Kao dvadeset i drugi prilog u podlistku o Slobodanu Praljku i hrvatskoj šestorci u Haagu donosimo vijesti i dokumente vezane uz Cutilierov plan i Owen-Stoltenbergov plan. (hkv)

Ususret presudi hrvatskoj šestorci u Haagu (XXII.)

Cutileirov plan: Izetbegović, Lasić i Karadžić sporazumjeli se o "rekonstrukciji" BiH (Sarajevo, 22. 2. 1992.) (Hina)

Na konferenciji za novinare, održanoj neposredno po povratku s pregovora o BiH, u kojima su posredovali predstavnici EZ-a, predstavnici SDA, HDZ-a i SDS-a Alija Izetbegović, Miro Lasić i Radovan Karadžić izvijestili su novinare na sarajevskom aerodromu da je danas u međustranačkim razgovorima u Lisabonu postignut sporazum o "rekonstrukciji" Bosne i Hercegovine. Na sastanku u Lisabonu zaključeno je da Bosna i Hercegovina Šestorkaostane u postojećim granicama, ali da se izvrši temeljita decentralizacija tako što će se osnovati nacionalne jedinice, koje će imati određenu samoupravu, izjavio je na večerašnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu predsjednik SDA BiH Alija Izetbegović.

Po Izetbegovićem riječima "koncesija SDS-a je što je ta stranka potvrdila integritet i nedjeljivost Bosne i Hercegovine". "Naša koncepcija je što smo prihvatili stanovitu reorganizaciju Bosne i Hercegovine, koja će uvažavati etničke razloge, iako to ranije nije bio naš koncept", objasnio je predsjednik SDA. Istaknuvši da dolaze "dani raspleta", Izetbegović je ocijenio da "drugog puta nije bilo", te da je u Lisabonu "položen temelj, odnosno princip, koji je odledio jedno stanje koje je trajalo posljednjih godinu dana u Bosni i Hercegovini". On je dodao da time ne dolazi u pitanje održavanje referenduma, te izrazio uverenost da će referendum uspjeti, i da će Bosna i Hercegovina biti nezavisna i priznata.

Izrazivši zadovoljstvo lisabosnkim sporazumom, predsatvnik HDZ-a Lasić izjavio je: "Ono što smo tražili livanjskim referendumskim pitanjem ispunjeno je." "Pozvat ćemo hrvatski narod da izađe na referendum", nastavio je Lasić, istaknuvši da je prihvaćen zahtjev HDZ-a da Bosna i Hercegovina bude neovisna, te da se u njoj prizna suverenost svih triju naroda, odnosno da Bosnu i Hercegovinu trebaju tvoriti njezine sastavne jedinice. Prema Lasićevim Cutilierov planriječima "neće biti raspačavanja i podjele Bosne i Hercegovine; ona će, kako je zajednički zaključeno, ostati u povijesnim i današnjim granicama". Lasić drži da BiH treba biti "federacija", u kojoj bi bila jedinstvena vojska, policija, centralna banka i pravni poredak. Predsjednik SDS-a Radovan Karadžić izjavio je: "Korak koji smo napravili golem je i epohalan za bosanske prilike." Postignuti dogovor on je ocijenio kao "velik uspjeh svih triju naroda i trijumf tolerancije". Svoje zadovoljstvo Karadžić je obrazložio riječima: "Promoviran je princip da BiH neće biti unitarna, a o svemu ostalom dogovorit ćemo se". "Bosnu i Hercegovinu tvorit će konstitutivne jedinice, a time je uklonjena dominacija bilo kojega naroda", rekao je Karadžić, pozivajući "da se puške stave u šoške". "Prihvatili smo nepromjenjivost granica", dodao je on, te napomenuo: "Ne pretendiramo na pripajanje niti jednoga komadića Bosne i Hercegovine Srbiji." Komentirajući najave proglašenje tzv. Bosanske Krajine 28. veljače, Karadžić je rekao: "SDS će zaustaviti proces koji bi mogao ometati dogovor; nema potrebe za proglašavanje krajina." Upitan hoće li Srbi izaći na referendum, Karadžić je u odgovoru najavio takvu mogućnost, dodavši da je sada nastalo novo stanje i da, "ako ima vremena, treba postići sporazum o novom referendumskom pitanju". ∗ IZVOR: Večernji list, 24. 2. 1992. 28 34.

Cutileirov plan: Izjava o načelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 9. 3. 1992.)

A: NEOVISNOST 1. Bosna i Hercegovina bila bi država sačinjena od određenog broja sastavnih jedinica, temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodeći računa o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. 2. Bosna i Hercegovina će zadržati svoje sadašnje granice, a niti Vlada Bosne i Hercegovine niti Vlade sastavnih jedinica neće poticati ni podupirati pretenzije na bilo koji dio njezinog teritorija od strane susjednih država. 3. Suverenost počiva u građaninu BiHmuslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda i građanima drugih naroda i narodnosti, koji ostvarivaju svoju suverenost građanskim učešćem u sastavnim jedinicama i u centralnim organima Republike.

B: OPĆA NAČELA 1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljalo bi se u skladu sa slijedećim ustavnim načelima, kako se ona razumiju i općenito provode u demokratskim državama zapadne Europe i kako je izloženo u nacrtu Konvencije o kojem se raspravlja na Konferenciji. a. Poštivanje ljudskih prava kao najviših mjerila predviđeno u nacrtu Konvencije, poštivanje privatnog vlasništva, tržišne privrede i slobodnog poduzetništva; b. Opće i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje; c. Sloboda za političku i sindikalnu djelatnost; d. Svjetovni državni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenošću crkve od države, razdvojenošću ovlasti izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, poštivanjem zakona i s demokratskim djelotvornim sustavom nadzorom nad ustavnošću i zakonitošću i zaštitom ustavnosti i zakonitosti; e. Međunarodni nadzor i jurisdikcija nad zaštitom ljudskih prava i sloboda.

C: SKUPŠTINA I VLADA BOSNE I HERCEGOVINE 1. Skupština Bosne i Hercegovine bi se sastojala od Doma građana, neposredno izabranog, i Doma sastavnih jedinica, u kojem bi svaka od sastavnih jedinica imala jednaki broj zastupnika. 2. Skupština Bosne i Hercegovine , djelujući kroz Dom građana i Dom sastavnih jedinica, i Vlada bili bi zakonodavno nadležni razmatrati i usuglašavati prijedloge iz sastavnih jedinica i upravljati na ovim sektorima: Narodna banka i monetarna politika, vanjski poslovi, opća ekonomska politika, ekonomski odnosi uključujući transport, energetiku, naftovode i vodoupravu, gdje se bilo koji od ovih sektora tiče više od jedne od sastavnih jedinica kao i druga područja o kojima se kasnije odluči. Odluke u svezi sa zastavom i grbom, višim školstvom, vjerskim odnosima, makro-ekonomskom politikom, odluke u svezi s odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i drugim predmetima o kojima se odluči, donosile bi se u Domu sastavnih (jedinica) četiripetinskom većinom ukupnog broja zastupnika u Domu. Napomena: O oružanim snagama i o redarstvu će se kasnije raspravljati. (IZVOR: Vjesnik, 12. 3. 1992.) 3. Sastav državne uprave i sudstva Bosne i Hercegovine bi proporcionalno održavao nacionalni sastav pučanstva Bosne i Hercegovine. 4. Radi rješavanja ustavnih pitanja između vlasti Bosne i Hercegovine i vlasti sastavnih jedinica osnovalo bi se posebno Sudsko sjedište u čiji bi sastav mogao biti uključen na razdoblje od najmanje pet (5) godina nepristrani element koji nije iz Bosne i Hercegovine niti iz susjednih država. Ovo Sudsko sjedište imat će po jednog člana iz svake sastavne jedinice i isti broj članova više jednog člana izvana. Odlučivat će natpolovičnom većinom.

D: SASTAVNE JEDINICE 1. U granicama Bosne i Hercegovine osnovat će se sastavne jedinice čija se teritorija definira u dijelu E ovoga teksta. 2. Skupština i Vlada sastavnih jedinica imala bi ovlasti, s nadređenim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine samo u područjima strogo određenim gore i u suglasnosti s gore određenom procedurom, nad svim predmetima od zakonodavnog i upravnog interesa za sastavne jedinice. To bi se posebno odnosilo na slijedeća područja: - upravne službe i osoblje sastavne jedinice ; - izvlašćivanje nekretnina za javnu uporabu; - zemljišno-knjižne službe; - protupožarne službe; - gospodarske komore; - nadzor nad zadružnim trgovinskim organizacijama; - štedne banke i kreditne ustanove; - nadzor nad dobrotvornim ustanovama; - socijalno osiguranje; - zdravstveno osiguranje; - čuvanje povijesne, umjetničke i kulturne baštine; - kulturne ustanove kao što su knjižnice, instituti i muzeji; - upotreba zemljišta; - ekološki nadzor; - stambena pitanja; - pitanja tržišta; - cestovna mreža; - zaštita od elementarnih nepogoda; - rudarstvo; - lov i ribolov; - zakonom zaštićena prirodna područja; - vodovodi; - cijevovodne mreže; - transport unutar sastavne jedinice; - turizam; 36 - poljoprivreda i šumarstvo; - socijalna pomoć; - školstvo i škole; - redarstvo; - trgovine i drugi aspekti ekonomske politike; - sigurnost na javnim skupovima; - higijena; - šport, rekreacija i ostali sektori kako bude odlučeno. Svaka bi sastavna jedinica organizirala svoje ustanove. Sastavna jedinica može uspostaviti i održavati veze i odnose s drugim Republikama i ustanovama u toj Republici, ukoliko te veze i odnosi ne ugrožavaju samostalnost i integritet Bosne i Hercegovine kao federalne države. 3. Svaka ustanova (državna administracija, sudstvo itd.), koju bi osnovala sastavna jedinica održavat će nacionalni sastav sastavne jedinice. 4. Pripadnici nacionalnih skupina koji bi bili u manjini u nekoj sastavnoj jedinici bit će zaštićeni na sličan način kako je uređeno u Članu 2 (3) nacrta Konvencije.

E: DEFINICIJA SASTAVNIH /JEDINICA/ Uspostavit će se radna skupina koja će definirati teritorij sastavnih jedinica temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodeći računa o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima.

F: PRIJELAZNE ODREDBE 1. Ustavni zakon kojim bi se modificirao Ustav, radi provođenja ovih načela, bit će priređen i podnijet na razmatranje Skupštini Bosne i Hercegovine u najkraćem mogućem roku. Bruxelles, 9. ožujka 1992.

Izvadak iz svjedočenja veleposlanika Josea Cutileira u predmetu Karadžić 19. 02. 2013.

16. veljače 1993., veleposlanik Cutileiro napisao je komentar objavljen u „International Herald Tribunu“ koji podržava IzetbegovićVance-Owenov plan i napominje da opiranje Alije Izetbegovića da prihvati da je Bosna ustvari potpuno drugačija od Bosne kakvu on zamišlja, doprinosi nastavku rata jednako kao i snovi o Velikoj Srbiji i hrvatskoj hegemoniji. Veleposlanik Cutileiro smatra da je to tada bilo tako, a vjeruje da je tako i sada. U pismu časopisu „The Economist“, u prosincu 1995., veleposlanik Cutileiro je napisao: „Nakon nekoliko rundi pregovora, sve su se strane složile oko načela za buduće ustavno uređenje BiH – Muslimani, Srbi i Hrvati – u Sarajevu 18. ožujka 1992, kao temelja za daljnje pregovore. To se nastavilo, karte i ostalo, sve do ljeta kada su se Muslimani prestali pridržavati pregovora. Da nisu tako postupili, bosansko pitanje je moglo biti ranije uređeno s manje gubitaka, većinom muslimanskih života i zemlje. Ako ćemo pošteno, dobronamjerni autsajderi, koji su mislili da znaju bolje, poticali su predsjednika Izetbegovića i njegove pomoćnike da odbace dogovor i bore se za unitarističku Bosansku državu .“ Veleposlanik Cutileiro smatra da je to tada bilo tako, a vjeruje da je tako i sada.

Veleposlanik Cutileiro: Ono što želim reći je da je jedini način da se postigne dogovor oko Bosne je držati se onoga – onoga što je dogovoreno u ožujku. Na taj način ili na neki drugi način. Ako pogledate Daytonski sporazum Daytoni ako pogledate karte u Daytonskom sporazumu shvatit ćete, kao što se može vidjeti i u mom pismu časopisu „The Economist“, da se i nakon tri godine, s puno tragedija, niste pomakli daleko od onoga što smo predvidjeli. Bosna je ono što jest. Nije nešto drugo, a vi – Srbi bi radije da Bosna nije postala nezavisna. Hrvati bi radije pripojili dio Bosne ili pretvorili ga u neku vrstu - -a Muslimani, osobito predsjednik Izetbegović i njegovi ljudi, mislili su da mogu imati unitarističku državu. Tako da - - ako pogledate sporazum iz ožujka 1992. i plan Daytonskog sporazuma, ja sam bio tamo i nisam mislio da možemo ulaziti u nešto drugo - Ne možete uzimati dijelove političkog diskursa jedne ili druge strane prilikom nekog sastanka Skupštine i tako ih prikazivati. To me ne iznenađuje. Mislim da su sve tri strane imale diskurs koji je bio kompliciran sam po sebi. Ideja je bila uvesti neku vrstu zdravorazumske racionalnosti u cijelu stvar. Tome služi sporazum. Što su govorili na svojoj skupštini, nisam čuo, nisam bio tamo. Nisam iznenađen, ali nisam ni šokiran.

Gdin. Tieger: Ukratko veleposlaniče, je li to ustvari želja ili cilj da se ujedini entitet bosanskih Srba sa Srbijom i Crnom Gorom koja nije predviđena u Izjavi o načelima?

Veleposlanik Cutileiro: Naprotiv, to je jasno. Mislim da negdje stoji u Izjavi o načelima da ne bi trebali - - ni Hrvati ni Srbi, ne bi se trebali pokušavati pripojiti ni Hrvatskoj ni Srbiji.

Gdin. Tieger: Na primjer, znate li da su razmatrali da područja na kojima su Srbi bili većina prije Drugog svjetskog rata budu srpska bez obzira na to koja je etnička skupina na tom području sada u većini?

Veleposlanik Cutileiro: To je izvađeno iz konteksta. To su besmislene tvrdnje, ali bili smo u Bosni. Tri skupine imaju svoje povijesne uspomene koje ponekad nekome izvana mogu djelovati vrlo čudno i svi su se otimali da izvuku što mogu iz situacije. Tako da ja ne bih - - mene ne iznenađuje ovo što čujem, ne mislim da kada bi postojala jaka politička volja od vrha prema- - da se ova stvar provede, da smo ju mogli i provesti. Usput, u Daytonu, ako se mogu vratiti na to, u Daytonu s drugačijim pojedinostima možda, svakako mnoge pojedinosti su različite, ali mi - - došli smo do točke, osnovne točke ove priče: Možemo li imati unitarnu Bosnu ili jesmo li trebali imati tripartitnu Bosnu? Moje uvjerenje na kraju, dok sam bio tamo, je da bi samo tripartitna opcija uspjela, a to je također bilo uvjerenje Dicka Holbrookea na kraju. To je sve.

Gdin. Karadžić: Da. Kako se to uklapa u vašu izjavu da ću ja vas obavijestiti kada takva zapovijed bude izdana?

Veleposlanik Cutileiro: Da, pretpostavljam da - -evo je. Ovo je engleski prijevod pa mislim da je dobar. Mr. Karadžić: Kako se ovo uklapa u vaše viđenje mog položaja za vrijeme pregovora?

Veleposlanik Cutileiro: Uklapa se. Hoću reći, ono što ste mi rekli jest ono što ovdje stoji.

Gdin. Karadžić: „Međutim, prihvatio sam da Bosna unutar svojih postojećih granica ne može biti cjelovita, ali unutar postojećih granica znači da nećemo ni jedan dio pripojiti Srbiji ili Hrvatskoj.“

Veleposlanik Cutileiro: To se ustvari tiče jednog bitnog apsekta same konferencije. Smisao konferencije je da omogući što veću autonomiju Srbima i Hrvatima u većinski muslimanskoj zemlji bez narušavanja granica BiH.

hkv

Uto, 17-10-2017, 08:08:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0075_Marusevec_0360.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).