Brisani prostor

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2015.

Jedina jaka svjetla točka na unutarnjem planu oko koje bi se moglo stvarati novo zajedništvo s ciljem izlaska iz krize u ovome je trenutku Predsjednica. Nju treba poduprijeti, dati joj vjetar u leđa i poželjeti da joj i djela budu na razini na kojoj su joj riječi i geste. Pritom ne treba zaboraviti kako i u Europskom parlamentu imamo nekoliko dobrih zastupnica i zastupnika (Petir, Tomašić, Plenković, Stier, Picula...), koji su već na eurosceni pokazali, kako znaju misliti i uspješno djelovati za hrvatski interes kad se odmaknu od domaćih stranačkih feudalaca. (D. Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 09. siječnja 2015.

Kako su dva letka Ive Josipovića završila u mom nedužnom sandučiću? Pod okriljem mraka! Nikako drukčije. Jer vidio bih, ili ja ili netko od ukućana, letkonosca da je došao po danu, u uredovno, pristojno vrijeme, kad je strancu doći na tuđi teren pod prozore. I da je došao po danu lijepo bih s njime popričao, ponudio ga gemištom, ali morao bi uljez tada od mene čuti što ja o tome papiru i otisnutom mrtvom slovu na njemu imam reći. Ostao sam uskraćen za identitet uljeza iz mraka, a i on je ostao uskraćen najmanje za gemišt s prigodnim slovom. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 07. siječnja 2015.

U proteklih stotinjak godina jedino se u Tuđmanovu desetljeću njegovala hrvatska pomirba. Od Mesića do Josipovića povijesna je dionica hrvatskoga svekolikoga pada, od moralnoga do gospodarskoga, od socijalnoga do kulturalnoga. Mesić i Josipović sustavno su razgrađivali ono što je „veliki graditelj" izgradio zajedno s cjelokupnim narodom i hrvatskim braniteljima. Podjele i razdor, sijanje nepovjerenja u državu i njezine ustanove, temelj je na kojemu počiva moderna jugoslavenska politika hrvatskih komunista. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2014.

U drugi krug Hrvatska ulazi s tvrdim komunistom na zalasku i mekanom konzervativkom iz karijerne diplomacije u usponu. Komunist je već dao izjavu da ne treba dati Hrvatsku u ruke onima koji je ne zaslužuju – premda je u njegovu prvom mandatu Hrvatska bila u rukama koje je ni po čemu ne zaslužuju s povijesnoga, ideološkoga i postkomunističko-demokratskoga stajališta. Najsimpatičnija kandidatkinja poziva na obnovu zajedništva iz devedesetih godina uz pomoć kojega obećava blagostanje. Hrvatska na mjestu predsjednika države, međutim, treba državnika s velikim D. U ovom trenutku ona ga na političkoj sceni i dalje nema. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 23. prosinca 2014.

Detalji

Objavljeno: 18. prosinca 2014.

Jure se prenuo iz drijemeža. Zvonilo je kad je otvorio oči i kad je starački sjeo. I kad je stenjući ustajao, zvonilo je. Pogledao je na zidni sat između portreta Maršala – lijevo, i uokvirene fotografije mosta na Neretvi - desno. Jedanaest sati i pedeset minuta. - Ja sam - začuo je poznati glas. Zovem da te pitam što misliš o ovome što se jutros događa. Slušao si današnje vesti? - Ne – odgovorio je Jure prepoznavši Jožin glas – govori glasnije jedva te čujem. Nisam slušao vesti. Ne slušam radio. Što će mi, kad jedva čujem?... (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2014.

Iako je dan uoči službene kampanje Ivo Josipović predstavio i objavio svoj program, on je u kampanji od početka ove godine, a njegov je program uglavnom poznat i pročitan. Na unutarnjem planu karakterizira ga prešutna potpora propadanju, zaduživanju, osiromašenju države i nacije, uz istodobno snažno zauzimanje za „tekovine" preživjelih atavizama komunističke ideologije. Na vanjskome planu – „region" i samo „region". Pet godina mandata potrošio je na zidanje hrvatskoga jugoslavenstva. Na planu provedbe nacionalnih interesa bio je ispod svake razine, na planu europskih standarda bio je protueuropski. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2014.

Kujundžićev program je poziv i namjera da narodnu energiju sada zguranu pod tepih, afirmira, rehabilitira i postavi na mjesto primjereno demokratskoj praksi država članica EU. Utoliko je njegov program i kroatocentričan i proeuropski. S obzirom na to da izmiče temelje moći „prevare, izdaje i pljačke", on je i najopasniji za strukture koje od godine 2000. u ideološkoj i regionalnoj, gospodarskoj i kulturalnoj blokadi gnječe hrvatsku državu i naciju. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 28. studenoga 2014.

Puštanje Šešelja na slobodu prvorazredno je međunarodno pitanje. Njegovo pripuštanje u hrvatski medijski prostor etički je prihvatljivo u istoj mjeri kao i njegovo puštanje na slobodu. Tzv. „interes javnosti" nije iznad etičkih normi. Tko je, naime, Josipović i Pusićka javnost zna i bez Šešelja, ako se hoće informirati. Ostala Šešeljeva stajališta su poznata od ranije i ne spadaju u „interes javnosti", već u interes kaznenoga prava, međunarodnoga, srpskoga i hrvatskoga. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2014.

Iako danas na političkoj sceni nemamo političara formata jednoga Radića, o Tuđmanu da i ne govorimo, nadajmo se da je napokon pročitan Josipovićev kompleks iz kojega je kreirao politiku tijekom svojega mandata. Zaslužio je temeljit poraz na izborima već u prvom krugu. Onako kako je uz visoki postotak izlaska na birališta na prvim demokratskim izborima poražena politika hrvatskoga jugoslavenstva Titove Partije, socijalista, Koalicije narodnog sporazuma i pridruženih im angjelinovića. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2014.

Ne znam nijedno dijete poginuloga hrvatskoga branitelja koje se popelo visoko na ljestvici izvršne vlasti. Osim Bojana Glavaševića. S druge strane u visokoj politici našli su se pripadnici okupatorske vojske i njihovi operativni simpatizeri, čak i tajnice opskurnih likova velikosrpske agresije. Prema osobnom priznanju B. Glavaševića za njegov uzlet zaslužan je Predrag Matić čiji je pak politički uzlet zasluga Ive Josipovića i Zorana Milanovića. Crta je jasna: SDP – Josipović – Milanović – Matić – Glavašević jr. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2014.

Program „Za bolju Hrvatsku" Kolinde Grabar-Kitarović najbolji je program jednoga predsjedničkoga kandidata kojega nam je dosad ponudila HDZ, ne računajući Tuđmana. Tim je programom, usudio bih se reći, Josipović poslan u neslavnu nam povijest, a Kujundžić je dobio konkurenciju zbog koje će morati zasukati rukave i češće izlaziti iz operacijske dvorane. Hrvatska demokratska većina napokon ima koga izabrati, ima razloga izaći na predsjedničke izbore. Već dugo nismo imali dva vrlo dobra predsjednička kandidata. Svi na izbore, kao i 1990. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 06. studenoga 2014.

Unatoč gledištima hrvatskih predsjednika tijekom protekla tri mandata, te osobito nastojanju predsjednika Josipovića i ministrice Vesne Pusić, jugoslavenske snage poduprte mirnodopskim krilom do jučer pobunjenih Srba u Hrvatskoj, nisu uspjele eliminirati hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid. U međuvremenu Srbija je provalila prof. Josipovića da je s njom surađivao u pitanju hrvatske tužbe.(N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2014.

Stvarna svrha Kadijevićevih „tampon zona", uostalom kao i njegove cjelovite sekretarske politike tijekom „jugoslovenske krize", bila je sprječavanje uspostave ustavno-pravnoga položaja Republike Hrvatske. B. Jović piše kako mu je početkom travnja 1991. u razgovoru s Kadijevićem i Adžićem rečeno da vojska ne će nikoga napadati, ali će braniti sebe i srpski narod u Krajini. On smatra kako je JNA već tada poduzimala sve da hrvatska vlast ne zauzme „Knin i druge srpske gradove, koji su sada pod srpskom vlašću". (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2014.

Kadijević je odgovoran što nije ništa poduzeo protiv naoružavanja pobunjenih Srba u Hrvatskoj, a poduzimao je sve da napadnuta Hrvatska ostane razoružanom. Ono što je Budimir Lončar, savezni ministar vanjskih poslova radio na međunarodnom planu glede embarga na uvoz oružja, Kadijević je radio s pozicije ministra obrane. Zanimljivo, oba su Hrvata, što nam daje za misliti koliko je danas nominalnih Hrvata na političkim pozicijama s kojih rade protuhrvatski posao za srpske interese. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2014.

Veljko Kadijević i njegova JNA, dokraja jugokomunistički indoktrinirana, slomili su zube na Vukovaru. Kadijevićeva politika bila je spašavanje Jugoslavije po svaku cijenu, upravo zato, čini se, protiv njega nije podignuta optužnica pri MKSJ. Na optužnici protiv Kadijevića nije insistirala ni hrvatska službena politika, premda su protiv njega u Hrvatskoj podignute tri optužnice, pa i međunarodna tjeralica. Kad je postalo jasno da svijet mijenja politiku popuštanja Beogradu, Kadijević je podnio ostavku. (N. Piskač)