Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Europski parlamentarizam između fikcije i fakcije Saveza za Europu

Složit će se i osamdeset posto izbornih apstinenata i dvadeset posto izborno disciplinirane manjine koja je u nedjelju uzela u ruke izbornu listurinu, da se danas narodi i države predstavljaju svijetu kroz gospodarstvo i kulturu. Postavlja se pitanje čime će se u Europskom parlamentu poslije 1. srpnja predstaviti dvanaest zastupnika iz Hrvatske pred sedam stotina i nešto zastupnika ostalih 27 članica spremačica ŠteficaEuropske unije? Odgovor na ovo pitanje čovjek može pronaći i sasvim slučajno. Jedan je stigao na otvoreni natječaj Ministarstva kulture i nekulture.

Riječ je o Natječaju za najbolji govor u Europskom parlamentu. Govor je nosio naslov: Priča za laku noć: Europa između fikcije i fakcije Saveza za Europu. Naslov je netko iz politbiroa odlučnim potezima išarao. Autor je nesmotreno uradak poslao pod imenom i prezimenom, umjesto pod šifrom. Zato je govor završio u košu.

Gospođa Štefica, (r. 1949.), koja se u Ministarstvu zaposlila na ugovor o djelu kako bi prehranila sina, kćer, snahu, zeta i petoro unučadi, čisteći urede, stepeništa, liftove i zahod ministrice naišla je i na tih nekoliko papira, izvukla ih iz koša i u spremištu za metle, kante i deterdžent u predahu ribanja poda, između prvoga i drugoga kata, prihvatila se čitanja, skrivečki da je ne vidi netko iz politbiroa Ministarstva i ne pomisli kako je sa svojih 64 godine starosti zrela za mirovinu. U nastavku donosimo što je to pročitala izravno iz pera neoprezna autora koji je poput hrvatskoga rejtinga završio u smeću.

***

Centralni politbiro poslije uspješno izvedenih diverzija s referendumom o pristupu i s prvim izborima za Europski parlament odlučio je da svečani inauguralni govor u EP održi zastupnik Tonino Picula. Zašto on? Zato Piculajer je dobio pojedinačno najviše glasova. Odlučeno je također i o sadržaju domovinske promotivne vrećice (DPV). U njoj Picula zna da ne smije u EP odnijeti bofl proizvode K+ na koje je spao hrvatski narod. I to zato jer su velikim dijelom, piše malim slovima, „made in region". Treba izabrati proizvod hrvatskoga gospodarstva, ako toga još ima. A ima. Nema da nema.

U DPV na prijedlog doživotnog predsjednika nepotrebne i skupe Gospodarske komore, gospodina Vidoševića, ulazi Podravkina Vegeta i Kraševa Bajadera. I to ponajviše zato što Partija upravlja Podravkom, a Vidošević Krašem. Uz njih i Jovanovac. Nije riječ o nekom piću poput kruškovca ili orahovca. Riječ je o direktivi politbiroa. Preciznije: Prilogu za javnu raspravu Hrvatskog pravopisa, skraćeno – Jovanovac. Onaj priručnik/pravopis, što li je već, što ga je Partija 15. travnja predstavila kao konačni, povijesni i jedinstveni (KPJ) pravopis hrvatskoga jezika, o čemu će se u našoj zemlji još puno toga čuti i prečuti. Govor je, dakle, još u nacrtu, podložan promjenama, kao što i piše u post scriptumu. Toliko za uvod, a sad idemo na tekst.

Nacrt povijesnog govora Saveza za Europu u Europskom parlamentu

Poštovani kolege zastupnici Europskoga parlamenta!

Ja sam demokratski izabran zastupnik Europskog parlamenta, izabrala me manjina moje zemlje, imam demokratski legitimitet, a odsad ću imati i europsku plaću. Moje kolege i ja, nas dvanaest, donosimo vam Vegetu, vegetaBajaderu i Jovanovac. Slano, slatko i kulturno. Donijeli bismo i Prošek da ga nije ukinuo ministar poljoprivrede.

Da je prošao i došao kolega Jakovčić, somelieur i moderni feudalac regije Histria, danas bismo nazdravili vrhunskom istarskom malvazijom, međutim, premijer naše zemlje ne voli malvaziju, od prošeka mora odmah na wc, on preferira kremšnite i zato danas ne možemo nazdraviti ni malvazijom niti prošekom. Kad dakle svi zajedno dođete na Brijune na koje vas premijer Milanović poziva, naši će vam slastičari pripremiti tako velike kremšnite da će s njima ući u Guinnessovu knjigu rekorda.

Pitate se što je to Jovanovac? Piće nije. Bit će puno jasnije ako kažem da ćemo ga uskoro otisnuti i na srpskoj ćirilici. Naša delegacija narodnih bajaderadeputata ovdje zastupa stajališta naše zemlje, a to znači da snažno podupire ulazak Srbije u Europsku uniju što prije, najbolje odmah sljedeće godine 5. kolovoza, što ćemo službeno i predložiti.

Time bi se okončala politička kriza vezana uz Kosovo, koja se negativno odražava na cijelu regiju, na njezino stabiliziranje i pridruživanje, a s tim potezom pomogli biste i nama u zemlji da napokon toga dana u Knin dovučemo našega predsjednika Odbora za vanjsku politiku, gospodina Milorada Pupovca. Doista nema smisla da i Srbija prolazi desetogodišnju kalvariju pregovaranja, otvaranja i zatvaranja, kad smo je već mi prošli i za sebe i za nju. Pa i šire. Uostalom Srbija nema more, pa morsko ribarstvo odmah možete isključiti iz pregovora.

Kao i vi dosad, tako i mi odsad, ne slažemo se da Bosna i Hercegovina uđe prije Srbije, jer u BiH žive i naši. Oni su dakle kao takvi, kao i mi, a mi smo već kao ova zemlja ušli. Može se reći da su i oni s nama, ali samo jednom nogom. Logično je da sad uđe Srbija, jer i ona je ulaskom Jovanovacnaše zemlje jednom nogom stala na prag članstva. Zatim eventualno Turska, pa onda tek sva tri konstitutivna naroda BiH, ali, i tu treba biti oprezan, naime, BiH je podijeljena. Tuđman i Milošević podijelili su je na muslimanski i srpski dio, pa je sada veliko pitanje treba li prvo ući F BiH ili prednost ima RS.

Stajalište našeg Saveza za Europu i Partije u cjelini je jasno još od Versailesa što je kasnije potvrđeno na zasjedanju AVNOJ-a. Mi smo za cjelovitu BiH u cjelovitoj Jugoslaviji, odnosno regiji. Europska unija neće biti cjelovita bez..., da ne duljim, na našim prostorima za takvu se politiku kaže - fućkaš uniju koja Bosne nema.

U tom kontekstu predlažemo da Srbiji odmah otvorite i zatvorite sva poglavlja, te da se Srbija predstavi Europskoj uniji na dvije naše multietničke lokacije: U Kninu i Vukovaru u sklopu manifestacije Otvaramo vrata Srbiji, koju će režirati redatelji naše zemlje Brešan, Matanić i Frljić za skromni honorar koji će osigurati naše Ministarstvo kulture i nekulture. Jer mi ne želimo biti fikusi u Europskom parlamentu, iako nas je malo mi ćemo vrlo jasno i glasno predstaviti vrijednosti za koje se zalažemo.

Gospodo zastupnici!

Bitno je shvatiti - mi nismo od jučer! Mi smo od 1918. Istina, Tuđman je tvrdio da smo „jedan od najstarijih naroda u Europi", ali on nije historijski ni teorijski, kamoli dijalektički, dokazao kako je to moguće ako smo od 1918. No, on i njegov nacionalizam sada su prošlost. Vidite, Vegetu, Bajaderu i Jovanovac imali smo mi i prije raspada vama i nama neprežaljene Jugoslavije, i, suočimo se s prošlošću, daleko prije skandalozne konzum kpresude Haaškoga suda od 16. studenoga 2012.

Pred vama su proizvodi nastali kroz desetljeća jugoslavenske monarhističke diktature i njezina nastavka tijekom socijalističke revolucije. Nije Tuđman izmislio Vegetu, Bajaderu i Jovanovac. Uspjeli smo izvorne proizvode spasiti tijekom deset strašnih Tuđmanovih godina u kojima je, nažalost, autoritarno čuvao našu zemlju od zavjere globalnog kamatarenja i tom politikom je uveo u izolaciju.

Naravno da njegovu politiku nismo mogli tolerirati, među ostalim i zato jer to nije europski put, i hvala vam i ovom prigodom što ste nas i razumjeli i poduprli, kako godine 1918., tako i 1945. i 1990. i osobito godine 2000., kad smo definitivno prekinuli s pogubnim tendencijama i krivim putem, te s premijerom Račanom, ocem hrvatske demokracije, i predsjednikom Mesićem, bardom svjetske politike, opet izašli na pravi – europski put.

Poštovani kolege zastupnici! Vegeta, Bajadera i Jovanovac naš su identitet i molimo vas da nas s tim i takvim identitetom prihvatite u svoje društvo. kremšnitaZahvalni smo što ste nam dopustili da i dalje socijalistički na turbo kapitalistički način proizvodimo i Vegetu i Bajadere i vukopise i to bez ograničenja kvote. Uzgred, hvala vam i na dopuštenju sađenja šećerne repe, opisane u poglavlju poljoprivreda i ribarstvo, mi smo u međuvremenu likvidirali i šećerane na najbolji mogući način. Prihvatite li nas iskreno kao dio svoje velike obitelji, ne ćete požaliti, obećavam vam to s punom odgovornošću!

Pitate se zašto vam donosimo Jovanovac, koji vas s pravom podsjeća na jezični savjetnik a ne na pravopis? Pa nećemo vam valjda donijeti gramatiku Bartola Kašića čiji se uvez još prije nekoliko stoljeća od starosti raspao, ili našu prvu tiskanu Bibliju – kad u ovom previsokom domu nema Boga. Ili, što?, da donesemo Bašćansku ploču? Tko bi to kamenje nosio? Ja sigurno ne. Nek ju na leđa natovari, teška srca moram izustiti to ime - Ruža Tomašić!

Za nju ne jamčimo, ali mi ostali deputati definitivno nećemo raditi eurofobne nacionalističke ispade u ovom previsokom domu. Na stanoviti način sumnjiva je i kolegica Zdravka Bušić, bila je preblizu Tuđmanu. Našu lojalnost možemo jamčiti težinom naših demokratskih legitimiteta, kakvi bili da bili oni su legalni. Mi nismo ilegalci niti elementarna nepogoda.

Uvaženi zastupnici!

Tijekom pristupnih pregovora iskazali smo visok stupanj tolerancije. Hvala vam što ste nam dopustili da prevedemo europsku stečevinu, europski parlamenthvala vam i na tome što ste odobrili naš prijevod vaše europske stečevine, hvala i na vašim korekcijama prijevoda koje ste precizno unijeli nakon što su naša Premijerka i Predsjednik već potpisali pristupni ugovor.

Riječ je o kompleksnom projektu koji smo zajednički uspješno priveli kraju. Ali kraj svakoga posla istodobno je i novi početak. Kompletan materijal zato smo već proslijedili Beogradu. Našim ulaskom pozitivni procesi ne smiju stati. Nastavak ulaska, proširenje dakle, naš je zajednički cilj i obveza. Proširenje na kompletan prostor bivše Jugoslavije nema alternativu.

Gospodo zastupnici dopustite mi da pojasnim sadržaj naše DPV.

Vegetu vam donosimo zato da pokažemo kako imamo soli u glavi, premda se vama ponekad čini da nemamo glavu. Bajaderu zato da vam damo do znanja kako privatno volimo slatki život, ljudi smo, i da nije sve tako crno u okolnostima svjetske krize i tranzicije krupnog kapitala na područja bivših kolonija i slučajnih država. S jezičnim savjetnikom Jovanovcem dokazujemo vam da razumijemo sve aspekte balkanske politike Europske unije.

Moglo bi se o svakom proizvodu naše zemlje naširoko elaborirati, ali vrijeme za raspravu je kratko, posla je previše i bojim se da moje riječi spomenik u Srbuvaši, oprostite, naši prevoditelji jednostavno neće stići prevesti u duhu novosadskog dogovora. Kad smo već kod jezika, mi podupiremo sve oblike Babilonske kule i kulture, baš kao i sve napore da se ispravi kosi toranj u Pizi, jer i on spada u europsku materijalnu baštinu.

I naša zemlja ima nematerijalnu i materijalnu baštinu, uzmimo samo jedan primjer - spomenik srpskom ustanku u Srbu. On nije kosi, obnovom je uspravljen. Žao mi je što s nama nije i gospodin Milorad Pupovac, ekspert za materijalnu baštinu srpskih ustanaka saniteta JNA u našoj zemlji, da vam o tom spomeniku neprocjenjive povijesno-kulturološke vrijednosti iznese poseban ekspoze s naglaskom na to kako je vaš i naš dr. Ivo Sanader sa svojom proeuropskom vladom bez glasa protiv, snažno, politički i financijski podupro projekt obnove toga spomenika s kojim smo ponosno ušli u Europsku uniju. Osim toga uveli smo i spomeničku rentu i poreze na nekretnine po uzoru na neke regije Europske unije. Na našem iskustvu iz Srba, Srbija je podigla spomenike Draži Mihajloviću i Slobodanu Miloševiću.

Visoki dome!

Kao što je vizionarski primijetila naša bivša premijerka, gospođa Jadranka Kosor – koje se sigurno sjećate po bižuteriji na reveru, deblokadi pregovora i papinom nalivperu - mi smo se vratili kući. Ali vratili smo se drukčiji negoli što smo otišli iz europske kuće u koju smo se, poslije avisa stabilizirali pa onda i sedam godina pregovaranja i tolikih poglavlja – stabilizirani pridružili. Kad smo izlazili iz kuće pisali smo nacionalistički „ne ću", sad kad ulazimo pišemo vukovski „neću".

To je potvrdio Jovanovac, imate ga na internetu, pa pročitajte a možete se svaki pojedinačno javiti emajlom i svojim pravopisnim rješenjima i uključiti se u javnu raspravu. Na sve vaše upite odgovoriti će osobno, to Premijerka i Predsjendikvam jamčim, predsjednik komiteta nadležnog za usavršavanje Jovanovca. Mi vam danas darujemo jedan primjerak KPJ Jovanovca da ga imate u biblioteci Europskog parlamenta kako biste i vi kod prijevoda u prevoditeljskim kabinama lakše i pisali i govorili vukovski ispravno „neću".

Historijski utjecaj Balkana na našu zemlju, pa tako i na jezik kao živi organizam u neprestanoj dijalektičkoj promjeni, jest zapravo pravi oblik multikulturalizma, on je, smatramo, vrlo dobro u tranzicijskim okolnostima zamijenio historijski materijalizam.

I odmah da kažemo, ne slažemo se s njemačkom kancelarkom gospođom Merkel da je multikulturalizam mrtav. Nije. Ta izjava duboko nas je uznemirila. Pogledajte naše uspjehe u Vukovaru i Kninu! Dođite u našu zemlju, malu zemlju za veliki odmor, i uvjerit ćete se da u njoj nitko nije gost osim naše dijaspore. U našoj delegaciji je i zastupnik Davor Ivo Stier rođen u Argentini, nažalost, pripada grupaciji pučana, koji to može najbolje potvrditi na temelju svojih iskustava u sabornici naše zemlje.

Da je bio pametan i završio u grupaciji socijalista, ne bi bio gost u našoj zemlji. Tamo dolje u Zagrebu je gost, ali ne i ovdje u zajedničkom nam europskom domu, zato jer smo se, kažem, vratili. Znam da su odnosi u našoj zemlji ponekad teško razumljivi, ali uvjeravam vas, mi znamo kako je nama s njima.

Poštovani gospodine Predsjedniče, uvaženi zastupnici!

Mi smo, moram da ponovim, danas bogatiji za Vegetu, Bajaderu i Jovanovac. Ništa od toga mi nismo imali kad smo iz Europe otišli na Balkan. Ništa! Da nas krivo ne biste razumjeli, nisu to bile izgubljene podstanarske godine – mi smo otišli kako bismo se vratili i sa sobom u našu zajedničku europsku kuću doveli i naše regiju. To je naša historijska misija. I nisu te naše prepoznatljive proizvode izmislili pučani. A, ne. Tu Premijer i predsjednikse svi varaju koji tako misle.

Da ih nije odobrila avangarda radničke klase ne bi danas u našoj zemlji imali soli u glavi a bez soli u glavi ne bismo se znali vratiti kući, ne bi danas znali ni što je čokolada i kako se piše neću. To svakako hoćemo istaknuti i molimo vas da akceptirate i u Europskom parlamentu i u Europskoj komisiji sve bitne momente našega povratka kući u odnosu na naš odlazak iz kuće. Ulaskom u Europsku uniju mi nismo otišli s Balkana.

Mi imamo što ponuditi Europi! Netočno je da nemamo više ništa, kao što se može čuti iz redova eurofoba. Ovih dana crnokošuljašima usprkos nudimo Croatia osiguranje i Hrvatsku poštansku banku. Zadnje brodogradilište dali smo zastupniku britanskih interesa u našoj zemlji za jednu kunu, što je manje od jednog eura. Banke kolegama u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Jadran našim prijateljima iz Italije. I da ne nabrajam dalje.

Molimo vas da kroz plenarna zasjedanja i osobito kroz neformalna druženja na margini plenarnih zasjedanja iskažete svoje želje i napore sdpvezane uz investicije. Znam, neki u našoj zemlji govore - što vi više investirate u našu zemlju, to nam je stanovništvo siromašnije. Baš zato ova vlada u našoj zemlji insistira na investicijama! Uvijek je bilo nezadovoljnih. To je historijska nužnost.

U tom pogledu mi smo zato pustili u proceduru i poseban zakon o strateškim ulaganjima, tako da sve ono što će iz europskih fondova naša zemlja povući, možete iz nje elegantno prema Proinvest programu izvući. Uz malo napora i puno više od toga, uključujući i mogućnost iznošenja dobiti koju ne morate reinvestirati u našu zemlju već prema vlastitom nahođenju, pa čak i na Cipar.

Naša vlada uklanja barijere i uvodi red. Bitno je da nam na vrijeme napišete program i u njemu kažete u što hoćete investirati kako bismo prilagodili zakonodavni okvir s vašim projektima, što je još započela vlada premijera Sanadera Zakonom o golfu. Mi to možemo, jer imamo snažan demokratski kapacitet. Mi hoćemo graditi proinvesticijsku klimu. Naša zemlja je proinvesticijska zemlja. Stalo nam je da je prepoznate kao takvu.

Uvaženi visoki dome!

Mi smo među prvima u Europi u praksu proveli onu poznatu o tome kako danas Europljani žive u Europi bez granica. Mi zato na nekoliko desetaka mjesta badinterovih crta razgraničenja nemamo granicu, tako da i jedan Dubrovnik ulaskom naše zemlje nije ušao u ozemlje naše zajedničke kuće. Zašto ne insistiramo na granicama, zato jer nam ne trebaju, ni nama, ni ljudima, ni robama! Živjeli smo bez granica i u Jugoslaviji, pa ćemo i u Europi što je proročanski početkom prošloga desetljeća nagovijestio naš formalno i dosmrtno bivši predsjednik Mesić. Da ne zaboravim, prenosim vam njegove izraze poštovanja. Izrazima poštovanja pusiceupridružuje se i otac Saveza za Europu dr. Ivo Sanader, trenutno spriječen inače bi kao doživotni premijer i on nazočio ovome svečanom činu.

Pozdravima se pridružuje i, oprostite na patetici, majka Saveza za Europu, gospođa Vesna Pusić, sada ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, čija stranka nažalost nije dobila nijedan glas za Europski parlament. To je samo dokaz da se i na europskom putu bez granica uvijek može dogoditi i poneko iznenađenje izvan programa dirigirane demokracije i suprotno načelima strategije proizvodnje pristanka. Doskočit ćemo i tome. Međutim, sinergijom svih čimbenika okupljenih oko zajedničke ideje koja je za nas postala danas stvarnost, mi smo ovoga trenutka u prilici darovati vam slanu Vegetu, slatku Bajaderu i konačni, povijesni i jedinstveni KPJ Jovanovac. Vjerujemo da ćete uvidjeti dubinu simbolike naših darova.

Hoću u ovom previsokom domu demokracije, mira, tolerancije i bezgraničja, jasno reći da smo mi s dužnom ozbiljnošću prihvatili i vaše negodovanje izraženo u povodu sramotno niskog odziva na referendum o pristupu naše zemlje u europsku obitelj (izlaznost birača 28 izbvorei euposto, nap. T. P.), kao i opravdane kritike na sramotan bojkot crnokošuljaša prvih, dakle povijesnih, izbora za zastupnike u Europskom parlamentu (izlaznost birača 20 posto, nap. T. P.). Mi ćemo to popraviti ili nas neće biti!

Takvo je ponašanje naprosto nedopustivo, ono je eurofobno, negira mastriške kriterije i dosadašnje napore i mi ćemo se kroz Savez za Europu, uz pomoć stranaka i banaka, medija i komedija, odlučno suprotstaviti takvim tendencijama. Već smo predložili smanjenje pdv-a na naš dnevni tisak na svega 5 posto, zabranili uvoznicima tekstila uvoz crnih košulja a domaću tekstilnu industriju likvidirali ili restrukturirali u proizvodnju viška radne snage, u tom pogledu dosegnuli smo najbolje europske standarde.

Za nas u Savezu za Europu pristupni referendum i prvi euroizbori toliko su značajni da ćemo ih prvom prigodom ugraditi u preambulu Ustava naše zemlje ako ovoj visoki dom ne ukine nacionalne ustave – što bismo, dakako, podupri. Dosege referenduma i prvih euroizbora ugradit ćemo u sredinu paragrafa između pasusa o AVNOJ-ZAVNOH-ovskim temeljima naše zemlje i multietničkog pasusa nabrajanja svih europskih i prekomorskih nacionalnih manjina uključujući i one koje će to tek postati.

Gospodo zastupnici, treba naglasiti i ono najbitnije!

Da bismo se mogli učinkovito suprotstaviti društveno-politički neprihvatljivim oblicima ponašanja izraženim na pristupnom referendumu i na prvim povijesnim izborima za Europski parlament, morate nam pomoći. Mi tu pomoć željno očekujemo, ona nam je, pokazuju sve naše analize i ankete, neophodna. Prije svega na pameti nam je financijska pomoć i to po načelu keš end deri, što prije to bolje, dok smo još na vlasti pod mudrim vodstvom našega premijera. Milanović nikad neće biti Orban! Prenosim vam i njegove izraze poštovanja.

Naš premijer je već započeo s preodgojem Hrvatskoga sabora. Ministar Jovanović, of kors (pitati Ingrid kako se piše, u jovanovcu o tome ništa ne piše!, nap. T. P.), već je počeo s masturbalnim reformama jovanovcpreodgoja najmlađih školaraca, u izradi je i kukurikulum o preodgoju vrtićke dobi po najvišim standardima svjetski poznatih i priznatih pedofila. No sve te neophodne reforme esencijalno ovise o materijalnoj bazi. Uvjereni smo da ćete razumjeti naše stajalište o nužnosti hitne financijske pomoći.

Evo nekoliko riječi i o našim načelnim stajalištima i situaciji u kojoj se Savez za Europu objektivno nalazi, kako to proizlazi iz strategije dugoročnog razvoja centralnog politbiroa Saveza za Europu. U ovome trenutku razapeli smo naše snage na više važnih kolosijeka. S jedne strane imamo zaostalu slučajnu nacionalnu državu koju uporno i namjerno pretvaramo u anacionalnu, s druge imamo superdžavu, Europsku uniju, koju u našoj zemlji većina prihvaća samo i jedino kao savez suverenih država – te i na tom planu trošimo silnu energiju na amortizaciju pritiska, ali, s treće, ne manje važne strane, ne odričemo se ni regiona zbog kojega trpimo crnokošuljaške kritike ali ih izuzetnim naporima ne pripuštamo medijima.

Pristajemo na federiranje i naše zemlje i Europske unije, pa ako baš hoćete i prostora bivše Jugoslavije. To je ta naša specifična politika, koju mnogi u Europi prepoznaju i cijene – naravno, takva politika ima svoju cijenu. Mi Europi nosimo i naše iskustvo federacije iz SFRJ, a to nije mali ulog. Zato, kažem, sve ima svoju cijenu. Pa tako i daljnji nastavak naše politike u našoj zemlji.

Gospodo, moram govor nažalost privoditi kraju iako nismo dotaknuli sve teme.

Još jednom apeliram na sve zastupnike ovoga parlamenta, založite se da nam Europska komisija što obilnije odčepi fondove. Mi znamo pisati projekte. Uvjeravam vas u to. Mi to znamo, pisali smo od malih nogu i tito-in-stafeta vreferate i ekspozee, neki i pisma umetnuta u štafete drugu Titu, pa kako ne bismo onda znali odgovoriti i na suvremene europske izazove? Vi znate kako se bez sredstava ništa ne može napraviti – to smo mi shvatili odavno, zato smo učili i naučili pisati projekte. Nije da ih nemamo, recimo, dva puta smo pisali i dva puta financirali projekt autoceste Zagreb – Split.

Imamo iskustva u pisanju i financiranju projekata. Upravo zato i apeliramo na brzom rješavanju pražnjenja tih fondova, jer mi smo u našoj zemlji ispraznili sve što se moglo isprazniti, kako bismo preduhitrili one snage u našoj zemlji koje potiču jačanje nacionalne države, jačanje EU kao saveza suverenih država, te napokon, zlu ne trebalo, kako bismo do sredstava došli prije negoli, u što duboko ne vjerujemo, propadne eurozona kojoj se, to je potpuno jasno, želimo priključiti bez ostatka ijedne lipe. Naime, ako europska sredstva dođu na vrijeme pipl će u našoj zemlji trast us!

Hvala vam nam tihoj dobrodošlici, još bolje vas našli. I, na kraju, kako bi rekla naša kolegica Ingrid, citiram:- tenk ju! - stoji u nacrtu rukopisa pozdravnog govora zastupnika Tonina Picule.

PS

Gospođa Štefica ništa nije razumjela. Dok je gužvala govor iz njega je ispao do tad priklaman crveni papirić na kojemu je rukom nadopisano: Toni, govor je very good dobar, ali barem na jednom mjestu ubaci pridjev hrvatski i barem jednom napiši – Hrvatska (npr. demokratska Hrvatska, još je bolje europska Hrvatska), jer ovako daješ materijal elementarnim nepogodama, pa ću opet u Saboru morati napraviti dernek ili citirati Bibliju kad me tamo budu zaje, kužiš, dakle, neka tekst redigira netko od starijih drugova ili drugarica, recimo Gordana Grbić, može i Grubiša, možda bi i Puhovski za mali honorar, ili netko s Političkih nauka (Zakošek...) pa i na Filozofskom ima pismenih (Štulhofer, Jakovina, Goldsteina smo poslali u Pariz)... Josipovića nemoj konzultirati, u zadnje vrijeme iskočio je iz tračnica s onim Gabrićem koji bi na vlast bez izbora – to ne će proći, (ali žicaj Ivu da ti preko Radmana zrihta termin u Dnevniku+).

Ma, naći ćeš nekoga da sredi taj govor koji je u osnovi ok, u pitanju su nijanse, ako nikoga ne nađeš nikome ništa, ostavi to tako kako je, ko ga j. Ajd bok, žurim na party u Pepermint. Zoky.

Nenad Piskač

Sub, 4-07-2020, 01:28:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.