Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

Nenad PiskačJedan od ciljeva procesa kružnoga tijeka permanentnoga preslagivanja radi preslagivanja jest osigurati stabilnost ideji obnove bilo kakve Jugoslavije, te, kad se počne raspadati EU, pripremiti teren za njezinu brzu i efikasnu operacionalizaciju. I po cijenu ustavne krize! (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačTito je, dakle, priznao da je mjerilo politike njegova režima prema nadbiskupu Stepincu, a time i prema Katoličkoj crkvi i Vatikanu, bila svetosavska politika Srpske pravoslavne crkve i srbijanskih zadrtih nacionalista, ali i to da je svjesno, znajući da je Stepinac nevin, montirao proces i osudio Nadbiskupa na 16 godina zatvora. Je li to karakteristika zločina ili antifašizma? (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Piskač„Kao što se ne može urediti kuća ako se prije ne urede njezini temelji, tako se ne može urediti ni ljudsko društvo ako se ne urede temelji na kojima ono počiva!“. Ova misao Sveca upućena je i suvremenim političkim i pravosudnim strukturama, koje se još drže parole „I poslije Tita – Tito“ i rade kao produžena ruka Komisije CK SKJ zadužene za očuvanje Titova lika i djela. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačTitoizacija i jednopartijska politizacija hrvatskoga društva nastavljena je sve do Diktatorove smrti 1980., pa i kasnije jer je CK SKJ ustanovio Komisiju za očuvanje lika i djela druga Tita. Njoj je na čelu bio hrvatski komunist jugoslavenskoga opredjeljenja drug Ivica Račan.(N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačKako se Tito zahvaljivao podanicima? Ovako: Od 1945. do 1975. odlikovano je milijun i šest stotina trideset i jedna tisuća zaslužnih državljana Jugoslavije. K tomu svaki operativac, uključujući i rodbinu, u tajnim milicijama imao je pravo na materijalno zbrinjavanje. Time je napravljena mreža koja doseže do 40 posto ukupnoga stanovništva, koja je radila za ciljeve Titova režima i iz koje je crpila nove kadrove. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačNajstrašnije razdoblje u kojemu je na vidjelo izišla zločinačka narav lika i djela Maršala Jugoslavije razdoblje je svibanj – lipanj 1945. u kojemu su počinjene masovne egzekucije najvećim dijelom nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima bez suda i evidencije o ubijenima. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačMaršal Jugoslavije u svemu je slijedio Staljina i učio od njega teoriju, a osobito revolucionarnu praksu. Tako i u pogledu planiranja, organiziranja, izvršenja, nadziranja i prikrivanja masovnih likvidacija. Sve dok u svojoj bolesnoj ambiciji i neutaživoj volji za moć nije poželio postati većim Staljinom od Staljina, a prije toga i vjerskim vladarom većim od nadbiskupa Stepinca, pa i samoga Pape. Obje ove Titove ambicije uzrokovale su velike žrtve, ubojstva, logore i kršenja ljudskih prava. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačNi po čemu se ne može znati da je u Zagrebu na križanju današnje Klaićeve ulice s Ulicom Andrije Kačića Miošića odigran ključan sudar komunističke ideologije i prakse s hrvatskom rimokatoličkom većinom. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačPrvi dio 20. stoljeća Hrvatska je stenjala pod srpskom čizmom monarhističke Jugoslavije. Nadbiskup Alojzije Stepinac o tom je razdoblju kazao: „Manje je krvi bilo proliveno za stotinu godina austrougarske vladavine, nego za pet godina jugoslavenstva od srpskih žandara“. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačZašto se u Hrvatskoj povijest ponavlja i misli li itko na nacionalnoj razini prekinuti jugoslavensku nit prije negoli se i formalno obnovi neki jugoslavenski sifilis i prije negoli Hrvati, umjesto Čerina naših dana, kolektivno završe u umobolnici? (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačTko bi rekao da je najmoćniji čovjek u državi, time i u vladi, osoba koja je uspjela svoju tvrtku opteretiti dugom navodno od pola godišnjega hrvatskoga proračuna? Pokazao se kao nadkancelar predsjedniku vlade Plenkoviću. Ja sam dosad mislio da je iznad Predsjednika Vlade samo Pupovac. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

HrvatskaDo koje mjere će hrvatska država tolerirati, financirati i podupirati porast lijevoga ekstremizma i četništva, poražavajuću stopu demografskoga sloma i gospodarskoga zaostajanja? Odgovor na goruća pitanja daje nam nacionalna povijest proteklih sto krvavih godina. Sve do pojave nekoga novoga Tuđmana. Dotad je Hrvat u Hrvatskoj najpoželjnija lovina odnarođenoga režima. Režima? Da – načina vladanja. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačOd 1998. do 2003. pesimizam u Hrvata u prosjeku je skočio iznad 60 posto. Općenito, optimizam raste kad je na djelu integracija. Pesimizam raste kad se provodi politika dezintegracije države i nacije. Optimizam na čijem valu je obnovljena hrvatska država danas je potrošen. (N. Piskač, GS)

Add a comment        
 

 

Novosti NaslovnicaNije pomogla ni vojno-redarstvena operacija Oluja izvedena pred cijelim svijetom bez ijedne mrlje. Novosti se u Zagrebu, naime, ponašaju kao Jugoslavenski četnik tridesetih godina prošloga stoljeća. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačVozeći u koloni razmišljam: Imamo državu, a kao da ju nemamo. Nastavi li se s neodrživim ponašanjem, pretvorit ćemo Hrvatsku u neodrživu državu. Sudeći po postignućima političkih elita tijekom posljednjih sedamnaest godina, nekima je takav scenarij vrhunaravni cilj. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačPovijesna iskustva vele nešto sasvim drukčije i izravno pobijaju iznesenu tezu u The Economistu o tome da je „srpsko-hrvatski“ ujedinjavao Jugoslaviju. Naprotiv, on ju je razarao, shvatili Jugoslaviju kao propalu višenacionalnu totalitarnu kraljevinu, kao propalu komunističku totalitarnu federaciju ili kao proširenu Srbiju. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

PiskačOtpor agresiji, tj. obranu hrvatskoga identiteta, prava i dostojanstva pružaju nedovoljno organizirani entuzijasti o vlastitom trošku. Hrvatstvo je u Hrvatskoj stjerano na privatnu razinu. Dok je tako ne treba nas čuditi poplava raznih deklaracija kojima se dezintegrira već dobrano dezintegrirana nacija i država. (N. Piskač)

Add a comment        
Sri, 20-11-2019, 06:12:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.