Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Godišnja skupština Društva hrvatskih književnika

Prešućena vijest glasi ovako: Društvo hrvatskih književnika održalo je 16. lipnja 2012. redovnu Godišnju skupštinu. U punoj dvorani DHK moglo se iz brojnih izvještaja saznati mnoštvo podataka o radu i djelovanju ovoga Društva utemeljenoga prije 112 godina. U radnom dijelu skupštine o položaju hrvatskoga standardnoga jezika govorili su akademici August Kovačec i Mislav Ježić. DHK je usvojilo i Zaključke o hrvatskom standardnom jeziku.

Pederi naprijed, književnici stoj!

Dogodilo se tako da se istoga dana na središnjem jezikTrgu u Zagrebu održavala skupština Društva, kojemu su pripadali i pripadaju klasici hrvatske književnosti, ali i organizirana provokacija spolno nenaravne manjine. Književnici su radili na prvome katu a ispod njih, ometajući skupštinu, treštali su zvučnici pozivajući pučanstvo na od vlasti izdašno poduprtu kadrovima, osiguranjem i novcima, paradu stanovitoga „ponosa", kojega se, budimo iskreni, većina srami.

Zašto ovo pišem? Zato što se na okupljanje u parteru Trga bana Josipa Jelačića potrošilo enormno puno medijskoga prostora, dok na skupštinu DHK na prvome katu kbr. 7 nitko od medija (pa ni javna HTV), nije ni došao. Kako spadam među Hrvate normalne spolne orijentacije i među Javni medijiBilo bi normalno i u duhu tolerancije da su oba događaja u javnim medijima barem jednako tretirana. Ali, nisu, jer živimo „u ovoj zemlji". Primjerice, kad je 1900. utemeljeno Društvo, pederluk se smatrao bolešću. I tako je bilo sve dok komunisti nisu postali kapitalisti i Hrvatsku proglasili „ovom zemljom". U njoj je nenaravna spolna djelatnost daleko važnija od hrvatske književnosti i jezika, književnika i knjigeone kojima je stalo do hrvatskoga jezika i književnosti, autora i njihovih prava i kako držim u duhu Preambule i Ustava u cjelini, da je Hrvatska „država hrvatskoga naroda" i tako dalje, a ne neustavna pederska država – to jest „ova zemlja", mislim da je potrebno ukazati na neke detalje s medijski prešućene skupštine.

Više se izdvaja za pedere negoli za književnike

Bilo bi normalno i u duhu tolerancije da su oba događaja u javnim jezikmedijima barem jednako tretirana. Ali, nisu, jer živimo „u ovoj zemlji". Primjerice, kad je 1900. utemeljeno Društvo, pederluk se smatrao bolešću. I tako je bilo sve dok komunisti nisu postali kapitalisti i Hrvatsku proglasili „ovom zemljom". U njoj je nenaravna spolna djelatnost daleko važnija od hrvatske književnosti i jezika, književnika i knjige. To se zove napredak (proizvodnih) snaga i odnosa. Kako sam u pogledu rečenih snaga i odnosa nepopravljivo zaostao u naravnim odnosima i snagama, moram, po savjesti, reagirati. Na to me tjera i elementarna recesijska proračunska matematika: Jednodnevni pederski „dernek" (S. Mesić) u Splitu koštao je „ovu zemlju" najmanje 1.000.000 kuna. Ista ta „zemlja" za redovnu godišnju djelatnost DHK odobrila je 680.000 kuna. Ne da mi se, poštovani čitatelji, računati, ali vrlo je lako izračunati koliko „ovu zemlju" dnevno košta jedan peder, a koliko književnik. Naravno da bi nam „u ovoj zemlji" dobro došao i registar spolno nenaravnih osoba, kojega bi trebalo javno objaviti isti dan kad i Fredov registar hrvatskih branitelja. Registar članova DHK je oduvijek javan.

Zato za ovu prigodu, elementarnoga informiranja radi, izdvajam osnovne naglaske Izvještaja o radu DHK u protekloj godini predsjednika Društva Božidara Petrača. Izvješće bi bilo i duže, ali kako je skupština odmicala tako je bubnjanje zvučnika ispod prozora DHK bilo sve jače, pa nisam mogao razgovijetno čuti izlaganja dva uvažena akademika. A ono što sam uspio čuti zavrjeđuje čistu peticu, što je potvrdio i gromoglasan pljesak nazočnih članova Društva.

Obezvrijeđena književnost

Petrač je poručio članstvu „da nam mora gay prideiznad svega i na prvom mjestu biti opće dobro ovoga Društva, ali i opće dobro cijele naše zemlje i naroda kojemu pripadamo. Kada smo obilježavali Dan hrvatske knjige, 22. travnja, rekao sam da nam valja jačati svijest o značenju književnosti za sve dijelove našega društva, posebice s razloga što suvremena svijest književnost kao vrijednost više ne prepoznaje, što je književnost danas gotovo posve obezvrijeđena i estradizirana, što joj se uskraćuje pristup medijima i što joj se bitno uskraćuje prostor kako u informativnom, tako i u formativnom smislu".

Podsjetio je na prvotne svrhe Društva izražene u Pravilima iz 1900.: „da se književnici udruže i podupru te da bez obzira na političke smjerove unapređuju hrvatsku književnost", „da zaštićuje interese i diže ugled književničkog staleža" i „da potpomaže prave članove i njihovu siročad".

„Temeljna pitanja više nisu i ne bi smjela biti političke naravi, ta imamo svoju državu i njezine institucije. Trebali bismo se osloboditi donedavne napasti zvane politika – ne samo mi, DHK, nego svaka naša institucija koja ima svoje kulturno poslanje – odnosno morali bismo se kloniti opsjednutosti politikom, što nipošto ne znači da šutke prelazimo preko određenih političkih pitanja, osobito u području kulturne politike, ne tražeći od politike odgovore. Mi te i takve odgovore moramo tražiti" – kazao je predsjednik DHK.

Revolucionarni dosezi Plana 21

Petrač se osvrnuo i na odnos vlade prema Andrea ZlatarDruštvu: „Svjesni tijesnih i recesijskih vremena, skromnih financijskih mogućnosti, vrlo niskih naklada knjiga, gotovo neznatne prodaje, rasuća knjižne distribucije i propadanja knjižara, želimo imati udjela u svim oblicima solidarnosti sa svim slojevima našega naroda, u prvom redu s onima koji su bez posla, ali i onima koji žive svoju treću dob s minimalnim mirovinama. No unatoč takvim našim željama ne možemo mimoići posve jasne nepravde kojima smo u posljednjih šest mjeseci izvrgnuti.

Pokazatelji su neumoljivi i evo nekih nelogičnih i krutih činjenica: DHK je u pogledu časopisa dobilo 100.000 kn manje od Hrvatskoga društva pisaca, štoviše, smanjena su nam sredstva za naš mjesečni časopis „Republika" i „Most"; što se međunarodne suradnje tiče, HDP je dobilo 233.328,24 kn, DHK, nakon pritužbe zbog uklanjanja našega programa suradnje s bugarskim piscima, dobilo je jedva četrdesetak tisuća kuna. Sredstva za 2012, za redovitu djelatnost umanjena su nam za 15 posto (plaće, materijalni troškovi, odnosno namjesto 800.000 dobili smo 680.000 kn)".

Tu sam se počeo znojiti, em zbog vrućine, em zbog izrečenih činjenica, em zbog sve glasnijeg bubnjanja ispod prozora, em zbog toga što sam se sjetio da je aktualna ministrica kulture stigla iz HNS-a u kojoj se kulturna sastavnica iscrpljuje na: 1. antologijskoj frizuri i suptilnome kulturalnom klijentelizmu ministrice A. Zlatar-Violić, 2. rodoljubnoj lirici sa zgužvanim modnim detaljima ministrice V. Pusić i 3. senzibilnoj socijalnoj poeziji najprvijega doglavnika svih potpredsjednika i ministara „ove vlade u ovoj zemlji" - R. Čačića.

Ministrice kulture, govorite li hrvatski?

Izvješće, međutim, ide dalje: „Naša izjava o položaju pisaca, zaštiti autorskih prava i položaju knjige te zamolba za prijam našega izaslanstva u Ministarstvu kulture ostala je na kurtoaznim riječima s više od dva i pol mjeseca zakašnjenja. Do prijama dakako nije došlo. ČačićDan hrvatske knjige koji smo pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora obilježili 22. travnja u našim prostorijama, svečanom sjednicom Upravnog odbora, predstavom 'Govorite li hrvatski' dramskog umjetnika Joška Ševe i Festivalom naših književnika koji je toga dana trajao od 16 do 24 sata Ministarstvo kulture nije poduprlo ni pozdravom ni nazočnošću. Naše nove programe, o kojima sam u svojim Programskim smjernicama govorio prošle godine, ili nije htjelo, ili nije znalo prepoznati i poduprijeti. Pametnomu dosta. Većinu stipendija dobili su članovi HDP, a samo me vrijeme priječi da o tom ne govorim šire i preciznije. To su činjenice, to su provjerljivi podatci. Bilo bi toga još, i bit će, no neka za ovu Skupštinu bude dovoljno" – kazao je predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Koga zanimaju postignuća DHK, a bilo ih je u protekloj godini i na onim područjima koja uopće nisu financirana, cjeloviti izvještaj predsjednika DHK može pročitati na internetskim stranicama dhk.hr.

Europska krivnja Zagrebačkih književnih razgovora

Među naglaske, subjektivno odabrane, ipak Božidar Petračtreba zabilježiti i ovaj: „Ne zaboravljamo i činjenicu našega ulaska u Europsku uniju, ulaska kojim s ponosom želimo svjedočiti našu tisućljetnu nazočnost i kulturnu baštinu, ali i ponuditi suvremena umjetnička djela i djela kulture koja na vrsne autorske načine izriču njegovu ukorijenjenost u tradiciju, ali i modernost i senzibilitet za novo. Želimo svojim inicijativama Hrvatsku odvoditi u svijet i svijet dovoditi u Hrvatsku. To nas više začuđuje i smeta smanjenje sredstava za Zagrebačke književne razgovore, manifestaciju međunarodnoga karaktera. Prošle smo godine o 20. obljetnice vukovarskih stradanja, Zagrebačke književne razgovore posvetili temi 'Rat u književnosti – književnost u ratu'. Je li to možda naša krivnja, je li to razlog smanjenju sredstava za ovogodišnje Razgovore?" – zapitao se predsjednik DHK Božidar Petrač čije je Izvješće o radu pozdravljeno snažnim pljeskom nazočnih članova Društva.

Po završetku skupštine požurih se s kolegom Josipom Paladom, gotovo trčećim korakom od Trga kroz skupine pripadnika specijalne policije prema željezničkom kolodvoru, neprestano se osvrćući u bojazni da nas straga ne stigne kakav nenaravni ili policijsko-anđelinovićevski pendrek (srpski: vaspitna palica). Odahnusmo tek u vlaku, zadovoljni što smo umakli „ponosu" i što je DHK jednodušno usvojilo Zaključke o hrvatskom standardnom jeziku.

Nenad Piskač

Prilog:

Zaključci o hrvatskom standardnom jeziku usvojeni na Godišnjoj skupštini Društva hrvatskih književnika, 16. lipnja 2012.

1. Jedno je od obilježja civilizirane zajednice i književni ili standardni jezik sa svojom neutralnom normom i izražajnim registrima te s funkcionalnim stilovima koji omogućavaju komunikaciju na vlastitu nacionalnome jeziku o svim bitnim područjima međunarodne kulture i civilizacije. Stoga sve civilizirane države neprestano vode brigu o svojem standardnom jeziku. U nas je to hrvatski jezik. Da bi on bio standardan, mora se njime i moći komunicirati i doista komunicirati na svim tim područjima, a osobito na najzahtjevnijima, kao što su znanost, umjetnost, visoka naobrazba, a onda i državna uprava, javne službe i gospodarstvo.

2. Ako se jezik ne razvija na tim područjima, gubi obilježja standardnosti. Živimo u vremenu kada se hrvatski jezik treba međunarodno afirmirati kao jedan od službenih (ako ne i radnih) jezika Europske unije. No ako ga zapustimo u najzahtjevnijim funkcionalnim stilovima, on neće više biti standardan, a drugačiji jezici ne mogu ni biti službeni u Europskoj uniji ni u međunarodnoj zajednici.

3. U nas zakoni, osim načelno Ustava, ne jamče uporabu hrvatskoga jezika na tim područjima, a praksa ju ugrožava: postoji jak pritisak da se vrjednuju samo znanstveni radovi na engleskome jeziku, posebno se nagrađuje nastava na engleskome jeziku... Poznavanje i uporaba svjetskih jezika ne bi, međutim, smjela ugrožavati uporabu službenoga jezika države. Stoga bi nam bio potreban zakon o uporabi hrvatskoga jezika, kakav je svojedobno predlagan, ali nije usvojen. Tražimo da se takav zakon o uporabi hrvatskoga jezika usvoji u Hrvatskoj!

4. Iako ima nekoliko otvorenih pravopisnih pitanja, hrvatski je standardni jezik u načelu dobro normiran. Oko otvorenih pitanja ne treba voditi ratove jer će se ona najbolje riješiti smirenom stručnom raspravom i dobrom književnom praksom. Od pravopisa mnogo je važnija gramatika za neki jezik. Za hrvatski postoje upotrjebljive gramatike pa ni tu nema mjesta veliku strahu. No tu za jezikoslovce ipak postoje još veliki zadatci da opišu jezik i propišu stabilnu i elastičnu normu za nj u skladu s najsuvremenijim jezikoslovnim spoznajama na tome području. O njima je niz bitnih stavova donijelo nedavno ukinuto Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Osobito o bitnome odnosu hrvatskoga standardnoga jezika prema cijeloj književnoj baštini i prema hrvatskim dijalektima.

5. No za razvoj hrvatskoga jezika najbitnije je na svim područjima koja se danas velikom brzinom razvijaju - poput računalnih znanosti, gospodarstva, drugih područja znanosti i kulture, europskoga prava itd. - voditi skrb o razvoju jezičnoga nazivlja. Bez toga jezik neće biti standardan, nego će postati, a dijelom od nebrige i postaje, pidgin. Zato tražimo da država sustavno i neprekidno financijski podupire rad na razvoju hrvatskoga nazivlja na svim tim područjima, u ustanovama koje su za to pozvane i osposobljene i u projektima posvećenima bilježenju i stvaranju znanstvenoga i drugoga nazivlja! To je i obveza hrvatske države na osnovi pristupanoga ugovora s Europskom unijom.

 

Pon, 6-07-2020, 00:17:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.