Podrivanje demokratskog poretka dolazi odozgo, a ne odozdo
Vanjski član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, prof. dr. Branko Smerdel, usred Hrvatskoga sabora javno se založio da Odbor predloži Saboru donošenje posebnoga ustavnog zakona o uvođenju moratorija na održavanje referenduma dok se ne donese novi Zakon o referendumu. Ozbiljnosti ovoga prijedloga koji podriva demokratski poredak svoj obol dao je i Vladimir Šeks, HDZ-ov saborski veteran i autor knjige „Temeljci hrvatske državnosti“ (Golden marketing/Tehnička knjiga, Zagreb, 2005., 831 str.), poduprijevši Smerdelov prijedlog.
Je li i referendum o EU bio podrivanje demokratskog poretka?
Razlog za moratorij Smerdel vidi u činjenici da je ustavnim promjenama godine 2010. izbrisan referendumski prag (kako bi što lakše prošao referendum o članstvu u EU, nap. N.P.), pa sada tu ustavnu promjenu („pravnu prazninu“, B. Smerdel) „iskorištavaju narodne inicijative koje služe podrivanju demokratskog poretka, koji se temelji na ravnoteži predstavničkog i sustava neposrednog izjašnjavanja“. Ono što je dopušteno političkim elitama, nije i biračima?!
Hoće li on to reći da je referendum o pristupu Hrvatske u EU zloupotrijebio „referendumski prag“, da je ustavnim promjenama iz 2010. ugrađena „pravna praznina“, te da je posljedično i referendum o EU „podrivanje demokratskog poretka“? Ravnoteža predstavničkoga sustava i neposrednoga izjašnjavanja u ovom trenutku na jednoj nozi pleše na Panika "elita"Iz svega se dade zaključiti da su referendumske inicijative odozdo ozbiljno poremetile ustaljeni poredak stvari i nirvanu kakva vlada u stranačkim vrhovima. Poredak koji je Hrvatsku odveo gotovo u bezizlaznu situaciju. Osjeća se i panika i nesnalaženje strančarskih elita u loncu kojega su same zakuhale. Grčevito brane status quo na planu „političkog sustava“, a osobito „izbornog sustava“. U porastu je stoga i proizvodnja etiketa, pa i podmetanja tipa da su organizatori i zagovornici referenduma plaćenici Josipovićeve predsjedničke kampanježici. Lako za „politički sustav“, ali u nas je problem s onima koji misle da su utjelovljenje političkog sustava i demokratskog poretka.
Predložio je, kako prenosi HINA, ustavnu odluku o moratoriju i „razborit zakon o referendumu“, koji bi se primijenio retroaktivno „i na sve inicijative koje su u tijeku“. Retroaktivno primjenjivanje zakona?! Na sve referendumske inicijative koje su već u tijeku! Dakako, najveća je kost u grlu aktera „političkog sustava“ ona o referendumskoj inicijativi za demokratizaciju evidentno lošega izbornoga sustava, prilagođenog ponajviše uskom sloju stranačkih elita. Skupljanje potpisa počinje 21. rujna. Zbog toga je potrebna retroaktivnost. Hrvatski sabor ne može u tako kratkom roku, naime, donijeti „ustavnu odluku o moratoriju“, a niti „razborit zakon o referendumu“.
Član tijela Zakonodavca javno je na sjednici iznio i svoje uvjerenje da će referendumska inicijativa o zabrani „outsourcinga“ pasti na Ustavnome sudu, što je očigledan pritisak na Ustavni sud.
Na valu odluke Predsjedništva HDZ-a Šeks snažno podupire Smerdela
Kao grom iz vedra neba jučer je zazvonila i izjava Vladimira Šeksa: „Snažno podupirem ideje koje je iznio kolega Smerdel“. Založio se da Sabor po brzom i kratkom postupku donese Zakon o referendumu. Dakle, po brzom i kratkom postupku, što je očekivano, jer je Predsjedništvo njegove stranke prije nekoliko dana donijelo odluku o tome da ne podupire referendumsku inicijativu za demokratizaciju izbornoga sustava. Lesaru se Smerdelov prijedlog nije dopao. Podsjetio je kako Sabor od 2010. do danas nije donio ni Zakon o referendumu, niti ustavne promjene. I Stazić se izjasnio protiv zabrana referenduma. Zelić iz Gonga i dalje uspješno vegetira crtajući okruglu kocku, pa tek sada upozorava da se referendumom teoretski može izmijeniti Ustav s pet ili šest glasova. Grbin pak podsjeća da su vladine prošlogodišnje ustavne promjene još „na stolu“, te da SDP i dalje pokušava o njima „postići konsenzus“.
Iz svega se dade zaključiti da su referendumske inicijative odozdo ozbiljno poremetile ustaljeni poredak stvari i nirvanu kakva vlada u stranačkim vrhovima. Poredak koji je Hrvatsku odveo gotovo u bezizlaznu situaciju. Osjeća se i panika i nesnalaženje strančarskih elita u loncu kojega su same zakuhale. Grčevito brane status quo na planu „političkog sustava“, a osobito „izbornog sustava“. U porastu je stoga i proizvodnja etiketa, pa i podmetanja tipa da su organizatori i zagovornici referenduma plaćenici Josipovićeve predsjedničke kampanje.
Potpisi idu pod kontrolu države ili na svjetlo dana?
Na tom tragu je i inicijativa da se skupljanje potpisa za referendume novim zakonom o referendumu po brzom i kratkom postupku svede na službene prostorije državne uprave. Odličan odgovor ovom protudemokratskom prijedlogu jest jučerašnja odluka Biskupske konferencije o tome da nemaju ništa protiv skupljanja potpisa ispred crkava: “Biskupi nemaju ništa protiv referenduma ukoliko on doprinosi plodonosnijoj i većoj demokratičnosti, te uz to promiče i služi općem dobru društva. Pogotovo ako se njime ne krše pozitivni državni zakoni i propisi RH, te pri tome ne narušavaju kršćanske vrijednosti koje su važna sastavnica hrvatske kulture. U tom vidu daje se mogućnost građanskoj inicijativi 'U ime obitelji' skupljati potpise ispred crkava“. Pojavljuju se i teze da „ulica“ ne može mijenjati Ustav i izborna pravila. Pritom se pod „ulicom“ misli na referendum. Ispada da je, recimo, Švicarska ulična država jer se u njoj tijekom godine i po nekoliko puta građani izjašnjavaju na referendumima. Kultura referenduma nije odlika odnarođenih elita. Bliži im je tzv. „demokratski centralizam“.
Moratorij i ljudska prava
Je li Smerdel svojim prijedlozima zagrezao u područje ugroze ljudskih prava? Među ljudska prava spadaju politička i civilna prava. Ona osobi jamče neometano sudjelovanje u političkom životu, slobodu mišljenja i izjašnjavanja prema i o vlastima, prema političkom poretku, a onda i prema izbornom sustavu. To spada i u osnovne elemente demokracije.
Referendum je najdemokratičniji oblik izravne demokracije. Pokušaj suspendiranja političkih i civilnih ljudskih prava, ustavom zajamčenih, jest protuustavno djelovanje i u demokratskim okolnostima predstavlja podrivanje demokratskoga poretka i smišljeno stvaranje „pravnih praznina“.
Pri Vladi postoji Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Hoće li se o ovom slučaju bez presedana oglasiti ravnatelj Ureda mr. Branko Sočanac i njegovi pomoćnici Maja Bukša, Aleksa Đokić i Bahrija Sejfić?
Od zalaganja za snažnu branu do snažnog podrivanja brane
U knjizi „Temeljci hrvatske državnosti“ Šeks je jedno poglavlje posvetio ljudskim pravima. Među ostalim piše: „Želio bih predložiti Vladi da osobitu pozornost posveti skrbi za temeljna ljudska prava i slobode, jer njihova zaštita je temelj svake pravne države, svake demokracije, društvenog međunacionalnog i socijalnog mira... Hrvatska vlada ne bi Nužne promjeneI zato je vrijeme za korjenite promjene izbornoga sustava kojima će se rehabilitirati politike hrvatskih stranaka što je preduvjet dizanja posrnule države i pod tepih stjerane nacije. Pojednostavnimo stvari dokraja. Dođe li do promjena izbornih pravila pa birači referendumom, među ostalim, izbore i preferencijalno glasovanje, što mislite bi li u sljedećem mandatu u Sabor ušli gospodin Šeks, Grbin, pa i Milanović i mnogi drugi danas nezamjenjivi a neuspješni političari? I tko bi poslije takvih izbora njihov možebitni izborni neuspjeh mogao proglasiti „podrivanjem demokratskog poretka“?smjela niti jednog trenutka zaboraviti da je stari jednostranački sustav, između ostalih razloga doživio povijesnu smjenu s razloga što je bio ravnodušan i prezirao temeljna ljudska prava i slobode...“ (Govor u Saboru u povodu prihvaćanja programa predsjednika Hrvatske vlade Stjepana Mesića, 30. svibnja 1990.).
S obzirom na Šeksovo „snažno podupiranje“ Smerdelovih ideja, moramo se zapitati što se u međuvremenu od 1990. do 2014. dogodilo s obzirom na ranije mu mišljenje: „Institucionalizirana zaštita ljudskih prava i sloboda (...) predstavljaju snažnu branu ugrožavanju i kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda. Takva zaštita onemogućit će, u znatnoj mjeri, zlouporabu vlasti i zauvijek s hrvatskih prostora protjerati svaki oblik represije na kritičko mišljenje, slobodu savjesti i vjerskog svjetonazora i punoće znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva“ (isto).
Šeks protiv Šeksa
Sa stajališta Šeksa iz 1990. Smerdelove ideje o moratoriju na referendum suprotive su temeljima „svake pravne države, svake demokracije, društvenog međunacionalnog i socijalnog mira“, one su pokazatelj ravnodušnosti prema temeljnim ljudskim pravima i slobodama karakteristične za „stari jednostranački sustav“ i ruše branu institucionaliziranoj zaštiti ljudskih prava i sloboda. Drugim riječima, Smerdelove ideje i Šeksovo podupiranje tih ideja omogućuju u znatnoj mjeri „zloporabu vlasti“ i oživljavanje represije na kritičko mišljenje i slobodu savjesti.
Početkom devedesetih Sabor je raspravljao i o prijedlogu o osnivanju saborskog odbora za ljudska prava. Izlagao je i Vladimir Šeks. Rekao je: „Ja bih želio ukazati da s ovim ustanovljavanjem Odbora za zaštitu ljudskih prava Republika Hrvatska, njezin parlament, njezin Sabor, ulaze u krug, u obitelj svih europskih modernih država koje u svojemu sastavu u sastavu svoga parlamenta imaju takve odbore jer tendencija je države neovisno o najdemokratskijem poretku da sužava prava čovjeka“. Saborski Odbor za zaštitu ljudskih prava iz 1990. danas se proširio u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. On se o Smerdel-Šeksovu ispadu na susjednom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav još nije oglasio.
Podrivanje je kad neuspješni ulaze u Sabor
Ako se sad pokušavaju s različitih strana suspendirati politička ljudska prava i već dosegnuti referendumski standardi, to znači da je u ofenzivi „tendencija države“ glede sužavanja prava čovjeka i to retorikom jednopartijskog režima koja se kreće od „moratorija“ do“ brzog i kratkog postupka“. Treba li očekivati onda da i saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina bude po kratkom postupku skraćen na Odbor za prava nacionalnih manjina. U postojećem „demokratskom poretku“ i „političkom sustavu“, naime, politička ljudska prava većine nema tko odozgo zastupati i braniti.
I zato je vrijeme za korjenite promjene izbornoga sustava kojima će se rehabilitirati politike hrvatskih stranaka što je preduvjet dizanja posrnule države i pod tepih stjerane nacije. Pojednostavnimo stvari dokraja. Dođe li do promjena izbornih pravila pa birači referendumom, među ostalim, izbore i preferencijalno glasovanje, što mislite bi li u sljedećem mandatu u Sabor ušli gospodin Šeks, Grbin, pa i Milanović i mnogi drugi danas nezamjenjivi a neuspješni političari? I tko bi poslije takvih izbora njihov možebitni izborni neuspjeh mogao proglasiti „podrivanjem demokratskog poretka“?
Naprotiv, aktualne referendumske inicijative odozdo idu prema osnaživanju demokratskoga poretka, političkoga i izbornoga sustava. Ili kako to biskupi kažu pridonose plodonosnijoj i većoj demokratičnosti, te uz to promiču i služe općem dobru društva.
Strah elita od te i takve demokratičnosti proistekle iz volje naroda valja se ulicama od Pantovčaka, preko Trga sv. Marka sve do Prisavlja. Iako su u strahu velike oči, ne bi se smjelo odozgo posezati za nedemokratskim alatima namijenjenim za discipliniranje onih odozdo. ?
Nenad Piskač
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.