Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

hrtJa pratim i vaš mukotrpan rad na provedbi našega programa. Potaknut vašom mudrom odlukom o ukidanju Poslovnog kluba urednika Đure Tomljenovića, slobodan sam vašim daljnjim društvenopolitičkim naporima u provedbi našega programa skrenuti pozornost na činjenicu da na HTV-u ima još utvara prošlosti koje bi trebalo, sukladno prethodnoj vam odluci, odlučno eliminirati kako ne bi radnike, seljake i poštenu inteligenciju pred malim ekranima skretali s pravoga puta. Nadam se da ste Tomljenovića pospremili na sigurno. Pišem samo o televiziji, o radiju pisat ću u drugom ekspozeu, premda je i radio u mjerodavnosti Saveza za Europu (SZE), odnosno, našega Socijalističkoga saveza radnoga naroda Hrvatske (SSRNH). Vi znate, revoljucija, oprostite – program ne smije stati makar je neprestano u dijaljektičkom gibanju između proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Program je vaša obveza i odnos, vaša proizvodnja. Zato vi morate biti najsvjesnija snaga ove zemlje.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Ante GotovinaGeneral Ante Gotovina već je odavno u političkim kontekstima. Prvi politički kontekst jest njegov odlazak iz komunističke Hrvatske i povratak u napadnutu Domovinu – agresiju na Hrvatsku izvela je Srbija i JNA kako bi svi Srbi živjeli u jednoj državi, a odobrila tzv. međunarodna zajednica, čuvari Jugoslavije. Drugi politički kontekst jest njegov angažman u obrani Domovine od velikosrpske agresije – u tom pogledu bio je iznimno uspješan i profesionalan, ali, time se suprotstavio čuvarima Jugoslavije i ciljevima srpske imperijalne politike.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Zbornik Franjo TuđmanU Zlatnoj dvorani Hrvatskog povijesnog instituta u Zagrebu je 28. siječnja predstavljen treći Zbornik radova s prošlogodišnjih Dana dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća. Zbornik su predstavili: Zdravko Vutmej - predsjednik Općine Veliko Trgovišće, dr. Milan Vuković - predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. Miroslav Tuđman, Mate Kovačević - novinar i publicist i Nenad Piskač - urednik Zbornika. U nastavku donosimo riječ urednika Nenada Piskača.

Add a comment        
 

 

Janko BobetkoDa je sad živ stožerni general Hrvatske vojske Janko Bobetko siguran sam da bi hrvatskim braniteljima uzviknuo: Gospodo hrvatski branitelji – zbor! I još sam sigurniji da bi ga svaki čestiti branitelj bespogovorno poslušao. Da ne kažem što bi tek braniteljima poručio njihov vrhovnik i predsjednik dr. Franjo Tuđman! S njim na čelu uz potporu hrvatskih branitelja „moralna snaga hrvatskoga naroda" osvojila bi na idućim izborima vlast, demokratskim putom, bez ijednog incidenta, i formirala onakvu demokratsku vlast koja bi bila u stanju rehabilitirati hrvatsku trulu politiku proteklog desetljeća.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

gemištKad ste međunarodno priznata država onda se morate ponašati na unutarnjem i vanjskom planu kao subjekt. Suvereno. To nepisano pravilo vrijedi u svakoj međunarodno priznatoj državi. U Hrvatskoj se, međutim, supstanca međunarodnog priznanja razvodnila haaškom politikom, ciljevima Zapadnog Balkana, pristupnim pregovorima i kontinuitetom strateških interesa velikosrpske politike. Današnja supstanca međunarodnoga nam priznanja izgleda kao obrnuti gemišt: Umjesto dvije desetine Jamničke u osam zdravoga vina, u čaši je mješavina osam desetina ishlapljele Knjaz Miloš vode s dvije desetine pokvarene kvasine.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Boris TadićSrpski dokument o polazišnim osnovama za pregovaranje srpskih članova pri mješovitoj srpsko-hrvatskoj Komisiji za pitanja ratnih zločina i zločinaca procurio je u javnost. Krtica iz srpskog „Ministarstva spoljnih dela" proslijedila je u međumrežje dokument s oznakom „Otadžbinska tajna". Naime, krtici je predsjednik Boris Tadić dopustio da zajedno s novinarima uđu u pismohranu Predsjednika Republike Srbije. Ne zna se u ovom trenutku koliko je klasificiranih „otadžbinskih" tajna provaljeno, ali se opravdano pretpostavlja da ih je svakako manje od 666 koliko je svojedobno hrvatski predsjednik Stjepan Mesić isporučio britanskim službama. Dokument govori o pregovaračkim pozicijama Republike Srbije i njezinih partnera u „regionu". Prenosimo ga u cijelosti u latiničnoj inačici srpskoga jezika. (N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Vojislav StanimirovićDva su događaja obilježila početak izborne nam godine. Oba zorno pokazuju hrvatsku stvarnost. Prvi je dodjela nagrade Vojislavu Stanimiroviću, visokom dužnosniku SDSS-a pred nosom kompletnog tzv. „državnog vrha". Drugi je uhidba vukovarskog branitelja u Bosni i Hercegovini koji čeka izručenje agresoru – Republici Srbiji. Već je jednom bio izručen u srpski koncentracijski logor! U oba slučaja hrvatska državna politika, ako takvo što i postoji, ostala je bez teksta.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

BožićEvo nas na kraju došašća, radosna iščekivanja. Božić, međutim, dočekujemo u doba krize. Pokazatelji socijalnih učinaka ne pružaju razloge za optimizam. Godine 2008. u listopadu bilo je 228.501 nezaposlenih, 2009. već 273.265, da bi ove godine u istom mjesecu dosegnuo 304.503 nezaposlene radno sposobne osobe. U tri godine broj nezaposlenih povećao se za 75.978. U istom razdoblju broj primatelja socijalnih pomoći povećao se za 5.309. U rujnu ove godine socijalnu je pomoć primalo 99.588 osoba. Pada i broj zaposlenih. U tri godine smanjio se za 125.451 zaposlenu osobu. U rujnu ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1.422.536 osoba. K tomu država nam je na rubu dužničke krize. Socijalni pokazatelji govore kako nema realnoga prostora za potrošačku groznicu. Nismo, naime, Beč u kojemu turisti na „božićnu čaroliju" na prigodnom sajmu u prosjeku potroše 36 eura. Ukupno više od 300 milijuna eura prometa samo u središtu Beča. No, od njega, oprostite na subjektivizmu, draži su mi božićni sajmovi u Jablanovcu, Pušći, ili žive jaslice u Zaprešiću i Mariji Gorici.(N.Piskač,Panorama)

Add a comment        
 

 

Milorad PupovacKad su nacionalne manjine u Hrvatskom saboru 16. lipnja najavile da ne će glasovati za ustavne promjene u saborskoj proceduri odjednom se pet do dvanaest pojavio „Konačni prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, hitni postupak P.Z.br. 569. Predlagatelj: Vlada Republike Hrvatske". Ministar Mlakar u obrazloženju kazao je i ovo: „Zadnja, ne najmanje važna novina je izmjena članka 33. zakona prema kojem dosadašnje koordinacije Vijeća nacionalnih manjina dobijaju pravnu osobnost... s time da nakon usuglašavanja odredbi Srpsko narodno vijeće treba djelovati kao koordinacija vijeća Srpske nacionalne manjine za područje cijele Republike Hrvatske". Vladino obrazloženje prisnažio je saborski zastupnik M. Pupovac – kad je u pitanju srpska zajednica „mi od 97' godine de facto pokušavamo naći najbolji način kako bismo riješili status tih institucija". Od 97'? (N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Đilasova komisijaNedavno četvrte usvojene ustavne promjene, kojima smo sve više udaljeni od sebe, ostavile su nedirnutima rigorozne odredbe o raspisivanju referenduma. Njih je vrlo teško dostići i postići. Strah od volje naroda, nositelja suvereniteta, više je nego vidljiv. Taj problem s voljom naroda nije bio na dnevnom redu ni godine 1945. U slučaju kad je trebalo povući granicu između Hrvatske i Srbije, međutim, imamo izuzetak. Priča počinje time što su Pokrajinska konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu i Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine odlučili u travnju 1945. uključiti autonomnu Vojvodinu u federalnu Srbiju. Politbiro CK KPJ predložilo je 11. lipnja 1945. peteročlanu komisiju za razgraničenje. Stvorena je tzv. Đilasova komisija u kojoj je s hrvatske strane bio drug Vicko Krstulović. Komisiju je 19. lipnja imenovalo i potvrdilo Predsjedništvo AVNOJ-a i dalo joj ovlasti da postavi „unutarnje granice" komunističke Jugoslavije. (N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Stipe ŠuvarSjećate se društvenopolitičkih radnika? S vremenom tijekom jugokomunizma društvenopolitički radnici postali su kasta. Status kaste zaslužili su vjernim služenjem jednopartijskom jednoumlju. Jednoumlje se gradilo tako da se o ideološkim svetinjama nije kritički mislilo i djelovalo. Svetinje su bile: Tito i Jugoslavija, Partija i JNA, NOB i SUBNOR, bratstvo i jedinstvo i nesvrstanost. Zadaća je društvenopolitičkih radnika bila neumorno bdjeti nad svetinjama, braniti ih od unutarnjih, vanjskih i izmišljenih neprijatelja. Djelovalo se i preventivno. Svetinje su podignute na razinu idola, a društvenopolitički radnik spušten je na razinu idolopoklonika, uhode i dojavnika. Bez razgranate mreže društvenopolitičkih radnika jugoslavenski tip totalitarnog komunističkog režima ne bi mogao preživjeti.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

orguljeUtjecaj kajdanke i klavijatura na hrvatsku politiku još je neistražena i neosvijetljena strana novije hrvatske povijesti, osobito kad je riječ o žrtvama jugokomunizma. Nakon što su Staljinove orgulje odsvirale posljednje taktove, na scenu je stupio poznati majstor na klavijaturama – Josip Broz Tito. Njegove temeljni taktovi protegnuli su se do današnjih dana. Ivo Josipović otkad je na Pantovčaku ustoličen za predsjednika, postao je, "duboko žalim" (I. Josipović) nezaobilazna zvijezda u programima klasične glazbe, a javnosti je najpoznatija njegova kompozicija Ars Diaboli. Gdje je crpio nadahnuće, nije poznato. Jesu li to lik i nedjelo Josipa Broza? Ili prigušena svijest o masovnim, sustavnim i prikrivenim stratištima njegova totalitarnog režima? Ne ulazeći u umjetničku slobodu, tek bilježim dva moguća vrela nadahnuća.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

medijiVeć je prošlo dvadesetak godina od uvođenja demokracije u Hrvatsku. S demokratizacijom otvorio se prostor i slobodi medija. Dobili smo u tom razdoblju nove listove, dnevne i tjedne, nove krugovalne postaje i nove televizijske kuće. S njima je došla i nova ideologija globalizma stopivši se sa starom ideologijom komunizma. Već je odavno sazrjelo vrijeme i za izlazak jednog katoličkog dnevnika. Crkvena hijerarhija očekuje od laika da se prime toga neophodnog posla, a laici očekuju od crkvene hijerarhije da poduzmu potrebne korake. Je li razlog kašnjenju novac, lijenost, neodgovornost, nedostatak profesionalnih kadrova, ili nešto treće, manje je važno od stvarne potrebe za katoličkim dnevnim novinama.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

BleiburgJavlja mi čitatelj Josip Baštek iz Križevaca što mu je otac prenio kad su partizani 1945. ušli u Križevce. Ukratko, smetao im je, među ostalim, arhiv grada, pa su kompletno arhivsko blago izbacili kroz prozor i konjskim zapregama odvezli na željeznički kolodvor. Nakon nekoliko dana čišćenja, sve je pretovareno u vagone koji su otišli put Slovenije, navodno, vozeći materijal "u preradu". Zgrada arhiva je potom pretvorena u "vojni ocek". Da je riječ o kulturocidu nema nikakve dvojbe. I danas će se svako složiti s time. No, kad je riječ o uništavanju ljudskih života poslije završetka Drugoga svjetskoga rata, stvari u nas stoje drukčije. Glasnogovornik komunističkog totalitarizma, Stjepan Mesić, opet je dao izjavu u kojoj opravdava komunističke zločine prethodnim ustaškim zločinima. Zločin je opravdavati zločin. Time se ne postiže trajna pomirba, ali se potiče razdor. Istina je temelj pomirbe. A istina o Bleiburgu i križnim putovima više je nego tragična i po broju ubijenih, i po načinima masovnih likvidacija, i po metodama kako su žrtve "pokapane", i po mjestima u kojima su zatrpane i po načinima na kojima su se stratišta desetljećima držala podalje od javnosti.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Zapadni BalkanKoja je stvarna uloga Hrvatske u regiji, kad je u pitanju stabilizacija regije, koja je već stoljećima nestabilna i neprestano se stabilizira na destabilizirajući način? Objektivno Hrvatska danas na Zapadnom Balkanu ne može ništa, a i da može, ne smije stabilizirati nikoga i ništa. Ona ga je objektivno mogla stabilizirati u većoj mjeri negoli ga jest samo u jednoj prigodi godine 1995. Tad je, nažalost, Hrvatska vojska zapriječena pred ulazom i oslobođenjem Banje Luke od velikosrpske okupacije. I amen. Hrvatski prilog trajnoj stabilizaciji regije za Josipovića je „pogrešna politika"! Zašto je Hrvatska pristala protuustavno postati dijelom umjetne tvorevine pod imenom Zapadni Balkan kad u njemu objektivno ne može ništa, a kamoli ga stabilizirati? Ma, zbog „pridruživanja"! A ono je prilagođeno velikosrpskom imperativu o tome da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Josipović i TadićU čije se ime Ivo Josipović u Sarajevu ispričavao? U ime svjetskih moćnika koji su dijelili i podijelili BiH? Bi li pobijedio na izborima da je u predizbornoj kampanji bio iskren i rekao kako će Hrvatsku odmah po ustoličenju na Pantovčak optužiti za agresorsku politiku prema BiH? Ili da je rekao kako je njegova politika prema regiji usklađena sa politikom organizacije jugoslavenskih nacionalista u Hrvatskoj, koju personificira Vesna Pusić? Poslije njegove sarajevske isprike/žaljenja/optužbe, jasno je kako Josipovića treba promatrati kroz prizmu ustavne odgovornosti. U njegovom konceptu hrvatska država je zamišljena kao preslika Socijalističke Republike Hrvatske, sastavnice SFRJ, koja je, da bi se držala u pokornosti, neprestano bila za nešto kriva, klečeći se ispričavala i pristajala na ekonomsko ropstvo, iseljavanje i trajne gubitke teritorija.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Tito i MamulaBaš sam se pripremio napisati tekst pod naslovom Mamulanje, potaknut intervjuom Branka Mamule objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, kad su u Hrvatsku ubačene nove kosti za oglabanje: Daimlerovo podmićivanje dužnosnika Račanove vlade počevši od godine 2002. i protuzakonito javno objavljivanje dijela Jedinstvenog registra hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Obje ove teme tek su djelomično u drugi plan potisnule borbu za vlasništvo nad jednim od rijetkih hrvatskih proizvodnih brandova koji je uspio preživjeti tzv. tranzicijske odnose i prvobitnu akumulaciju kapitala - koprivničku Podravku, a u treći plan vijest da se u susjednoj Sloveniji zatvara neistraženo grobište u Hudoj jami, gdje slovenski stručnjaci procjenjuju da se nalazi oko pet tisuća žrtava totalitarnog jugokomunističkog režima pobijenih bez suda i zabetoniranih u okna rudnika sv. Barbare. I kako se onda odlučiti za temu između obnove Jugoslavije Branka Mamule, političke korupcije hrvatskih dužnosnika osvijetljene pri pravosuđu Sjedinjenih američkih država, objavljivanja Registra na valu predizbornih i postizbornih izjava Predsjednika Republike i njegova savjetnika „za braniteljska pitanja", ili rasplitanja čvorova oko Podravke kojoj zapravo prijeti sudbina Plive, HT-a, banaka i INE, ili daljnjeg protueuropskog i protucivilizacijskog prešućivanja prestrašnih zločina režima Mamuline Jugoslavije?(N.Piskač)

Add a comment        
Pon, 16-09-2019, 01:15:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.