U okviru devetog nastavka podlistka „Istinom protiv povijesnih neistina - sažeti pogled na Drugi svjetski rat“ donosimo izjavu Bernarda O'Sullivana danu pod prisegom 21. svibnja 1990. o izručenju hrvatskih ratnih zarobljenika Titovima snagama 1945. godine.

Izjava Bernarda O'Sullivana dana pod prisegom 21. svibnja 1990.

SVIMA KOJIH SE TO TIČE

JA, JACOBUS CASPARUS HENDRICKUS MULLER
Državni bilježnik Vrhovnog suda Južne Afrike (Provincija Rt Dobre Nade) ovdje potvrđujem da je

IAN ALEXANDER DICHMONT

koji je potpisan pod Izjavu pod prisegom koju je dao BERNARD FRANCIS O'SULLIVAN, u svibnju 1990., označenu oznakom „A“, javni bilježnik po zakonitoj vlasti propisno priznat i zaprisegnut, koji prebiva i obavlja svoju djelatnost u Cape Townu u Provinciji Rt Dobre Nade i da svi Postupci, Isprave, Dokumenti i Pismena u tom svojstvu potpisani od njega imaju punu vjeru i vjerodostojnost pred Sudom i zbog toga i po cijeloj navedenoj Provinciji.

IZDANO S MOJIM POTPISOM I SLUŽBENIM PEČATOM MOG UREDA u Cape Townu, 21. svibnja godine Gospodnje tisuću devet stotina devedesete (1990.)

VLASTORUČNI POTPIS

Javni Bilježnik
Vrhovnog suda Južne Afrike
(Odsjek Provincije Rta Dobre Nade)

SLUŽBENI PEČAT

IZJAVA DANA POD PRISEGOM
A F F I D A V I T

Ja, dolje potpisani

BERNARD FRANCIS O'SULLIVAN

prisežem i kažem:

1. Da sam odvjetnik Vrhovnog suda Južne Afrike u Odsjeku Provincije Cape Town koji obavlja posao pod imenom O'SULLIVAN i DRUGOVI u zgradi United Building, Claremont, Cape Town i prebiva u predjelu„Waterville“, Ravine Road, Bantry Bay, Cape Town.

2. Da je svrha ove Izjave zahtjev Cowgillovoj komisiji da donese sljedeće posebne zaključke neovisne od drugih nalaza koje može donijeti u svezi s ratnim zarobljenicima Kozacima koji su 1941. bili sovjetski državljani i vojnici, a onda su dezertirali iz Ruske vojske da bi se priključili Njemačkoj vojsci;

a) Da je pouzdano da 900 hrvatskih ratnih zarobljenika i dva generala koje sam predao Velškoj gardi u Rosenbachu 19. svibnja 1945. ili oko tog datuma, koji su u mojoj prisutnosti odmah izručeni Titovim snagama, nisu bili sovjetski državljani;

b) Da u svjetlu činjenice da ti hrvatski ratni zarobljenici nikada nisu bili sovjetski državljani pa zbog toga nisu ni bili predmet Sporazuma iz Jalte iz veljače 1945. oni nisu smjeli biti izručeni,

9b

c) Da se u interesu povijesti i pravde treba obznaniti identitet osobe koja je naredila Lordu Aldingtonu (Toby Low) da nakon dva dana, 21. svibnja 1945. retroaktivno potpiše zapovijed kad su već svi zatvorenici bili izručeni i vjerojatno strijeljani;

d) Da je nakon primanja takve zapovjedi bila dužnost svakog časnika da razmotri moralni imperativ s kojim se sučelio kod pitanja tih hrvatskih ratnih zarobljenika i da je u Ratnom dnevniku morao napisati službenu bilješku kako se suprotstavio takvoj zapovijedi i da Klauzula 2(c) u Anexu „A“ nije smjela nikad biti pridodana.

3. Da se pozivam na moju Izjavu pod prisegom od 15. travnja 1987. i potvrđujem da je njen sadržaj otvoren izvjesnim dopunama i dodatnim pojedinostima koje sadrži ova Izjava.

4. Da su se u procesu Lorda Aldingtona protiv Grofa Tolstoja i Nigel Wattsa pojavili dokazi koji nisu bili osporeni:

a) Da su hrvatski ratni zarobljenici bili prvi jugoslavenski ratni zarobljenici koji su izručeni Titovim snagama;

b) Da su ta izručenja prestala 19. svibnja 1945. i zatim se nakon nekoliko dana nastavila;

c) Da su ta izručenja završila dva dana prije nego što je brigadir Toby Low (Lord Aldington) 21. svibnja 1945. retroaktivno potpisao zapovijed (Annex A); [1]

5. Da sam pogriješio u mojoj Izjavi pod prisegom od 15. travnja 1987. kad sam ustvrdio da sam predao dva generala i 900 hrvatskih ratnih zarobljenika „u drugoj polovici svibnja 1945.“ Da je pravi datum 19. svibnja 1945. ili neposredno oko njega.

6. Da je sasvim razumljivo da je nakon četrdeset i dvije godine u Izjavi pod prisegom načinjena pogreška od nekoliko dana.

7. Da je preslika moje Izjave bila u rukama pravnih zastupnika Tužiteljstva i Obrane prije procesa Lorda Aldingtona protiv Grofa Tolstoja i gospodina Nigel Wattsa.

8. Da sam već bio na odlasku iz Cape Towna za London kako bih svjedočio kad su mi savjetovali da ne dolazim, jer su dokazi suženi, ne radi se o procesu protiv ratnog zločina već samo o suđenju za klevetu i da moji dokazi u suđenju za klevetu nisu važni.

9. U vezi s pitanjem jesu li obavještajni stožerni časnici u Glavnom stožeru Osme (8.) armije znali da postoji velika vjerojatnost da će gore navedeni hrvatski ratni zarobljenici biti likvidirani bez suđenja ja doista vjerujem da su oni imali dobre razloge vjerovati da postoji takav visoki faktor vjerojatnosti.

10. U dokaz te tvrdnje potvrđujem da sam razmotrio to pitanje s osobnim prijateljem koji je bio potpukovnik u Britanskoj vojsci i surađivao s Titovim snagama. Rečeni potpukovnik još je živ i potvrdit će sljedeće.

9c

11. Taj bivši časnik me je izvijestio da je u rujnu 1944. djelovao na otoku Visu smještenom zapadno od jugoslavenske obale. Surađivao je s Titovim snagama koje su nosile britanske odore. Zajedničkim naporom zarobili su 180 vojnika Wehrmachta.

12. Bilo je uobičajeno podijeliti zarobljenike i taj je potpukovnik poslao svoju polovicu zarobljenika brodom u Bari na jugoistok Italije.

13. Dva dana kasnije potpukovnik je upitao jugoslavenskog časnika što se dogodilo s ostalih 90 zarobljenika na što je on pokazao jamu u kojoj su ih postrijeljali i zakopali (90 zarobljenika). Da je jedan zarobljenik još uvijek disao. Potpukovnik je naredio je da se preživjeli zarobljenik izvuče iz jame. Nakon toga ga je poslao na liječenje u Bari.

14. Da je navedeni potpukovnik time bio duboko potresen i odmah je o tome izvijestio Zapovjedništvo Savezničkih snaga u Caserti u Italiji. Kratko nakon toga Maršal Tito je otputovao u Casertu, ali nije poznato je li taj nemio slučaj bio povod za taj posjet.

15. Neovisno od tog slučaja uistinu vjerujem da je stav maršala Staljina i maršala Tita prema postupanju s ratnim zarobljenicima bio dobro poznat stožernim obavještajnim časnicima u Zapovjedništvu Savezničkih snaga kao i u Zapovjedništvu Osme (8.) armije, ako već nije bio poznat na razini Korpusa. U svezi s tim pozivam se na Prilog (Annex) „B“ (Vanjska politika Sjedinjenih država u diplomatskim dokumentima, Konferencije u Kairu i Teheranu 1943. Ured za tisak Vlade Sjedinjenih američkih država, Washington 1961.). posebice na stranicu 554. gdje se vidi da se premijer gospodin Winston Churchill snažno odupro stavu Maršala Staljina koji se ticao brzog smaknuća običnih ratnih zarobljenika. [2]

16. Da ja uistinu vjerujem da nije bilo opravdanja da Osma (8.) armija izda zapovijed Petom (5.) Korpusu da se hrvatski ratni zarobljenici uvrste među one koje će biti izručeni Titovim snagama te da budu uključeni u Klauzuru 2(c) Annexa „A“. Da ja osnivam to vjerovanje na činjenici kako Hrvati nikada nisu bili sovjetski državljani i Sjedinjene američke države, Velika Britanija i Sovjetski savez ih definitivno nisu držali za sovjetske državljane. U vezi s tim pozivam se posebice na Prilog (Annex) „C“. (Vanjska politika Sjedinjenih amaričkih država u diplomatskim dokumentima, Konferencije na Malti i Jalti 1945. Ured za tisak Vlade Sjedinjenih američkih država Washington 1955.) Pozivam se posebice na stranicu 985. [3] Valja naglasiti da se radilo o bilateralnom ugovoru između Sjedinenih američkih država i Sovjetskog saveza koji nije uključivao Veliku Britaniju. Treba primiti na znanje sa stranice 866. [4] da ne postoji zapis s nikakvog sastanka na kojem bi Velika Britanija potpisala trilateralni sporazum o tom pitanju.

9d

17. Da je Prilog tomu navod (citat) iz novina „Nezavisna Država Hrvatska“, mjesečnika tiskanog u Torontu u svibnju 1989. u kojima su moji dokazi potanko ispričani i gdje se vidi da moj stav podržava „Nezavisna Država Hrvatska“ (Prilog „D“).

VLASTORUČNI POTPIS
Bernard O'Sullivan

Potvrđujem da je zaprisegnuti svjedok preda mnom potpisao ovu Izjavu u Cape Townu, Republika Južna Afrika 20. svibnja 1990. i da je potvrdio da zna i razumije sadržaj te Izjave i da nema nikakve zapreke da zaprisegne, da to drži pitanjem svoje savjesti i da je izgovorio sljedeće riječi:

„Kunem se da je sadržaj ove svečane izjave istinit, tako mi Bog pomogao“.

VLASTORUČNI POTPIS
JAVNI BILJEŽNIK
Ian Alexander Dichmont

IAN ALEXANDER DICHMONT
55. St.George's Street,
CAPE TOWN.
Republika Južna Afrika

SLUŽBENI PEČAT

[1] PRILOG „A“ , TAJNO,

PREDMET: Određenje (definicija) Ruskog državljanstva

MAIN 5. korpus

21. svibnja 1945.

a) svaki pojedinac koji se sada nalazi u našim rukama, a koji je u vrijeme kad je pristupio njemačkim snagama ili koji se pridružio borbi s njemačkim snagama i koji je 1938. živio unutar granica SSSR-a držat će se za sovjetskog državljanina u svrhu izručenja.

b) Svaki pojedinac iako ruske krvi (podrijetlom Rus) prije nego je pristupio njemačkim snagama, a nije
nakon 1930. bio u SSSR-u do daljnje zapovijedi NE ĆE biti držan za sovjetskog državljana.

c) U svim dvojbenim slučajevima s pojedincem će se postupati kao sa sovjetskim državljaninom.

VLASTORUČNI POTPIS
Brigadir
Glavni stožer

[2] Foreign Relations of the United States, Diplomatic papers, The Conferences at Cairo and Teheran 1943. United States Goverment Printing Office, Washington 1961. The Teheran conference, str. 554.
Maršal Staljin:
(1) Najmanje 50 000 moguće i 100 000 oficira njemačkog Generalštaba mora biti fizički likvidirano ( .. )
Predsjednik (Roosevelt) je rekao u šali da bi on odredio broj njemačkih Generalštapskih časnika koje bi trebalo smaknuti na 49 000 ili više.
Premijer (Churchill) se oštro suprotstavio onome što je nazvao hladnokrvnom egzekucijom vojnika koji su se borili za svoju domovinu. Rekao je da ratni zločinci moraju platiti za svoja djela kao i pojedinci koji su počinili barbarska djela u duhu Moskovskog spprazuma koji je sam napisao i moraju stati pred sud zemlje u kojima su počinjeni zločini. On se međutim odlučno odupro pogubljenjima zbog političkih razloga.

[3] BILATERALAN DOKUMENT

Sporazum između Sjedinjenih američkih država i Sovjetskog saveza u svezi s oslobođenim ratnim zarobljenicima i civilima, Sporazum između Sjedinjenih američkih država i Sovjetskog saveza koji se odnosi na oslobođene ratne zarobljenike i civile,Sporazum o ratnim zarobljenicima i civilima koje su oslobodile snage koje su djelovale pod sovjetskim zapovjedništvom i snage koje su djelovale pod zapovjedništvom snaga Sjedinjenih američkih država

Vlada Sjedinjenih američkih država s jedne strane i Vlada Saveza sovjetskih socijalističkih republika s druge strane u želji da stvore uvjete za brigu i repatrijaciju državljana Sjedinjenih američkih država koje su oslobodile snage koje su djelovale pod sovjetskim zapovjedništvom i za sovjetske državljane oslobođene od snaga koje su djelovale pod zapovjedništvom Sjedinjenih američkih država, dogovorile su se kako slijedi :

Svi sovjetski državljani oslobođeni od snaga pod zapovjedništvom Sjedinjenih država i svi državljani Sjedinjenih država oslobođeni od snaga pod sovjetskim zapovjedništvom bit će bez odlaganja nakon oslobođenja, odvojeni od neprijateljskih ratnih zarobljenika i s njima će se postupati odvojeno u logorima ili područjima (točkama ) okupljanja (koncentracije sve dok ne budu predani vlastima Sovjetskog saveza ili Sjedinjenih država, zavisno od slučaja, na mjestima koje će se unaprijed dogovoriti gorenavedene vlasti. .....

Članak 2

Ugovorne strane osigurat će da njihove vojne vlasti bez odlaganja izvijeste odgovarajuće organe druge strane (party) o pronalaska državljanima druge ugovorene strane kod njih i u isto vrijeme će poduzeti odgovarajuće korake kako bi se primijenili dogovorene uvjete iz ovog ugovora.

Članak 3

Osnova za postupanje prema civilima bit će koliko god je to moguće ista kao što je dogovorena za vojnike (redove).

[4] Zabilješka 4 na dnu stranice 866. Nacrta sporazuma o ratnim zarobljenicima, Nema tragova da je takav sastanak ikada održan.

Priredio: M. Međimorec

 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Uvodno slovo u podlistak; poglavlje iz knjige „Diplomatske i druge priče“ (1) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Bogdan Radica: „Obaveštenja štampi“ i izvadci iz knjige „Tragična pouka Jugoslavije svijetu“ (2) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Pisma hrvatskog sociologa Dinka Tomašića New York Timesu (3) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Memoarski zapisi dr. Amiela Shomronyja (4) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Ante Ciliga: Jasenovac: Ljudi pred licem smrti (5) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Nikolaj Tolstoj: „Ministar i pokolji: Bleiburg i Kočevski rog 1945.“ (6) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Diana Glasnova: „Ratnici milosrđa“ (7) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Svjedočenje Bernarda O'Sullivana o događanjima u svibnju 1945. (8)  

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Nikola Pulić: Balada o trgu; Ivan Šibl: Ulazak u Zagreb (10) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Dnevnik Ljerka Baljića o događanjima 1945. (11) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Mladen Žigrović: Oslobodilački intermezzo (Susret s maestrom J. Gotovcem u zatvoru) (12) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Bogdan Radica: Nima Splita do Splita (13) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Bogdan Radica: Veliki strah u Zagrebu 1945. (14) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Dr. Florian Thomas Rulitz, "Bleiburška i vetrinjska tragedija" (15) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Ante Beljo: „YU-GENOCID, Bleiburg, Križni put, Udba“ (16) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Depeša Vrhovnog štaba JA br. 124; izvadci iz knjige M. G. Ravančić: „Bleiburg i križni put 1945.“ (17) 

Istinom protiv povijesnih neistina – sažeti pogled na Drugi svjetski rat – Zaključak (18) 

Uto, 11-02-2025, 06:46:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.