Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

BleiburgJavlja mi čitatelj Josip Baštek iz Križevaca što mu je otac prenio kad su partizani 1945. ušli u Križevce. Ukratko, smetao im je, među ostalim, arhiv grada, pa su kompletno arhivsko blago izbacili kroz prozor i konjskim zapregama odvezli na željeznički kolodvor. Nakon nekoliko dana čišćenja, sve je pretovareno u vagone koji su otišli put Slovenije, navodno, vozeći materijal "u preradu". Zgrada arhiva je potom pretvorena u "vojni ocek". Da je riječ o kulturocidu nema nikakve dvojbe. I danas će se svako složiti s time. No, kad je riječ o uništavanju ljudskih života poslije završetka Drugoga svjetskoga rata, stvari u nas stoje drukčije. Glasnogovornik komunističkog totalitarizma, Stjepan Mesić, opet je dao izjavu u kojoj opravdava komunističke zločine prethodnim ustaškim zločinima. Zločin je opravdavati zločin. Time se ne postiže trajna pomirba, ali se potiče razdor. Istina je temelj pomirbe. A istina o Bleiburgu i križnim putovima više je nego tragična i po broju ubijenih, i po načinima masovnih likvidacija, i po metodama kako su žrtve "pokapane", i po mjestima u kojima su zatrpane i po načinima na kojima su se stratišta desetljećima držala podalje od javnosti.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Zapadni BalkanKoja je stvarna uloga Hrvatske u regiji, kad je u pitanju stabilizacija regije, koja je već stoljećima nestabilna i neprestano se stabilizira na destabilizirajući način? Objektivno Hrvatska danas na Zapadnom Balkanu ne može ništa, a i da može, ne smije stabilizirati nikoga i ništa. Ona ga je objektivno mogla stabilizirati u većoj mjeri negoli ga jest samo u jednoj prigodi godine 1995. Tad je, nažalost, Hrvatska vojska zapriječena pred ulazom i oslobođenjem Banje Luke od velikosrpske okupacije. I amen. Hrvatski prilog trajnoj stabilizaciji regije za Josipovića je „pogrešna politika"! Zašto je Hrvatska pristala protuustavno postati dijelom umjetne tvorevine pod imenom Zapadni Balkan kad u njemu objektivno ne može ništa, a kamoli ga stabilizirati? Ma, zbog „pridruživanja"! A ono je prilagođeno velikosrpskom imperativu o tome da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Josipović i TadićU čije se ime Ivo Josipović u Sarajevu ispričavao? U ime svjetskih moćnika koji su dijelili i podijelili BiH? Bi li pobijedio na izborima da je u predizbornoj kampanji bio iskren i rekao kako će Hrvatsku odmah po ustoličenju na Pantovčak optužiti za agresorsku politiku prema BiH? Ili da je rekao kako je njegova politika prema regiji usklađena sa politikom organizacije jugoslavenskih nacionalista u Hrvatskoj, koju personificira Vesna Pusić? Poslije njegove sarajevske isprike/žaljenja/optužbe, jasno je kako Josipovića treba promatrati kroz prizmu ustavne odgovornosti. U njegovom konceptu hrvatska država je zamišljena kao preslika Socijalističke Republike Hrvatske, sastavnice SFRJ, koja je, da bi se držala u pokornosti, neprestano bila za nešto kriva, klečeći se ispričavala i pristajala na ekonomsko ropstvo, iseljavanje i trajne gubitke teritorija.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Tito i MamulaBaš sam se pripremio napisati tekst pod naslovom Mamulanje, potaknut intervjuom Branka Mamule objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, kad su u Hrvatsku ubačene nove kosti za oglabanje: Daimlerovo podmićivanje dužnosnika Račanove vlade počevši od godine 2002. i protuzakonito javno objavljivanje dijela Jedinstvenog registra hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Obje ove teme tek su djelomično u drugi plan potisnule borbu za vlasništvo nad jednim od rijetkih hrvatskih proizvodnih brandova koji je uspio preživjeti tzv. tranzicijske odnose i prvobitnu akumulaciju kapitala - koprivničku Podravku, a u treći plan vijest da se u susjednoj Sloveniji zatvara neistraženo grobište u Hudoj jami, gdje slovenski stručnjaci procjenjuju da se nalazi oko pet tisuća žrtava totalitarnog jugokomunističkog režima pobijenih bez suda i zabetoniranih u okna rudnika sv. Barbare. I kako se onda odlučiti za temu između obnove Jugoslavije Branka Mamule, političke korupcije hrvatskih dužnosnika osvijetljene pri pravosuđu Sjedinjenih američkih država, objavljivanja Registra na valu predizbornih i postizbornih izjava Predsjednika Republike i njegova savjetnika „za braniteljska pitanja", ili rasplitanja čvorova oko Podravke kojoj zapravo prijeti sudbina Plive, HT-a, banaka i INE, ili daljnjeg protueuropskog i protucivilizacijskog prešućivanja prestrašnih zločina režima Mamuline Jugoslavije?(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Zoran PusićI dok se ovih dana, vjerojatno potaknuto pismom hrvatskih biskupa o Europskoj uniji, sramežljivo moglo pročitati kako u nas nedostaje demokratske rasprave o EU, nitko nije primijetio nedostatak demokratske rasprave o Zapadnom Balkanu. Kao da nam i jedne i druge rasprave ne treba. Raspravu o ZB-u nije potaknula ni predsjednica vlade sastankom na Brdu kod Kranja, ni predsjednik Republike u beskravatnom društvu srbijanskog predsjednika u Opatiji, a onda i u Bruxellesu. Odmah iza susreta na vrhovima Zapadnoga Balkana u Hrvatskoj se pojavila zapadnobalkanska udruga Naša Jugoslavija. Zahtijeva od predsjednika Hrvatskoga sabora "jugoslavensku naciju" u Ustavu Republike Hrvatske. Možda je sad krajnje vrijeme da se u otvorenoj i argumentiranoj raspravi otvore sva ona pitanja koja za sobom, s povijesnoga i političkoga aspekta, nosi zapadnobalkanski (neojugoslavenski) smjer hrvatske politike? Jer je očito dosad nije potaknula ni inicijativa o ukidanju članka 141., kao ni svesrpska inicijativa o ukidanju Oluje kao državnog blagdana.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

RHČitajući javno neobjavljene vijesti o aktivnostima hrvatske diplomacije, stječe se dojam kako je hrvatska medijska razina elementarnoga informiranja loša. O hrvatskoj diplomaciji piše se uglavnom u negativnom kontekstu. Postoje, međutim, i svijetli primjeri, ali se o njima, nažalost, gotovo ništa ne zna. Umjesto klasične uskrsne čestitke navest ću samo neke pozitivne primjere, s nadom da će pridonijeti realnijem ozračuju uoči ovogodišnjeg blagdana Uskrsa. Svi su se dogodili još u veljači, ali nisu dobili primjereni medijski prostor, pa su stoga hrvatskoj javnosti i danas aktualni! Hrvatski jezik - Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. U kategoriji izbornih predmeta hrvatski jezik postat će jednakopravan s drugim jezicima i predmetima. Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika rješava se pojedinačno u svakoj od njih.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

autoHrvatski su inovatori proizveli prvi hrvatski automobil na električnu energiju. Da bi pokrenuli proizvodnju treba im novac, a banke u Hrvatskoj, one koje smo sanirali za deset a prodali strancima za pet kuna, ne pokazuju interes kako bi kreditnim linijama omogućile proizvodnju tog automobila. S jednim punjenjem baterije automobil napravi 250 kilometara gradske vožnje i pritom radi trošak od jedne desetine prosječnog automobila na dizel gorivo. Jasno je da banke u Hrvatskoj štite svoje proizvođače automobila i svoje distributere goriva i proizvođače auto-dijelova. Uostalom, zato su i kupile našu gotovo cjelokupnu bankarsku industriju. Hrvatska vlada možda bi poduprla proizvodnju ovoga automobila, koji je izazvao svjetsku pozornost, ali ona nema novca ni za božićnicu i regres vlastitih službenika.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

PantovčakDruštvenu klimu već nekoliko godina na političkom i medijskom planu određuju demagogija i deviza – što gluplje to bolje. Politička demagogija i medijsko zaglupljivanje postalo je količinom i kakvoćom značajan model društvene kontrole manjine nad većinom. To što pritom stradavaju elementarna demokratska načela političko-medijske faktotume uopće ne zabrinjava sve dok ih vanjski čimbenici tapšaju po ramenima. Pamet, rad, načela i opće dobro izbačeni su iz javnoga života. Intelektualni potencijali svedeni su na marginu. Politički potencijali ne mogu proći stranačke politike negativne selekcije. Umjesto da se traže odgovori kako u globaliziranom svijetu biti i opstati, prihvaćena je crta manjeg otpora: Kako što manje biti i odreći se resursa održivog razvitka. I kad se uđe u krizu, izlaz iz krize nude nam upravo oni koji su nas doveli u krizu. Za betoniranje takvoga stanja svakodnevno skrbe se uređivačke politike.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

JugosferaProšli tjedan primijetiti smo kako se Slovenija, Hrvatska i Srbija okupiše oko zajedničkoga stola, „neformalno“, bez državnih obilježja, kao i početkom prošloga stoljeća. Raspravljalo se o državi Kosovu. Hoće li krajem ovoga mjeseca na konferenciji o Zapadnom Balkanu Kosovo imati status države ili neki drugi kakav priželjkuje Srbija zbog koje je i skovan pojam Zapadni Balkan? Nije li pitanje statusa Hrvata u BiH za Hrvatsku važnije od kosovskog kompleksa Srbije. Jest. Ali nije to bilo na dnevnom redu, jer zna se tko u „regionu“ određuje prioritete! Kad je hrvatsko višestranačje 2000. prihvatilo logiku „regionalne politike“ i napustilo koncepciju srednjoeuropske i mediteranske države, dobronamjerno se ukazivalo kud stvari mogu otići. I kad je ta koncepcija šestosiječanjske vlade na izborima doživjela poraz, neki su se ponadali kako će Sanaderova vlada vratiti stvari na svoje mjesto. No, i prije negoli je sastavio vladu, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj bez imalo srama i diplomatskoga takta u dnevnim je novinama nacrtao osnovne smjernice buduće vladine politike te time prejudicirao i njezin sastav. Sanader je poslije dobivenih izbora poslušao naputak talijanskog veleposlanika i dugoročno zabetonirao održivi razvitak Hrvatske.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Milorad PupovacHrvati su po odricanju postali svjetski prvaci. Cijelo desetljeće svake se godine odričemo dijela državnog dostojanstva. Godišnja odricanja postala su navikom, više se na njih nitko i ne osvrće, kamoli da postavlja pitanje njihove opravdanosti. Što su odricanja veća, to je veći i pad povjerenja u političke strukture i to se više nagriza veliko povjerenje koje živa Katolička crkva. Ne ću nabrajati čega smo se sve odrekli u tekućem desetljeću, ne zato što ponavljanje nije majka znanja, nego zato što sve ono čega smo se odrekli ne bi stalo u opseg teksta. Rang lista ovogodišnjih odricanja je dugačka. Da se razumijemo, odricanja o kojima je riječ nisu u svezi s korizmom i čišćenjem tijela zbog jačanja duha u očekivanju Uskrsa. Puno su prizemnijeg karaktera i u dosluhu su s iskušenjima i načelima „kneza ovoga svijeta“.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Milorad PupovacHrvati su po odricanju postali svjetski prvaci. Cijelo desetljeće svake se godine odričemo dijela državnog dostojanstva. Godišnja odricanja postala su navikom, više se na njih nitko i ne osvrće, kamoli da postavlja pitanje njihove opravdanosti. Što su odricanja veća, to je veći i pad povjerenja u političke strukture i to se više nagriza veliko povjerenje koje uživa Katolička crkva. Ne ću nabrajati čega smo se sve odrekli u tekućem desetljeću, ne zato što ponavljanje nije majka znanja, nego zato što sve ono čega smo se odrekli ne bi stalo u opseg teksta. Rang lista ovogodišnjih odricanja je dugačka. Da se razumijemo, odricanja o kojima je riječ nisu u svezi s korizmom i čišćenjem tijela zbog jačanja duha u očekivanju Uskrsa. Puno su prizemnijeg karaktera i u dosluhu su s iskušenjima i načelima „kneza ovoga svijeta“.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Jasna OmejecNije bilo supstancijalne pogrješke u tekstu predsjedničke prisege koju je urbi et orbi izgovorio Ivo Josipović na trgu sv. Marka 18. veljače 2010., mišljenje je šefice Ustavnog suda Jasne Omejec. Josipović je umjesto „Republike Hrvatske“ prisegnuo samo s „Republika“ ili „republika“. U osnovnoj školi nastavnica bi učeniku rekla – sjedni, jedan, ponovi lekciju. Ali kad je u pitanju funkcija Predsjednika Republike Hrvatske, onda nema „supstancijalnih“ problema, jer je važno da je pri potpisivanju nalivpero funkcioniralo, da su cvjetni aranžmani postavljeni, pola milijuna kuna je ipak pronađeno iz pričuvnih sredstava države, k tome supruga i kćer stajali su točno tamo gdje im je Ustavni sud odredio. Supstanca forme pobijedila je supstancu sadržaja. Bila je to „inauguracija“, odnosno ustoličenje.(N. Piskač)

Add a comment        
 

 

WCDočekali smo, ali s punom i začepljenom školjkom! Samoproglašena „čvrsta točka“ djelomično silazi s političke scene. Na njoj je neometano čučala puna dva mandata zahvaljujući političkim promašajima HDZ-a, jedinstvu jugobolnih manjina i medijima. Na isti način izabran je i novi predsjednik Josipović, zato zbog Mesićeva odlaska nema razloga slavlju, jer stvar treba odčepiti. Mesić je na mjesto predsjednika došao u vrijeme kad je Hrvatska bila regionalna sila, kad se uspješno odupirala protuhrvatskoj haaškoj politici, kad se uspješno odupirala dužničkom ropstvu, kad se pozicionirala kao srednjoeuropska i mediteranska država, kad su Hrvati bili Hrvati, kad smo imali polupredsjednički sustav i Hrvatski državni sabor, kad su se gradile sveze domovinske i iseljene Hrvatske, kad se vodila aktivna politika prema Bosni i Hercegovini, kad su Hrvati iz BiH bili strateški interes, kad se strancima nije prodavalo važne resurse poput banaka, medija, Plive, Ine, turističkih kapaciteta itd., kad smo imali respektabilnu vojsku, kad je Hrvatska živjela od svojega rada, kad su odnosi države i većinske Katoličke crkve bili na visokoj razini, kad je Hrvatska u SAD-u imala strateškog partnera, kad su se podizali spomenici hrvatskim žrtvama velikosrpske agresije i kad je četnik bio četnik. Preuzeo je Hrvatsku kao samosvjesni subjekt slobode.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Aleksandar KarađorđevićIntervju srbijanskoga princa Aleksandra Karađorđevića, sina posljednjega jugoslavenskoga kralja i stvarnog šefa četničkoga pokreta, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 1. veljače izvrstan je pokazatelj stanja stvari na Zapadnom Balkanu, kojemu se Hrvatska čl. 141 Ustava, koji priječi formalni ulazak, nažalost približava. Karađorđević je poslao poruku kako želi što prije vidjeti Ivu Josipovića. Bit će da mu gode Josipovićeve note o povlačenju hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid. Dao je i svoje viđenje novije povijesti, svojevrsnu "platformu" za stvaranje jugosfere. Karađorđević smatra kako su se "ratovi mogli izbjeći", a da su "zbog ludila izgubljene godine u posljednjem desetljeću 20. vijeka", te da "građani i dalje teško žive… a toliko toga moglo se izbjeći". "Građani Srbije, kao i bivše Jugoslavije, mnogo su propatili. Zbog upotrebe negativne religije i negativnog nacionalizma, plaćena je visoka cijena širom bivše Jugoslavije. Ljudi su gubili živote i patili zbog zloupotrebe vlasti i nepoštovanja ljudskih prava". Hrvatska i Srbija su "potrebni jedni drugima na putu u EU. Naše dvije zemlje moraju surađivati radi stvaranja novih radnih mjesta, investicija i ekonomskog prosperiteta u regiji… Obje strane su radile pogreške u prošlosti, ali vjerujem da se sada svi želimo okrenuti budućnosti i unaprijediti odnose". I tako dalje. Nigdje krivca, nigdje agresora, pa se može zaključiti da je i Karađorđević usklađen s haaškom pravdom, umjesto s objektivnom istinom.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Hannes SwobodaHannes Swoboda je krajem siječnja u politički rječnik napretka Hrvatske u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji unio novi pojam. Nakon što je odbačen zeleni amandman koji je dijalektički proistekao iz crvene jugoslavenske unitarističke jezične politike, Swoboda se upustio u nove eurojugokrivine vezane uz hrvatski jezik. Izjavio je kako bi "Europska komisija trebala uspostaviti radnu skupinu jezičnih stručnjaka koji bi našli ne preskupo rješenje koje će poštivati jezične raznolikosti, ali s druge strane ne treba pretjerivati i dati svakoj zemlji posebnu prevoditeljsku kabinu". O "kabini" je dakle riječ, "maloj prostoriji specijalno uređenoj za određene svrhe", a iz nje proizlazi i "kabiner" – "namještenik koji se brine oko kabine", te pojam "kabinetski rad" – "rad učenjaka u sobi, bez veze s terenom".(N.Piskač)

Add a comment        
Čet, 14-11-2019, 04:14:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.