Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Novo miješanje karata u BiH

Znali smo to odavno. Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba omogućiti punu ravnopravnost. Prvo i neizostavno uspostaviti hrvatski entitet. Drugo i treće – uSarajevoentitetima omogućiti sva prava pripadnicima druga dva naroda. Sve to podrazumijeva veći angažman velikih sila, novo miješanje karata i odustajanje od koncepta građanske države i povratak u realitet tri konstitutivna naroda. U odnosu prema Bosni i Hercegovini Mesićeva, Račanova, Sanaderova, Josipovićeva i Pusićkina koncepcija gubi tlo pod nogama. Tuđmanova opet dobiva na cijeni.

Velike svjetske sile ponovo na stol stavljaju stanje u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi nas to radovati, ali da bismo u tom procesu mogli očekivati obranu hrvatskih nacionalnih interesa u BiH, moramo se prethodno riješiti aktualne vlade i predsjednika države, čvrstih zagovaratelja građanske/centralističke BiH u kojoj su Hrvati od konstitutivnoga naroda svedeni na nacionalnu manjinu. Njima Bosna i Hercegovina služi kao ogledni primjerak Jugoslavije u malom.

SAD se ponovo uključuju?

Američka kongresnica Janice Hahn uputilaJanice HahnKongresnica je istaknula da "bilo koja buduća reforma treba uzeti u obzir zaštitu konstitutivnih prava sviju, uključujući Hrvate, brojčano najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH i spriječiti bilo kakvo buduće slabljenje njihove pozicije". Upozorila je da se broj Hrvata u BiH prepolovio na oko 460.000. Kongresnicu su na akciju potakli Hrvati iz Kalifornije okupljeni oko Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA), a ne hrvatska diplomacija je Zastupničkom domu Kongresa rezoluciju tražeći da predsjednik Barack Obama imenuje posebnog predstavnika za Balkan i Bosnu i Hercegovinu. Hahn je zastupnica Kalifornije. Dolazi iz Demokratske stranke.

„SAD trebaju imenovati posebnog predsjedničkog izaslanika za Balkan koji bi radio u partnerstvu s OHR-om, EU, NATO, i političkim čelnicima u BiH, jednako kao i susjednim zemaljama, koji bi posredovao u jako potrebnim reformama na svim razinama vlasti i društva u BiH", navodi se u tekstu rezolucije. Očekuje se da izaslanik u roku godinu dana od izbora podnese izvještaj Senatu i Zastupničkom domu o stanju i procjenama te prijedlozima kako bi se nadišle "preostale političke, ekonomske,SADzakonske i vjerske nejednakosti u BiH".

Kongresnica je istaknula da "bilo koja buduća reforma treba uzeti u obzir zaštitu konstitutivnih prava sviju, uključujući Hrvate, brojčano najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH i spriječiti bilo kakvo buduće slabljenje njihove pozicije". Upozorila je da se broj Hrvata u BiH prepolovio na oko 460.000. Kongresnicu su na akciju potakli Hrvati iz Kalifornije okupljeni oko Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA), a ne hrvatska diplomacija. Predsjednik NFCA Paul Tonšetić – Kunder istaknuo je da je potreban novi američki angažman kako Daytonski mirovni sporazum ne bi doživio kolaps. "Odnos prema Hrvatima u BiH dramatično se s vremenom pogoršao. Iskorak domaćih političara u BiH za jednak novi politički i ekonomski odnos prema Hrvatima nije lako primijetiti usred ovog zamrznutog sukoba".

S druge strane treba, međutim, reći da SAD već godinu dana nisu imenovale svojega veleposlanika u Sarajevu, što može značiti da Amerika doista preispituje svoju dosadašnju politiku prema BiH i pokušava definirati novu.

Europski parlament i Međunarodna krizna skupina

Europski je parlament nedavno prihvatio rezoluciju u kojoj je ključna riječ „federalizacija", a ne više građanski ili centralistički koncept. I posljednje izvješće Međunarodne krizne skupine (ICG) „okreće ploču". ICG je dosad zagovarao centralistička rješenja. No u novom izvješću govori kako BiH treba ozbiljnu ustavnu rekonstrukciju tako da novi aranžmaniEU Parlamenttrebaju favorizirati federalistička, a ne centralistička rješenja. Znatan prostor daju i entitetu s hrvatskom većinom, za koji smatraju da je dobro rješenje, a obrazloženje bošnjačkoga odbijanja toga rješenja im "zvuči prazno".

Kako piše komentator D. Jazvić (Večernji list) u izvješću su skrenuli pozornost i na zaboravljenu činjenicu kako je „na početku Federacija BiH bila federacija ne kantona, već dviju političkih zajednica i oblasti pod njihovom kontrolom" i da su u Federaciju na ravnopravnim osnovama ugrađeni Republika Bosna i Hercegovina sa svojim vojnim snagama (Armija BiH) i Hrvatska zajednica (kasnije Republika) Herceg-Bosna sa svojim vojnim snagama (HVO).

Promjenu u stavovima ICG-a predstavlja i konstatacija analitičara da novi pristup ne podrazumijeva negiranje postojanja triju naroda BiH te da nijedan ustavni projekt ne može uspjeti ako ne tretira građane onakvima kakvi jesu, a oni jesu u golemoj mjeri Priprema terenaNe će, dakle, biti lako doći do ustavnoga i teritorijalnoga preuređenja Bosne i Hercegovine. Očito je da trajnije rješenje od postojećega SAD i EU (pa i NATO) trebaju tražiti u kontekstima „europskoga puta" BiH, jačanja političkoga utjecaja Turske na muslimansku sastavnicu BiH, te zaostale proteze velikosrpske sastavnice osovine Beograd – Banja Luka. Priprema li se teren za novu međunarodnu konferenciju o BiHpodijeljeni na tri zajednice – zaključuje komentator. Treći entitet, a to je bila HZ Herceg Bosna, postao je opet legitimna opcija u međunarodnim krugovima. Taj vjetar u leđa morali bi iskoristiti i legitimni predstavnici Hrvata kao konstitutivnog naroda, ali i službena politika Republike Hrvatske.

Novi pristup bez drvenih figura

Da SAD misle koliko-toliko ozbiljno pokazuje i to što su naručile istraživanje javnoga mnijenja u Bosni i Hercegovini. Nacionalni demokratski institut proveo je istraživanje koje je pokazalo EUda većina Hrvata želi svoj, treći entitet (51 posto). Treći entitet, međutim, zagovara samo 1 posto Bošnjaka i 6 posto Srba. Ukupno je samo osam posto ispitanika za treći entitet.

Ne će, dakle, biti lako doći do ustavnoga i teritorijalnoga preuređenja Bosne i Hercegovine. Očito je da trajnije rješenje od postojećega SAD i EU (pa i NATO) trebaju tražiti u kontekstima „europskoga puta" BiH, jačanja političkoga utjecaja Turske na muslimansku sastavnicu BiH, te zaostale proteze velikosrpske sastavnice osovine Beograd – Banja Luka. Priprema li se teren za novu međunarodnu konferenciju o BiH?

Što god da je posrijedi politike Republike Hrvatske i predstavnika hrvatskoga naroda u BiH moraju se uozbiljiti, odbaciti jugosferne tlapnje i centralističke koncepte, te na vrijeme definirati hrvatske interese i ciljeve. Dobru podlogu za takav pristup predstavljaju Tuđmanova temeljna polazišta pitanju Bosne i Hercegovine. Dakako, prethodno treba demokratski pomesti kompletnu sadašnju garnituru drvenih figura u Hrvatskoj (i dobar dio u Bosni i Hercegovini), te izabrati one snage koje uistinu žele pridonijeti pravednome rješenju za sva tri konstitutivna naroda polazeći od načela ravnopravnosti.


Nenad Piskač

 

Pon, 6-07-2020, 14:07:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.