Kao dvadeset i prvi prilog u podlistku o Slobodanu Praljku i hrvatskoj šestorci u Haagu donosimo izvadak iz knjige Franje Borasa “Bosansko-hercegovački kaos 1990-1996”. (hkv)

Što se točno “dogovorilo” u Grazu: Izvadak iz knjige Franje Borasa: „BOSANSKO-HERCEGOVAČKI KAOS 1990-1996“, Matica Hrvatska, Mostar, 2006.

Kako je već rečeno, prvi međustranački sastanak održan je u Bruxellesu, sljedeća tri Šestorkasastanka održana su u Lisabonu. Peti je sastanak održan u sarajevskom Konaku 16., 17. i 18. ožujka 1992. Na tom su sastanku usuglašena načela o ustavnopravnom uređenju BiH, a o ponuđenom zemljovidu, kojemu je temelj bila apsolutna i relativna nacionalna većina za svaku općinu, trebalo je dalje razgovarati. Šesti sastanak održan je 30. i 31. ožujka 1992. ponovno u Lisabonu. I na tome je sastanku zemljovid triju konstitutivnih jedinica ostao spornim i o njemu se trebalo razgovarati najdalje do 15. svibnja iste godine. Međutim, nakon povratka iz Lisabona, a pod pritiskom svoje stranke, Alija Izetbegović se odrekao svoje suglasnosti s Cutileirovim planom. Nakon toga su i druga dva sudionika povukla svoju suglasnost.

Ubrzo zatim počeo je opći sukob širom BiH između srpske vojske s jedne, te hrvatske i muslimanske s druge strane. U svezi s Izetbegovićevim odbijanjem Cutileirova plana u svom Izetbegovićkasnijem intervjuu beogradskom „Blicu“, Cutileiro je potvrdio da je tadašnji lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović najprije prihvatio plan „samo da bi udovoljio Europi, a onda je od njega odustao da bi zadovoljio Amerikance koji su ga ohrabrivali da to uradi“. „On (Izetbegović) je vjerovao da Washington podržava njegovu ideju o unitarnoj Bosni. Dayton je pokazao da griješi“, kazao je portugalski diplomat, ističući i da je Europska unija bila protiv unitarne Bosne. 63 Sukladno zaključku s međustranačkoga sastanka u Lisabonu od 31. ožujka, razgovori o Cutileirovom planu nastavljeni su 23. travnja između svih triju stranačkih delegacija s jedne, i delegacije Europske zajednice s druge strane.

Razgovori su se vodili u zgradi zračne luke Butmir – Sarajevo, koja je bila opkoljena srpskim vojnim snagama. Tročlanu delegaciju EZ-a predvodio je ministar vanjskih poslova Portugala Pineiro, a članovi su bili Cutileiro i lord Carrington. Srpsku delegaciju predvodio je Radovan Karadžić, muslimansku Alija Izetbegović, a hrvatsku Franjo Boras. Hrvatsku delegaciju predvodio sam ja, zato što Mate Boban nije mogao doći u opkoljeno Sarajevo, a Miljenko Brkić, koji je u to vrijeme bio v. d. predsjednika HDZ-a, imao je nekih obiteljskih problema u Sarajevu.

Uz mene je u hrvatskoj delegaciji bio Mile Akmadžić, koji je u to vrijeme bio general tajnik Ratnoga predsjedništva BiHBiH. Pri kraju razgovora s hrvatskom delegacijom obratio mi se lord Carrington sljedećim riječima: „Gospodine Boras, ukoliko se ne dogovorite, mi ćemo vas pustiti da se međusobno poubijate, pa ćemo vam mi nametnuti svoja rješenja.“ Odgovorio sam mu: „Lorde Carringtone, kako i s kim da se dogovorimo, srpski agresor ima sve na raspolaganju, uzeo je svu vojnu opremu JNA i sami čujete jeku topova i minobacača s okolnih brda. Kad s njima razgovaramo, to je razgovor gluhih. Predstavnici muslimanskog naroda drže se pasivno, ništa ne poduzimaju za obranu BiH i još uvijek se nadaju pomoći JNA.“ Nakon završetka razgovora, vratio sam se kroz kišu granata živ i zdrav u zgradu Predsjedništva. Na kraju razgovora, Cutileiro nam je dao do znanja da se sve tri nacionalne delegacije trebaju pokušati međusobno dogovoriti o teritorijalnom razgraničenju triju konstitutivnih jedinica unutar BiH bez prisustva međunarodne zajednice.

Razgovori u Grazu

U svezi sa zaključkom iz Sarajeva održan je 6. svibnja 1992. sastanak u Grazu između hrvatske i srpske bih kaosdelegacije. Hrvatsku delegaciju predvodio je Mate Boban. U njoj smo bili još Vlado Šantić i ja. Na čelu srpske delegacije bio je Radovan Karadžić, a pratili su ga Momčilo Krajišnik i Branko Simić. Razgovori su se vodili u zgradi zračne luke Graza. Predmet razgovora bile su tri ključne točke: Kupres, bosanska Posavina i lijeva strana Neretve, od Jablanice do Metkovića. Srpska je delegacija predlagala da Srbima pripadne Kupres, s tim da Hrvati imaju nekakav zaobilazni put prema Bugojnu, lijeva obala rijeke Neretve od Jablanice do Metkovića, uključivo Mostar te koridor kroz bosansku Posavinu širine 20 km. Hrvatska je delegacija predlagala obrnuto: Kupres treba pripasti hrvatskoj konstitutivnoj jedinici u BiH kao i jugoistočna Hercegovina, zajedno s Mostarom sve do uključivo općine Stolac, a da se o koridoru kroz Bosansku Posavinu može razgovarati, ali o mnogo užem dijelu.

O održanim razgovorima nije napravljen nikakav protokol. Dogovorili smo se da će obje delegacije razgovarati i s muslimanskom stranom. Razgovori su počeli oko 11, a završili oko 16 sati. Hrvatska se delegacija vratila kolima u Zagreb, dok je srpska otputovala zrakoplovom, meni u nepoznatom pravcu. Kasnije se o održanim razgovorima u Grazu pojavilo nekakvo priopćenje za javnost o kojemu na samome sastanku nije bilo govora.

To sam priopćenje našao u knjizi Zdravka Tomca, koje u cijelosti prenosim: 1. „Odlučni da sva sporna pitanja, uključujući razgraničenje dviju konstitutivnih jedinica – hrvatske i srpske u Bosni i Hercegovini, riješe miroljubivim sredstvima i dogovorom, predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice utvrdili su da u odnosu na radnu mapu Tomaco razgraničenju postoje nesuglasnosti u sljedećim slučajevima: U gradu Mostaru srpska strana smatra da granicu predstavlja rijeka Neretva, a hrvatska strana smatra da je cijeli grad Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici. 2. Južno od Mostara hrvatska strana smatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicu spada područje određeno 1939. godine, tj. granica Hrvatske Banovine. Srpska strana smatra da je granica između hrvatske i srpske jedinice granica rijeke Neretve. 3. Obje strane su suglasne da se u razgraničenju dvije konstitutivne jedinice na području Kupresa, kao i u Bosanskoj Posavini (Derventa, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Odžak, Orašje, Modriča i Brčko) vodi računa o kompaktnosti prostora i komunikacijama. 355 4. Obje strane su odlučne ustrajati na principima usvojenim na konferenciji Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te temeljem toga suglasne su da u određivanju spornih i drugih područja štuju dogovorene kriterije za definiranje nacionalnih teritorija uz arbitražu Europske zajednice. 5. Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid Konferencije Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te obje strane traže hitan nastavak konferencije. Inzistira se da se arbitražno razgraničenje izvrši u dogovorenom roku do 15. svibnja 1992. godine. 6. Slijedom naprijed dogovorenog, prestaju razlozi za oružane sukobe između Hrvata i Srba na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Objavljuje se sveopće i trajno primirje pod kontrolom Europske zajednice, koje stupa na snagu danom 06. svibnja 1992. u 24.00 sata. Predstavnik Srpske državne zajednice Radovan Karadžić Predstavnik hrvatske nacionalne zajednice Mate Boban”.

O tijeku razgovora u Grazu nisu se vodile nikakve zabilješke, niti je na kraju napravljen bilo kakav protokol. Također smo se dogovorili da se ne izdaje nikakvo priopćenje za javnost. Unatoč tome, nakon dva-tri dana, u domaćoj i inozemnoj javnosti pojavilo se priopćenje do kojega sam došao u navedenoj knjizi Zdravka Tomca. Uslijedila je oštra reakcija u svijetu, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Taj su, naime, sastanak politički protivnici i neistomišljenici prikazali kao tajni sastanak hrvatske i srpske delegacije o podjeli Bosne i Hercegovine. Može li se iz samoga priopćenja što ga je srpska strana zlonamjerno objavila iščitati bilo kakva podjela Bosne i Hercegovine?„.

Dokument, izvod iz knjige Franje Borasa, legalno izabranog člana Predsjedništva BiH iz korpusa hrvatskog naroda, o još jednom krimenu hrvatske politike: razgovorima Boban-Karadžić u Grazu.

Kod tih se sastanaka sa suprotnom stranom primjenjivala metoda dokazivanja KRIVNJE VJEŠTICA. Ako osoba Franjo Borasoptužena da je u njoj vrag, sotona, đavo, ne priznaje, onda joj se dio tijela gurne u vrelo ulje, npr. ruka. Ako osoba čvrsta u svojoj vjeri otrpi bol, šuti mukom, onda je KRIVA jer se ta bol bez pomoći đavola izdržati ne može – zaključuju suci, prosuditelji. Ako osoba krikne bolom i slabošću čovjeka, onda je KRIVA jer se đavo oglasio krikom boli, jer da đavo nije obuzeo osobu ona bi izdržala kušnju – zaključuju suci, presuditelji. Isto tako je bilo i kod tih sastanaka: ako ne odeš na razgovor – e, onda nisi za mirno rješenje, ne radiš na miru, želiš samo ratnu opciju i slična sranja; a ako odeš na razgovor – još je gore: razgovaraš s neprijateljem, sigurno nešto mućkaš, trguješ, mutiš, sve je to ista ujdurma, ista sorta i slična sranja, zaključuju presuditelji. Na sastanak u Graz moralo se otići! Na sastanku u Grazu ništa nije dogovoreno i nije potpisan nikakav dogovor i ni u čemu se strane nisu složile. Zadovoljena je želja i naputak i zahtjev moćnog igrača lorda Carringtona, pa je u točki 5. Priopćenja sa sastanka konstatirano: „Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid konferencije Europske zajednice o BiH, te obje strane traže hitan nastavak konferencije“. A onda je nastala orkestrirana vika i galama i laži i lupetanja i izmišljotine. A rat se među stranama „koje su se dogovorile“ nastavio u Stocu, u Mostaru, u Livnu, u Jajcu, u Bosanskoj Posavini, u Bugojnu, u Rami, ... a sve to možete provjeriti u sljedećim dokumentima i kartama i mnogim drugim dokumentima na WEB-u, a sve na istu temu – UTVRDITI ČINJENIČNU ISTINU.

hkv

Čet, 19-10-2017, 16:34:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0057_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).