Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

Arsena Dedića ne bismo smjeli olako prepustiti jugobolnim interpretacijama, smicalicama, zamkama i varijacijama. Ako pak nonšalantno i neodgovorno prepustimo, za koju godinu ne bismo se trebali čuditi ko picek glisti, ako peta kolona usred Zagreba otkrije spomen ploču „regionalnom ujedinitelju“ pisanu srpskim jezikom i ćiriličnim pismom. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Formula obnove velikosrpske politike u Hrvatskoj je nevjerojatno jednostavna: Beogradska politplatforma, plus peta kolona, plus hrvatski novci. Platforma je Memoramdum 2. Peta kolona je peta kolona, regrutirana iz bazena jugobolja (do 25 posto ukupnog broja stanovništva), dijelom je riječ o etnobiznismenima, dijelom pak o starom jugoslavenskom represivnom aparatu i njegovom potomstvu, a dijelom o klasičnim plaćenicima. Hrvatski novci? Bez njih velikosrpska politika ne može „finansirati“ razgranate aktivnosti koje uključuju psihološko, mentalno, kulturološko, gospodarsko i političko poražavanje Republike Hrvatske. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Jugošovinisti u ime suočavanja s prošlošću ne dopuštaju nam da se suočimo s objektivnom poviješću. Ne da mi se o tome pisati pismo hrvatskoj vladi, posebice aktualnoj, opravdano sumnjam kako bi taj napor bio uzaludan. Nisam Pusić, ni Teršelič, ali dopustite mi javni, dokumentirani i građanski, prijedlog hrvatskoj, srpskoj i crnogorskoj vladi da u državne kalendare uvedu zajednički Dan sjećanja na žrtve srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora. Predlažem O. Frljiću da u smislu senzibiliziranja javnosti u procesu „suočavanja s prošlošću“ u Beogradu uprizori „pozorišnu“ predstavu o najmlađem zatočeniku srpskih koncentracijskih logora. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nezgodno je kad se najlošiji premijer u političkoj povijesti Hrvata razboli u osvit Alke! Još je nezgodnije ako je rodom iz sinjskoga kraja. Jako nezgodno po Partiju, jer gubi prigodu da ju čelnik uoči izbora svojim dolaskom na Alku ojača u narodu. No, stvar možda treba gledati s druge strane. Svaki put kad se suočio s narodom Milanović je sebi, Partiji i Vladi zabio autogolčinu. Stoga je njegov izostanak s Alke dobitak za Partiju. Čestitke slavodobitniku Frani Ivkoviću na impresivnoj pobjedi s osam punata. Vjerujem da je Milanoviću već u ponedjeljak bilo bolje. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nenad PiskačRat protiv Oluje traje od trenutka kad je vojno-redarstvena operacija 4. kolovoza 1995. nezaustavljivo krenula čistiti podivljale posljedice velikosrpske okupacije trećine Hrvatske. Prvi napad na Oluju istoga jutra izveo je Carl Bildt, neproglašena persona non grata. Od tada do danas štafetna palica rata protiv Oluje prelazila je iz ruke dežurnih euromutikaša za „područje bivše Jugoslavije" u ruke domaće „sitne boranije". Tako su ove godine štafetu rata protiv Oluje preuzeli su od službenoga Beograda Pupovac, Teršelička, i Frljić...(N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

hr slioU najnovijim događajima vezanima uz diskreditirajući rad Arbitražnoga suda, zaboravlja se na sporne odredbe samoga arbitražnoga sporazuma. Članak 3. Sporazuma moguće je naveo slovenskoga arbitražnog sudca Sekoleca da pokuša nedopuštenim sredstvima progurati nepostojeću slovensku vezu s otvorenim morem i novi režim na hrvatskom teritorijalnom moru. A sve je počelo s drugarskim gugutanjem Kosorove i Pahora, pa sastavljanjem čudnovatoga Sporazuma koji je u čl. 3. otvorio mogućnost manipuliranja, te napokon otkrivanjem manipuliranja tri člana Suda i slovenske strane... (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

OlujaKampanja Srbije uperena na minoriziranje genocida u Srebrenici protegnula se i u ofenzivu združenih snaga na hrvatsku Oluju. U srebreničkom slučaju Srbija je ove godine od države odgovorne zbog toga što nije spriječila genocid avansirala u državu koja je u Srebrenici napadnuta. Izvrsno obavljen posao. Sad odlično odrađuje posao glede pljuskanja hrvatskoga Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ne radi se o običnom razbojstvu. Napadači su Mlikoti, provjereno, iz lisnice uzeli osobnu kartu, ali ne i novac, uz poruku: Sad znam gdje živiš. Osobna je i dalje kod napadača za kojima se, mršavo se nadam, traga. K tome je napadnutoj žrtvi poručeno neka poruči šefu (Marijačiću) da će i njega naći. Prijetnje se s Mlikote i uredništva proširuju na glavnoga urednika i na Mlikotine ukućane! Ne stoji na činjenicama agitpropovska medijska proizvodnja pristanka na obično razbojstvo iz koristoljublja. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Aleksandar Vučić - SrebrenicaI dok se proteklih 15 godina Hrvatska mazohistički detuđmanizirala, Srbija se sustavno četnicizirala do te mjere da je za predsjednike vlade i države izabrala nekadašnje četničke šegrte, koji su pekli zanat u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Do kraja ove 2015. možemo očekivati da će Beograd 18. studenoga, dan okupacije Vukovara, proglasiti Danom srpske pobjede, mesa, salate i Ovčare. Hrvatska je bila regionalna sila samo u Tuđmanovo doba, kad je na visokoj diplomatskoj, političkoj i vojnoj razni znala parirati Beogradu.(N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Počelo je još godine 2000. Zbog uspjeha prije svih i svega kažnjeni su predsjednik Tuđman i hrvatski branitelji, a onda kad je to Partiji pošlo za rukom bez otpora i uz pomoć „demokratiziranoga" HDZ-a i „europeiziranoga" Sanadera, kažnjavaju se svi redom, uspješni gospodarstvenici, kulturnjaci, nogometaši, a istodobno se održavaju procesi, akteri i promicatelji hrvatskoga neuspjeha od socijalističkih direktora preko isluženih udbaša i potomaka komunističkih „rukovodilaca", pa do ofrlje intendanata. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

U posljednje vrijeme mogli smo se uvjeriti u kakvoću srpskoga ekumenizma, regionalizma i globalizma. Ekumenizam na srpski način poručuje – Šešelj je svet, a ne Stepinac. Regionalno stajalište Srbije i „veštačke" Republike srpske najbolje oslikava proglašenje 5. kolovoza (Oluja je u pitanju!) danom sjećanja na stradale i (vlastitom politikom) prognane Srbe. I na globalnom planu Srbija je poslala originalnu poruku otkrivanjem spomenika teroristu, dvostrukom ubojici i atentatoru Gavrilu Principu. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Uoči velikosrpske agresije u hrvatskom Jagodnjaku „poslanik" beogradske skupštine Milan Paroški dao je izjavu o slobodnom ubijanju Hrvata u Hrvatskoj „kao kera kod tarabe". Vulinova izjava spada u kružni tijek velikosrpskih mitova. Od Paroškoga do Vulina u Hrvatskoj se izgleda ništa bitno nije promijenilo. Nitko da podsjeti, recimo Vulina, da je 1928. u beogradskoj skupštini pucano u hrvatske predstavnike, a nikad u Hrvatskom saboru u srpske. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Treniranje strogoće nad hrvatskim ratnim vojnim invalidima na Trgu i u crkvi sv. Marka, stvaranje prašine oko navodnih međugorskih ukazanja ne bi li se nahuškalo dio Hrvata protiv Svetoga Stolca i ukazanje kukastoga križa na travnjaku Poljuda, tri su događaja skuhana u specijaliziranoj kuhinji za odvraćanje pozornosti. Prvi odvraća pozornost od razloga prosvjeda hrvatskih branitelja. Drugi od Papine sarajevske poruke nesposobnim političarima. A treći od činjenice da Hrvati čak i u okolnostima slučajne vlade mogu u nečemu biti uspješni. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pape, čini se, ne čitaju Lazovićku i ne opterećuju se „Zvizdanom", pa znajući dobro što se dogodilo devedesetih, preveniraju da se ne ponove najgrublji oblici nasrtaja, kao što je bila velikosrpska agresija, i spriječe aktualni suptilni nasrtaji na sve katoličko i hrvatsko. Od 1994. sustavno skreću pozornost, apeliraju, ohrabruju žrtve, prizivaju pameti agresore i njihove pomagače, govore o potrebi pomirenja, o istini i pravdi kao pouzdanim temeljima mira. O tome da se ne smiju zaboraviti žrtve. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Rječnik su predstavili prof. dr. Marko Samardžija, dr. Ivana Kurtović Budja i dr. Željko Jozić. Građu Rječnika prikupili su članovi Udruge Ivan Perkovac koja skrbi za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine. IHJJ pridonio je Rječniku na razini metodoloških standarda, naglasaka i računalnih smjernica. Dr. Jozić je istaknuo kako je riječ o petogodišnjem poslu i jednom od najzahtjevnijih projekata IHJJ-a, te da se radi o prvom rječniku jednoga zaštićenoga govora u Republici Hrvatskoj. Založio se za ideju da Rječnik osvane i na Internetu. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Što je Pupovac svojim istupom napravio? Udario je temelje za stvaranje srpskoga mita o hrvatskim silovanjima pripadnika postrojba velikosrpske agresije. Nije on to isisao iz maloga prsta, ili izvan povijesnih konteksta srpskih mitova. Kako se stvaraju i čemu služe srpski mitovi može se vidjeti na konkretnom povijesnom primjeru, koji je vjerojatno poznat Pupovcu, ali, sudeći prema raspravi ostalih zastupnika, oni o tom malo znaju. Inače bi Pupovcu replicirali ne samo, braneći se (!), na razini doskočica. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Logika koja upravlja Pismom višestruko je pogubna. Ona, krčmeći medijski, pravopisni i širi kroatistički prostor, srozava osobu i njezino dostojanstvo. Ona, upregnuta u propagandu i agitaciju, može osobu spustiti na razinu pisca otvorenih pisama. U zabavnom slučaju još niže, na pisca pisama čitatelja. Kad se to dogodi državnoj znanstvenoj ustanovi, onda je ona u slobodnome padu, srozana na osobnu mjeru. Ugled joj pada na razinu u zaleđe spremljenoga Jove Kundaka. Takav pak pad, držim, zbog općega dobra treba žurno zaustaviti... (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
Čet, 19-09-2024, 18:42:10

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.