Brisani prostor

Detalji

Objavljeno: 30. siječnja 2018.

Boka kotorska nikad nije odvojena od matice Crne Gore, jer joj ni u kom pogledu nije ni pripadala. Ona je odvojena od matice Hrvatske. Bila je dijelom južne Dalmacije, a Dalmacija je sastavni dio Hrvatske. Srbija je od 1918. tražila način i prigodu odvajanja Boke kotorske (i južne Dalmacije u cjelini) od Hrvatske. Počelo je 1920. zahtjevom srpskih radikala iz Boke da se Boka kotorska pripoji crnogorskim okruzima... (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2018.

Srbijanska je predstava u UN-u poraz hrvatske diplomacije i zahtijeva poseban osvrt, ali ne samo novinski, već ponajprije onaj koji se izražava na izborima. Frljićeva je predstava poraz hrvatske kulturne politike i negacija države i nacije. Bez tog poraza na kulturalnome planu ne bi bila moguća ni srbijanska predstava u UN-u. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2018.

Blagdan sv. Vinka, Vincekovo (22. siječnja), tradicionalno se obilježava prvim odlaskom u vinograd. I mi ćemo se uz pomoć sv. Vinka uputiti u vinograd statističkih podataka. Sve države članice Europske unije svakih pet godina provode bazna istraživanja o strukturi vinograda, počevši od godine 1979. Obvezna su za članive koje imaju 500 i više hektara vinograda s kojih je vino namijenjeno slobodnome tržištu. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2018.

Predrag je Lucić, budimo realni, punih sedamnaest godina bio režimski čovjek trećejanuarskoga prevratničkoga režima i, ruku na srce, zavrijedio je režimsku minutu šutnje. Još više zaslužio je minutu šutnje za rad u predtrećejanuarskom Sorosevu pararežimu. I njemu je vjerno, koliko mi je poznato i unosno, služio. Dakle, u pitanju su dvije minute. Za svaki režim po minutu. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 10. siječnja 2018.

Osovina pobjedničke Šestorke 3. siječnja 2000. sastavljena je od izbornih gubitnika na prvim demokratskim višestranačkim izborima. Izgubili su jer su se zalagali za Hrvatsku u nekom obliku jugoslavenske zajednice, dok je Tuđman u tom pogledu bio izravan i suverenistički nedvosmislen. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 09. siječnja 2018.

U 3. siječnju 2000. nalazi se korijen višegodišnjega porasta lijevoga ekstremizma i četništva, korijen devastacije sela i seljaka, osiromašenja najširih slojeva stanovništva, vanjskoga zaduživanja, korijen galopirajućega porasta iseljavanja, deindustrijalizacije, gubitka nacionalnoga dostojanstva, solidarnosti i povjerenja, korijen arbitraža na hrvatsku štetu, korijen haaške stigme o zajedničkom zločinačkom pothvatu. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 02. siječnja 2018.

Hrvatski državljani, uglavnom povezani s represivnim mrežama jugoslavenskoga totalitarnoga aparata, pa i najviše ustanove premrežene KOS-ovim mrežama, aktivno su sudjelovali u provedbi haaške formule Londona i Beograda. Posljedica je dugoročna svehrvatska krivnja za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2017.

Što se Hrvata tiče skupo i dugotrajno haaško zasjedanje AVNOJ-a nastavak je Titova jugokomunističkoga sudovanja. Ključna je razlika u tome što je Tito hudojamski presuđivao po kratkom postupku, dok je ad hoc sud Hrvatima presuđivao u dugogodišnjim monstrum procesima, tijekom kojih je u Hrvatskoj formirao haašku petu kolonu znanih i neznanih, kako AVNOJ ne bi došao u pitanje. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2017.

Ničim se izvršna vlast nije bavila od „29. novembra“ do prošloga petka osim jednim pitanjem – kako sakriti generala Slobodana Praljka od hrvatskoga naroda i kako haaški otrov prepjevati u europski sladoled. Nije to bilo obično pitanje, to je bila i ostala trajna zapovijed koju su otpravnici poslova u Hrvatskoj, ponizivši državu kojom upravljaju i narod koji im je dao legitimitet, bespogovorno odradili. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 05. prosinca 2017.

Politička poruka Praljkove bočice i dragovoljnoga odlaska u smrt visoko nadilazi, naime, posttuđmanovsku politiku „stabilne haaške kolonije“ započete po 3. siječnju godine 2000. Zato treba hitno gasiti vatru, kako u Zagrebu, tako i u Mostaru. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 29. studenoga 2017.

Dosad se moglo govoriti o haaškome međunarodnopravnom cirkusu i notornim hrvatskim izdajicama. Odsad samo o kupleraju. Na današnjem izricanju presude Hrvatima postalo je jasno da je zadnja presuda umočila hrvatsku državu u krug zločinačkih država. Takav scenarij kao da je pisan u beogradskoj SANU, prema uputama usklađenim s dugoročnim vanjskim politikama Londona, Pariza i onih snaga koje su onemogućavale hrvatsku samostalnost. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 28. studenoga 2017.

Za suočavanje s našom najnovijom nacionalnom poviješću dragocjeno je što je Marija Peakić-Mikuljan pogledala unatrag. Taj pogled nam, češće izravno, gdjegdje u podtekstu, otkriva uzroke i posljedice današnjega kaotičnoga stanja probušene države i rezignirane nacije. U određenoj mjeri njezin pogled unatrag sigurno će još neko vrijeme, nažalost, predstavljati i pogled u budućnost. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2017.

Hrvatska mora najprije očistiti svoje dvorište kako bi mogla graditi „dobrosusjedske odnose“ sa Srbijom. Previše je, naime, i ovdje i tamo graditelja jugokomunističkoga bratstva i jedinstva zbog kojih se ne mogu ubrzati procesi uspostave dobrosusjedskih odnosa dviju država od kojih je jedna izvršila agresiju na drugu. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2017.

Lijepo je vidjeti u Koloni sjećanja na žrtvu Vukovara predsjednicu države i predsjednike Sabora i vlade kako hodaju s narodom i pritom se međusobno ne prepiru. Još bi ljepše bilo vidjeti i sve koalicijske partnere vladajuće većine, uključujući i Pupovca. Nisam ga vidio. Što ne znači da moguće nije bio u Koloni sjećanja. Kad mi se potomstvo noćas vrati iz Vukovara pitat ću ih jesu li ga vidjeli, da ne griješim dušu.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2017.

Uvijek u skupini koja putuje u Koljnof na književne susrete u Gradišću ima i meni novih lica. Upoznajemo se i put pod noge. Po prvi put s nama ide i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Kako i ne bi, kad je Đuro Vidmarović idejni začetnik manifestacije koja u Koljnofu okuplja literaturi i hrvatskome jeziku vjerne Hrvate iz, Austrije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. S predsjednikom se osjećamo sigurnije. Srednjoeuropskije. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2017.

Pojavila se ni od koga zvana peticija „Ne u moje ime“ (29. listopada 2017.), najavljena kao „pobuna normalnih katolika protiv Markićke, Košića i Batarela“. Riječ je o cool dosjetci malih komesara. Higijeničara zaduženih za „vjerska pitanja“ i discipliniranje angažiranih katolika, koji u suvremenom politrječniku europskih okvira spadaju pod pojam – populisti. (N. Piskač)