Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Europski fondovi i branitelji

U kojoj su mjeri hrvatski branitelji uključeni u programe naslonjene na europske fondove? O tom pitanju (bivši) ministar Matić nije trošio riječi. Ako su hrvatski branitelji temelj hrvatskoga društva, onda bi bilo za očekivati da će se pronaći i u tim programima. S druge strane, ako su hrvatski branitelji isključeni iz tih programa, onda oni nisu temelj društva, drugim riječima, na njih se ne računa.

Braniteljski prijedlozi završavaju u slijepoj ulici

Jedna od boljki hrvatskih branitelja na koju ukazuju već godinama odnosi se na zdravlje. Riječ je, naime, o populaciji koja rapidno izumire uslijed ratnih i zdravstvenih posljedica, visoke stope oboljenja od najtežih bolesti poput BolestiJedna od boljki hrvatskih branitelja na koju ukazuju već godinama odnosi se na zdravlje. Riječ je, naime, o populaciji koja rapidno izumire uslijed ratnih i zdravstvenih posljedica, visoke stope oboljenja od najtežih bolesti poput karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, te izuzetno visoke stope suicida. O svemu tome postoje brojni podatci.karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, te izuzetno visoke stope suicida. O svemu tome postoje brojni podatci. Stoga su s braniteljske strane dolazili različiti prijedlozi kojima bi se osigurala bolja zdravstvena skrb populacije koja je stvorila temelj hrvatske države.

Predlagani su redoviti godišnji sistematski pregledi, bolja dostupnost zdravstvenoj skrbi, posebni stacionari za hrvatske branitelje, lakša dostupnost specijalističkim pregledima i rehabilitaciji. No, kao i na drugim područjima i ovi su prijedlozi završili u slijepoj ulici. Slijepe ulice završavaju u tezi da su hrvatski branitelji kao temeljtretirani samo prigodničarski i deklarativno.

Nedavno mi je elektroničkom porukom anonimnog autora skrenuta pozornost na nekoliko poveznica uz popratnu analizu koju koristim u daljnjem tekstu. U pravilu anonimne poruke automatski bacam u koš dolje desno na zaslonu. No, ovu sam, budući da mi je došla s provjerene i ozbiljne adrese, sačuvao i pregledao došavši tako do zanimljivih informacija...

Hrvatski dokument pisan na engleskom

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kojemu je na čelu potpredsjednik vlade i ministar prof. dr. Branko Grčić, među ostalim poslovima radi planiranje i provođenje regionalne razvojne politike i uspostave IzjednačavanjeU tom dokumentu pisanom na engleskom jeziku bez cjelovitoga prijevoda na hrvatski, Domovinski rat tretira se kao „domestic war" što u duhu engleskoga znači građanski rat („civil war"). Time dokument hrvatskoga ministarstva zapravo izjednačava žrtvu i agresora.cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i financiranja regionalnog razvoja, praćenje provedbe, pripremu strateških dokumenata, koordiniranje poslova vezanih za upravljanje programima Europske unije i tome slično.

Ministarstvo je na svojim službenim internetskim stranicama 3. listopada objavilo Nacrt Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. na engleskom jeziku, Sažeti prikaz prioriteta i specifičnih ciljeva nacrta Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. na hrvatskom jeziku i Nacrt poglavlja 2. Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. na hrvatskom jeziku. Riječ je o dokumentu koji govori o tome kako će Hrvatska koristiti Operativni program u idućih šest godina. Operativni program predviđa 6,9 milijarda eura. Jednomjesečna javna rasprava o Nacrtu Operativnoga programa završava 1. studenoga.

U tom dokumentu pisanom na engleskom jeziku bez cjelovitoga prijevoda na hrvatski, Domovinski rat tretira se kao „domestic war" što u duhu engleskoga znači građanski rat („civil war"). Time dokument hrvatskoga ministarstva zapravo izjednačava žrtvu i agresora. Na stranici 335. spominje se i „Homelandwar" („Those areas were mostly affected by the Homeland war in 1990-ties"). Taj je domovinski/homeland rat „rušilački" (This is there sult brought on by a destructive recent homeland war and various socio-economic factors, in some cases including minority issues). Hrvatski jezik priznat je u Europskoj uniji kao jedan od službenih jezika. Nema razloga da u ministarstvu Vlade RH engleski bude prvi jezik.

HRVI dobili isključenje na šest godina!

Trajanje domestic/homeland rata je dvojbeno. U jednom je trenutku trajao od „1991.-1995.", na drugome mjestu „ranih devedesetih", a na trećemu od „1991. – 1996.". Na jednome mjestu u dokumentu od 489 stranica spominje se termin „bivše okupirano područje" (if a project is locatedin a former occupied or war affected InvalidiStoga ne začuđuje što Operativni program ne poznaje ni termin „hrvatski ratni vojni invalidi". U dokumentu se ne spominju, što znači da se na njih u idućih šest godina ne računa kod „povlačenja sredstava" iz europskih fondova. U idućih 6 godina iz EU na raspolaganju nam je 376,5 milijuna eura za izgradnju zdravstvene i socijalne infrastrukture. Među ciljane skupine uvrštena su djeca, psihički bolesnici, umirući i pacijenti s ozljedom kralježnice. Stopostotni ratni vojni invalidi nisu ciljana skupina.area). Kao posljedica „nedavnoga izravnog iskustva rata" (str. 18) uništeno je 150.000 domova i imanja i više od 25 posto hrvatske ekonomije.

Agresor ni u tom kontekstu nije imenovan, premda bi on svakom hrvatskom ministarstvu morao biti poznat ako ni po ničemu drugom onda po slovu Deklaracije o Domovinskom ratu koju je 13. listopada 2000. usvojio Hrvatski sabor. U njoj je imenovan agresor: „Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj". Iz dokumenta se ne može razabrati razlika između velikosrpske agresije i Domovinskoga rata koji je bio odgovor na velikosrpsku agresiju.

Stoga ne začuđuje što Operativni program ne poznaje ni termin „hrvatski ratni vojni invalidi". U dokumentu se ne spominju, što znači da se na njih u idućih šest godina ne računa kod „povlačenja sredstava" iz europskih fondova. U idućih 6 godina iz EU na raspolaganju nam je 376,5 milijuna eura za izgradnju zdravstvene i socijalne infrastrukture. Među ciljane skupine uvrštena su djeca, psihički bolesnici, umirući i pacijenti s ozljedom kralježnice. Stopostotni ratni vojni invalidi nisu ciljana skupina.

Prijedlozi o formiranju kompletne zdravstvene infrastrukture za hrvatske branitelje ovime pada u vodu. To je odnos odnarođene politike prema „temeljima društva" na koje smo „svi ponosni". Koliko je takva politika ignoriranja suprotiva Deklaraciji o Domovinskome ratu vidi se iz sljedećega citata: „U skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za njezino stvaranje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb".

Hrvatski branitelji svrstani u „marginalnu zajednicu"

Vlada, dakle, u potpunosti zanemaruje ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu prilagođenu hrvatskim ratnim vojnim invalidima. Ona, međutim, istodobno snažno skrbi glede rješavanja stambenog pitanja srpskih povratnika i izbjeglica. MarginalnoMarginalne zajednice nigdje u svijetu nisu temelj društva, koliko god se o njima dobro ili loše skrbilo. Činjenica je da je Vlada ugurala u marginalnu zajednicu „hrvatske branitelje" i time im zapravo dala još jedan argument za prosvjed. Braniteljska populacija ne smije pristati da ju vladina administracija tretira kao „marginalnu zajednicu", jer ako pristane, prešutno će se svrstati u koruptivnu skupinu, koja je spremna odreći se dostojanstva zbog možebitnoga materijalnoga probitka.Za tu vrstu zbrinjavanja proglašene su „marginalne zajednice" za koje će se u idućih šest godina izdvojiti 100 milijuna eura iz europskih fondova.

Uz srpske izbjeglice i prognanike u marginalne zajednice koje mogu računati na financiranje stambenih potreba uvršteni su još Romi i hrvatski branitelji! Unija priznaje Romima status marginalne zajednice. Ali, „srpskim izbjeglicama i prognanicima" i „hrvatskim braniteljima", definitivno ne priznaje status marginalne zajednice. Zašto su onda te dvije skupine obuhvaćene vladinim nacrtom Operativnoga programa? Da nas lakše odbiju u Bruxellesu?

Marginalne zajednice nigdje u svijetu nisu temelj društva, koliko god se o njima dobro ili loše skrbilo. Činjenica je da je Vlada ugurala u marginalnu zajednicu „hrvatske branitelje" i time im zapravo dala još jedan argument za prosvjed. Braniteljska populacija ne smije pristati da ju vladina administracija tretira kao „marginalnu zajednicu", jer ako pristane, prešutno će se svrstati u koruptivnu skupinu, koja je spremna odreći se dostojanstva zbog možebitnoga materijalnoga probitka.

Kod izbora marginalnih zajednica Operativni program navodi da se vodilo računa o načelu antidiskriminacije i jednakih mogućnosti (str. 288). Ustav, međutim, propisuje kako u Hrvatskoj svi imaju jednako temeljno ljudsko pravo na pristojan smještaj. Diskriminacijsko je ponašanje ono koje na temelju etničke pripadnosti daje prednost pri stambenom zbrinjavanju.

Kako shvatiti oporbenu šutnju?

Da nije bilo anonimne poruke, uz sve javne medijske servise, portale i novine, ne bih mogao doći do informacije o tome što donosi nacrt Operativnoga programa ministra Grčića. A on u najkraćemu počiva, kao što je zaključio i anonimni autor e-poruke, na poražavajućim temeljnim postavkama: Izjednačavanju žrtve i agresora, izbacivanju hrvatskih ratnih vojnih invalida iz investicijskih prioriteta i usmjeravanje strukturno investicijskih fondova Europske unije na stambeno zbrinjavanje „srpskih izbjeglica i povratnika" među kojima su i osobe koje su sudjelovale u oružanoj pobuni i agresiji na Republiku Hrvatsku.

Nije to, međutim, najstrašnije! Gore od toga jest da ni hrvatska parlamentarna oporba o ovim činjenicama nije obavijestila javnost. Moguće uopće i ne prati što se događa po pojedinim ministarstvima, što bi predstavljalo totalnu neodgovornost. Usvoji li se nakon javne rasprave GrčićevOperativni program, sadašnja oporba po dolasku na vlast provoditi će taj program. Otprilike onako kao što je Sanader provodio Račanov program.

Je li oporbena šutnja znak da se slaže s izjednačavanjem žrtve i agresora u dokumentima na relaciji Zagreb – Bruxelles, da u zdravstvenu infrastrukturu namijenjenu hrvatskim ratnim vojnim invalidima ne treba investirati, da se hrvatske branitelje u cjelini proglašava „marginalnom zajednicom" dok se istodobno europskim novcem namijenjenom potrebama hrvatske države nastoji zbrinuti one koji su prvi ustali protiv ustavnopravnoga poretka hrvatske države?

Nenad Piskač

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 15-07-2020, 20:03:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.