Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2015.

Predsjednica je u sedam točaka sažela ključne neuralgične točke s kojima je Hrvatska suočena. Na prvo je mjesto stavila demografsku krizu. Aktualna vlast u cijelome svojemu mandatu nije ni spomenula demografski slom, pa se postavlja elementarno pitanje u kojem paralelnom svemiru živi. Demografski slom RH dobro je polazište za promišljanje i sastavljanje nacionalnoga plana i programa, strategije, za revitalizaciju nacije i države. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2015.

Hrvati su u kontinuiranome višedesetljetnom nestajanju. Hrvatsku državu karakterizira nepovoljna dobna struktura i sve manji broj stanovnika, te potpuna nebriga za demografsko stanje danas i sutra. Nijedna županija nema pozitivan prirast. Problem je svenazočan i dugoročan. Rješenje zahtijeva izvlačenje glave iz pijeska i konsenzus stranaka, ustanova, civilnoga društva i Crkve. S nestankom naroda u pitanje se dovodi ekonomski opstanak države i mirovinski sustav. Demografski slom otvara i pitanje nacionalne sigurnosti. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2015.

Iz Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije jučer je stiglo pregršt informacija o Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Kako sam siguran da podatci ne će dobiti dostojan prostor u medijima, a uvjeren sam da će ih zaobići i mjerodavne vladine ustanove, uključujući i ministarstvo koje neuspješno vodi ministrica i potpredsjednica vlade Milanka Opačić, odlučio sam Brisani prostor darovati Godišnjem izvješću ravnateljice Caritasa. (np)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2015.

Važno je što prije maknuti je s vlasti i uspostaviti kakvu-takvu prohrvatsku politiku. To je prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti i budućnosti. Sve sam skloniji stajalištu kako u nacionalnu sigurnost spada i nužan budući „registar", odnosno katalog pitanja, tema i problema koje Srbija treba ispuniti kako bi joj Hrvatska otvorila zeleno svjetlo prema Bruxellesu. Tko će u Hrvatskoj napraviti taj korak, otvoreno je pitanje. Političari maloga rasta i pretplatnici Srbijanstva, sigurno ne će. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 31. ožujka 2015.

N. Piskač: Moka, smert i Vuskers po Safskoj 66 A. D. 2015.

Detalji

Objavljeno: 20. ožujka 2015.

Parafrazirajući Milanovića možemo reći: Ako kao Hrvat ne razumiješ da je u povijesnome kontekstu Tito totalitarist a Tuđman demokrat, onda ne razumiješ hrvatsku povijest i europsku civilizacijsku stečevinu. Nema se što dodati izjavi predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović: „Tito je bio diktator". Stoga je njegova bista iz Ureda predsjednice maknuta na „prikladno mjesto". Slijedom toga trebalo bi i sve ploče ulica i trgova s Titovim imenom maknuti na „prikladno mjesto". (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 18. ožujka 2015.

Vuković je podrijetlom iz Krila Jesenica. Igrom slučaja rođen je u Herceg Novom. Školovao se u Splitu i Zagrebu. Preminuo je u Zaprešiću. Postumno 1. ožujka 2015. dodijeljena mu je nagrada Botticelli za stilističku originalnost. Nagradu je dodijelio talijanski likovni kritičar Salvatore Russo u palači Guicciardini Bongianni u Firenzi. Nagradu je preuzeo Davorov sin Marin Vuković. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2015.

Sve je manje ljudi koji pod miškom ili u vanjskom džepu sakoa nose dnevne novine. Nije tomu kriva samo internetizacija i pretvaranje klasičnoga čitatelja u e-građanina promjenjiva roda i spola, pa čak niti kriza zbog koje se već nekoliko godina štedi na sitnicama kao što su pasta za zube i topli obrok školske djece ne bi li se lakše proguralo navodno spasonosno bušenje Jadrana, prodaja autocesta i slične trice i kučine. Zašto, naime, kupovati dnevne novine ako su se one pretvorile u medijsku batinu određene, u nas lijeve političko-interesne skupine? (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2015.

Kako izgleda situacija kad u demokraciji, vladavini većine, manjina terorizira većinu? Upravo ovako kako se to odvija u Hrvatskoj. Jedini je normalan način izlaska iz nenormalne situacije onaj demokratski. Izborima. Kako oni kasne najmanje dvije godine, što zbog situaciji nedorasle oporbe, što zbog ovoga i onoga, uključile su se jake snage Europske unije. Poručuju Milanovićevoj vladi da ne zna svoj posao, najavljuju „monitoring". U međuvremenu München nam mic po mic postaje glavnim gradom. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 24. veljače 2015.

Odnos Partije prema predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović započeo je s planom „Barbika" i završio jutros neodgovornom i zapjenjenom usporedbom. U emisiji Hrvatskoga radija prof. Ivan Rimac usporedio je Grabar-Kitarovićevu s Gadafijem, Pantovčak s Gadafijevim šatorom u kojemu je, da se ne zaboravi, više puta dragim gostom bio Mesić, ali Rimac tu činjenicu nikad nije primijetio kao nespojivu s ponašanjem obnašatelja dužnosti Predsjednika Republike. Pa što je to, ako nije kolektivna histerija zbog gubitka stabilnog fikusa na Pantovčaku i najave Titova odlaska s Pantovčaka u ropotarnicu u kojoj je već neko vrijeme i Gadafijev šator? (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 19. veljače 2015.

Što je sporno u fašničkom performansu tako da je izazvalo kratkotrajnu buru u kahlici i na noge diglo barda na području zaštite novinarskih sloboda i barda iz područja ošini po prašini? Odmah treba reći da nije u pitanju samo lutka obličjem nalik na Tomića. Već, opet, minuli rad. Problem je u tome što su prološke maškare pročitale opus svojega Krnje, te ga karnevalski valorizirale i sublimirale u nekoliko pučki sročenih stihova, što se pokazalo kao strašan krimen, dostojan optužnice i osude. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2015.

I poslije pročitanoga Smrada trulih lešina izgleda mi da se smrada nije lako riješiti! Nema političke volje. Nitko s političke scene ozbiljno ne govori o potrebi lustracije, makar one „light" inačice opisane u europskim rezolucijama i deklaracijama. Nasuprot tomu burgijaši nesmetano burgijaju bez ikakva obzira i straha od pravne države. Opsjenari promijene igrača, zamijenjeni igrač promijeni retoriku prethodnika, dok opsjene opstaju u operativnom prometu stvaranja zbrke i kaosa. Jedino zakon biologije tu i tamo presudi pokojem hemiplegičaru. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2015.

Potpuno svjestan da nam je u ovome trenutku preostao samo narod, Borovčak mu se obraća jasnim rječnikom, novinarski preciznom rečenicom i odgovornim odabirom tema. Pa, tko voli nek izvoli. Tko ne voli, nema autoru što prigovoriti. O Borovčakovoj metodologiji na predstavljanju je nadahnuto govorio novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković. Ukratko: Faktografija je točna, vrela navedena, metodologija primjerena, podatci provjerljivi... (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 05. veljače 2015.

Nepostojeća država SRJ nije postojeća joj slijednica država Srbija, možda i jest, ali nije sigurno da jest, jer možda nije. Čini se da je Sud previdio notornu istinu: I u jednoj i u drugoj državi Beograd je bio i ostao glavnim gradom. I glavni protagonisti agresije i genocida, likovi službene politike i vojske, recimo – Milošević i Kadijević, bili su i ostali isti. Promjena imena nikoga ne bi smjela osloboditi odgovornosti za zločin genocida. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2015.

Atmosfera 90-ih je politkovanica ideoloških laboratorija mentalnih komunista uzgojenih u atmosferama od prije devedesetih. Naslanja se na slavnu komunističku proizvodnju etiketa. Nju sustavno u medijski promet guraju kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Ona je postala histeričnim retoričkim oružjem u službi izjednačavanja krivnje. Ona je aksiom o kojemu se ne raspravlja. Atmosfera 90-ih na domaćoj nam ideološkoj ljestvici ima status dogme, dok u kontekstu srbijanske politike u „regionu" krči put provedbi ciljeva Memoranduma 2. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2015.

Nova Predsjednica dala je nekoliko izjava kojima je pokazala kako namjerava biti predsjednicom države Hrvatica i Hrvata. I građanki i građana. Time je skrenula s krivoga puta jugoslavenskih integralista, posljednjih petnaest godina sustavno predstavljanoga kao pravoga puta. Da je Predsjednica na krivome putu upozoravaju svi domaći viđeniji jugoslavenski integralisti, znani i neznani, uglavnom cijeli jedan konglomerat loših politika i političara, među kojima znatan broj vapi za lustracijom. Izredali su se od Pusićeve („Blagonaklono gledamo na njezine gafove, ali ne predugo") do Pupovca. (N. Piskač)