Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Politika Yu umobolnice: Čerina naprijed, Pilar stoj

U Zagrebu je 1914. počeo izlaziti list Vihor. Nije dugo izlazio, izišlo je svega devet brojeva, ali Vladimir Cerinaje postigao cilj – silom je Zagrebu nametnuta duša i mozak Beograda. Glavni urednik Vihora bio je pisac Vladimir Čerina. Njegov uvodni tekst uz prvi broj Vihora i danas je putokaz proizvođačima bljuvotina koje zagađuju hrvatsku kulturu i državotvornu misao. Bio je to „list za nacijonalističku kulturu“. Jugoslavensku. Uredništvo mu se smjestilo u Mesničku ulicu br. 28. Iz Mesničke Čerina u uvodniku prvoga broja pod naslovom „U gradu cinika“ piše o tome kako jugoslavenska „nacijonalistička“ kultura vidi sudbinu Zagreba i budućnost hrvatskoga naroda.

Građanski Zagreb je zaražen sifilisom, lijek je u Beogradu

„Ako u Zagrebu imade osamdeset hiljada stanovnika, pedeset njih bi trebalo povesti na klaonicu, pet njih da odnese Sava, pet drugih da potopi kakav nezamišljeno silovit dažd, a sa velikom masom od preostalih dvadeset hiljada, trebalo bi u kakav moralni i nacijonalni purgatorij...“.

I dodaje: „U Zagrebu se drži za kulturno ono, što ima tek najdalnjih, a ne glavnih, najbližih, popunjavajućih veza sa CrnoČerinaČerina u svom jugoslavenskom nacionalizmu ide dalje lupajući po Zagrebu koji nikako ne shvaća da mu je budućnost u beogradskom zagrljaju, te zaziva „bolja skorašnja vremena“.pravom kulturom, i za nacijonalno se drži opet ono, što služi na sramotu čovječanstva, ljudskom dostojanstvu, ponosu i časti... u Zagrebu je, kao nigdje drugdje, Želudac daleko nad Dušom... Zagreb se nalazi u tercijelnom stadijumu nacijonalnog, socijalnog i kulturnog sifilisa... Ovaj truli grad i anacijonalna ova kapitala Hrvatske već se počela pomalo da raspada, trune i crvi, i smrad i kuga njezina dopire do nacijonalističke provincije, ulazi u naša pitoma sela i obuhvata narod“.

Čerina u svom jugoslavenskom nacionalizmu ide dalje lupajući po Zagrebu koji nikako ne shvaća da mu je budućnost u beogradskom zagrljaju, te zaziva „bolja skorašnja vremena“.

Kulturno ujedinjenje jugoslavenske nacije

„Ali jer je Zagreb kroz svoju nezdravu sve i svakakvu i gotovo nikakvu nacijonalnu inteligenciju, pokvareno, okuženo Prva Jugoslavijai rastrovano srce našega naroda srpskog i hrvatskog imena, jedno zarazno, polumađarsko i polunjemačko i ni malo srpsko t. j. hrvatsko mjesto, u koje i zdrave duše ginu, i vedri mozgovi tamne, i životvorne snage slave, jedna sredina, koja je najpozvatija da prednjači u vršenju nacijonalno-kulturnih dužnosti, a koja u tome stoji iza same provincije, mi tada osjećamo neugasivu vatru u sebi i polet, koji se sa ničim ne lomi, da se hiljadu metara uspnemo nad ovim ciničnim gradom i sa Sljemena da pobacamo na krovove njegovih kuća sve šrapnele iz naših zanosnih hrvatskih duša i nemirnih srpskih mozgova!...

Ovom gradu cinika treba silom dati dušu i mozag onog grada Heroja, što se zove Beograd, i naš narod ne treba ni bez sile imenom posrbiti, nego mu radinost, energiju, ozbiljnost, srčanost, požrtvovnost, zanos i vjeru predkosovskih, kosovskih i pokosovskih radnika dati i udahnuti u nj osjećanje za Naciju nepartaično nego svepartaično, ne eksluzivističko nego unitarsko, ne šovensko nego humano, ne aristokratsko i klasno nego demokratsko i rasno...

Kulturno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednoj Naciji, na što ćemo se često vratiti, nije jedna zgodna formula UmobolnicaČerina je na kraju završio u umobolnici. Jugoslavija dva puta u klaonici. Međutim, duh Vladimira Čerine u stalnoj je obnovi, baš kao i Jugoslavija. Hrvatsku se opet promatra kao pacijenta i gusku. Kao državu zaraženu sifilisom. „Političko je stanje žalosno“ i „Narodu je dozlogrdila ova politika“. Zato u Zagrebu podupirem listu Brune Esih, njoj je jasno o čemu se radi.za program kakve partije, niti je kakva parlamentarna akcija od jednog meseca ili godine, da bi se produžio naš život trajne smrti, nego je uslovna potreba za slobodan život...“.

Ivo Pilar: Narodu je dozlogrdila ova politika

Četiri godine poslije Čerinina uvodnika Zagreb se 1. prosinca 1918. kao guska odgegao u ralje duše i maglu mozga PilarBeograda. Stotinu i tri godine kasnije, godine 2017. jugoslavenska kulturna matrica pokazala je svoje očnjake na primjeru zabrane koncerta Hrvatu Marku Perkoviću u Mariboru, dok istodobno dopušta u Ljubljani koncert stanovitoj Ceci Ražnjatović. Da stvar bude gora Marku Perkoviću nije dopušteno pjevati i u nekim gradovima u Hrvatskoj. Hrvat je, naime, uvijek „sigurnosno pitanje“ u svim oblicima „jedinstvenoga jugoslavenskoga kulturnoga prostora“ koji funkcionira i u okviru Europske unije!

Godinu dana poslije Čerinina uvodnika u Vihoru, Ivo Pilar se 1915. osvrnuo na ondašnje političke prilike i neprilike u Hrvatskoj. „Političko stanje je žalosno. Narod se zasitio politike, najbolji ljudi povlače se sa političkog poprišta. Političke stranke ne pokazuju nikakvog razvitka, sve su nedostatne i sav njihov rad ograničava se na grčevitu borbu za samoodržanje. Što manje svojim tendencijama i programima odgovaraju narodnim potrebama, to se grčevitije bore za opstanak, to im manje prilike ostaje da urade štogod za narodno dobro. Narodu je dozlogrdila ova politika, on se odvrnuo od nje. Sve stranke silno su izgubile na ugledu“.

Čerina je na kraju završio u umobolnici. Jugoslavija dva puta u klaonici. Međutim, duh Vladimira Čerine u stalnoj je obnovi, baš kao i Jugoslavija. Hrvatsku se opet promatra kao pacijenta i gusku. Kao državu zaraženu sifilisom. „Političko je stanje žalosno“ i „Narodu je dozlogrdila ova politika“. Zato u Zagrebu podupirem listu Brune Esih, njoj je jasno o čemu se radi.

Zašto se u Hrvatskoj povijest ponavlja i misli li itko na nacionalnoj razini prekinuti jugoslavensku nit prije negoli se i formalno obnovi neki jugoslavenski sifilis i prije negoli Hrvati, umjesto Čerina naših dana, kolektivno završe u umobolnici?

Nenad Piskač

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 13-06-2025, 03:56:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.