametanja nelegitimnih predstavnika i drugih oblika podčinjavanja pozivamo vas da smognete dovoljno političke mudrosti i građanske odgovornosti, pregovaračkog strpljenja i pomirljivosti te učinite sve kako bi postigli suglasje oko jednog, zajedničkog kandidata svih hrvatskih političkih stranaka u BiH. Tim privremenim odustajanjem od pluralizma smanjili bi ili gotovo otklonili mogućnost da hrvatski član Predsjedništva BiH, koji će imati važnu političku ulogu u donošenju ustavnih promjena, ponovno bude izabran protivno volji većine Hrvata u BiH.(ISTINA, N.Raspudić)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2010.

Kaže se kako na mladima svijet ostaje i to je neosporna činjenica. Međutim, kada pogledamo koliko mladi ljudi imaju prilike sudjelovati u javnom životu u Hrvatskoj mogli bismo pomisliti kako od Hrvatske danas sutra više ne će biti ništa. Mladi su zgurani na medijske margine, zajedno s ostalim slojevima građanstva vitalnima za budućnost Lijepe Naše. Javni život i politiku u pravilu vode istrošeni i nesposobni ljudi bez ikakve vizije, a kanaliziranje i zatupljivanje hrvatske mladosti koja je po prirodi stvari buntovna i željna promjena dio je sustava. Zbog toga ćemo pokušati otvoriti stranice Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća i mladima, jer među njima ima puno onih što imaju što reći i koji su svojim primjerom već pokazali da bi Hrvatska mogla biti drugačija. Ovom prilikom posebno nam je drago ugostiti Antoniju Petričević, čije smo osobite, lirske kolumne, iako se piše o teškim temama, već davno zapazili na braniteljskom portalu Dragovoljaca Domovinskog rata 1991.