Jačanje četništva u Srbiji i povratak ćirilice u hrvatske škole

Nikolićeva prednost pred Tadićem u prvom krugu predsjedničkih izbora trenutno je najjasniji indikator povratka na njegovanje i jačanje velikosrpstva i svega što sa njim ide. Ovaj proces već duže vrijeme traje. Prije nekoliko godina Parlament Srbije izjednačio je po pravima pripadnike partizanskog i četničkog pokreta a i uveo je "Ravnogorsku spomenicu 1941.", kao pandan "Partizanskoj spomenici". Četnička politika dobila je od strane zapadnih čimbenika i izravnu podršku u radu Haaškog suda, gdje velikosrpski ratovi i zločini nisu dobili nikakvu međunarno-pravnu osudu. Baš obrnuto, Haaški sud pokazao je da se četnički zločini isplate, a da će žrtvama ako su to Hrvati bez problema biti nametnuta kolektivna krivnja. Pogledajmo malo, kakve se stvari istovremeno događaju u Lijepoj Našoj.

Roditelji učenika nesrpske nacionalnosti iz osnovne škole u baranjskom mjestu Jagodnjaku, većinski naseljenim srpskim stanovništvom, jučer su mirno prosvjedovali na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića, nezadovoljni što ni nakon višemjesečnih zahtjeva i upozorenja njihovoj djeci nije osigurano ustavno pravo na pohađanje nastave na hrvatskom jeziku. Zbog toga je dio djece počeo pohađati školu u obližnjem Čemincu. Dvadesetak roditelja okupilo se kod spomenika dr. Anti Starčeviću te za sadašnje stanje ponovno prozvalo ravnatelja škole Milovana Ležaju, kojega su optužili da svojim aktivnostima provodi politiku Slobodana Miloševića iz 1991. godine, ali i nadležne državne institucije, posebice Vladu RH te Ministarstvo znanosti, obrazovanje i športa, koji, kako drže, mogu riješiti ovaj problem, ali to ne čine.

Predstavnik roditelja Johan Urtajl poručio je kako roditelji, kao uvjet za povratak svoje djece u jagodnjačku školu, uz ostalo, traže "hitan otkaz ravnatelju Ležaji" zbog brojnih nepravilnosti u organiziranju nastave na hrvatskom jeziku, što su, kako tvrdi, utvrdile i nadležne inspekcije. Urtajl kaže kako roditelji ne priznaju voditelja za nastavu na hrvatskom jeziku, kojega je imenovao ravnatelj Ležaja, i traže očitovanje resornog ministarstva o radu ravnatelja, povratak hrvatskih nastavnika koje je, kako tvrdi, otjerao ravnatelj te formiranje novog školskog odbora, koji neće biti jednonacionalan. Zanimljivo je kako je baš u Jagodnjaku početkom devedesetih godina Šešelj držao svoji poznati govor o tome kako "One koji kažu da ovo nije srpska zemlja, možete ubiti kao kera kraj tarabe".

No ne samo da nikakva konkretna pomoć tim ljudima ni od strane Vlade ni od strane Ministarstva nije pružena, već je istovremeno, dok su trajali prosvjedi roditelja da se djeci u Jagodnjaku omogući pohađanje nastave na materinjem jeziku, predsjednik Mesić davao i za njega iznenađujuću izjavu vezanu uz povratak ćirilice u hrvatske škole. I to baš za srbijanski medij. «Povratak ćirilice smatram logičnim. Pismen čovjek, koji može pratiti literaturu napisanu ćirilicom, u pravom je smislu pismen. Koliko je samo literature napisano tim pismom! Pa nije ćirilica ničiji monopol, uostalom, i hrvatsko je pismo nekada bila ćirilica» - poručio je predsjednik Stjepan Mesić srbijanskoj javnosti preko Večernjih novosti.

Ne želeći uopće na ovome mjestu ulaziti u raspravu o tome trebali ili ne vratiti ćirilicu u hrvatske škole, postavljamo pitanje kakva je to poruka koju predsjednik Mesić u srbijanskim novinama na sam dan izbora u Srbiji šalje srpskim političarima (pogotovo s obzirom na rezultate koji su se očekivali)? Nije li to zapravo otvoreno prihvaćanje i priznanje četničkoj politici, odnosno poruka da se od RH danas može dobiti bilo što, čak i ono što se nije tražilo? S druge strane, predsjednik Mesić u razgovoru za Večernje novosti ničim nije osudio velikosrpsku politiku i četnički pokret - kao da ga nema, jučer, danas i sutra. Zato izjave predsjednika Mesića iz kojih se može iščitati kajanje da smo, eto pogriješili kad smo ćirilicu povukli iz svojih škola, zapravo predstavljaju nedopustivi iskaz podrške ideologiji koja je na ovim prostorima dovela do strašnih stvari s još strašnijim posljedicama iz kojih je trebalo izvući pouke i ne dopustiti mogućnost da se ikada više ponove. U trenutku kada Tomislav Nikolić dobiva 40 posto glasova u Republici Srbiji, a nesrpsko stanovništvo opet ne može u Jagodnjaku slušati nastavu na hrvatskom jeziku to je najmanje što Republici Hrvatskoj treba.

M.M.B.

U nastavku donosimo u hrvatskom prijevodu cjelokupni razgovor predsjednika Stjepana Mesića za Večernje novosti.

Mesić: Srbi na svome 

Srbima je mjesto u hrvatskoj vlasti. I u zakonodavnoj, i u izvršnoj, i u sudskoj. Srpski korpus je priznat u Hrvatskoj, Srbi su pridonijeli izgradnji hrvatske kulture i znanosti, pa i hrvatske političke misli, i šteta je što nijedna vlada do ove nije pozvala srpske predstavnike da uđu u vlast - kaže šef hrvatske države Stjepan Mesić.

U razgovoru za “Novosti” Mesić je podsjetio da Slobodan Uzelac i hrvatski premijer Ivo Sanader, ipak, nisu prvi sklopili “povijesni savez”, već da je to bio slučaj za vrijeme njegovoga mandata.

Dok sam ja bio premijer bila su dva ministra iz redova Srba, doduše bez portfelja, Čedo Pavlović i Živko Juzbašić.

Što se to u Hrvatskoj promijenilo za proteklih šesnaest godina, pa je, kažete, sazrelo vrijeme za sklapanje ovakve, po nekima neprincipijelne, koalicije?

Mislim da je u Hrvatskoj sazrelo, prije svega, demokratsko društvo, a znate da se demokracija uči. Individualizacija krivnje dovela je do toga da se prestanu okrivljavati kolektivi. Onaj tko je počinio zločin, na bilo kojoj strani, trebalo bi za to odgovarati. Mislim da smo kao društvo dostigli tu zrelost i da zajednice više ne optužuju druge zajednice za događaje u prošlosti.

Hoće li Hrvatska, u tom cilju, povući tužbu protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde?

O tom pitanju će, ipak, odlučivati najviši državni vrh.

Kažete da dobro poznajete novog hrvatskog vicepremijera Slobodana Uzelca. Da li je on pravi čovjek za vraćanje povjerenja Srba u hrvatsku državu?

Dosta smo surađivali u prošlosti i mislim da je jako dobro što je baš on ušao u Vladu, jer svojim radom i iskustvom može mnogo doprinijeti radu najvišeg državnog izvršnog tijela.

Tko je dobio više novim koalicijskim sporazumom - SDSS ili HDZ?

Ja na to ovako gledam - Srbi su dosta dobili kao zajednica, jer će na taj način lakše doživljavati Hrvatsku kao svoju domovinu, ali i HDZ je dobio veliki plus, prvenstveno u svom sazrijevanju u modernu političku stranku desnog centra.

Što ulazak predstavnika Srba u hrvatske Vladu može značiti za odnose dviju zemalja?

Puno, pretpostavljam. Ulazak Srba u Vladu rezultirat će prepoznavanjem hrvatskog društva kao demokratskog, ne samo u Srbiji, već i u svijetu. Mislim da će ekonomska suradnja naših dviju zemalja još više ojačati, a onda, naravno, idu i svi ostali oblici međudržavne suradnje.

Da li bi bilo realno očekivati da se Srbi vrate u dovoljno velikom broju kako bi povratili status konstitutivnog naroda?

Prije svega, moramo biti svjesni kako se svi Srbi ne mogu vratiti, bez obzira na to koliko mi to željeli. Dio njih je umro, dio njih je zasnovao obitelji na raznim dijelovima svijeta i nema želju vratiti se. Hrvatski Ustav je veoma jasan - on tretira sve građane ravnopravno. Srbi su ovdje najbrojnija nacionalna manjina. I u tom smislu su najviše zastupljeni.

Odnos Hrvatske prema rešenju "kosmetskog problema" mogao bi biti posebno važan u situaciji kada ste jedna od pet nestalnih članica Vijeća sigurnosti. Kakav će biti vaš stav?

Hrvatska vodi principijelnu politiku, zbog čega smo velikom većinom i izabrani u Vijeće sigurnosti. To je za nas velika čast, ali i velika odgovornost, posebno što se u ovom trenutku otvaraju mnoge regionalne i svjetske teme. Kosovo je bilo konstitutivni element jugoslavenske federacije, ali je bilo i u formalnoj vezi sa Srbijom, i sigurno je da se sada mora tražiti novi status te pokrajine. Bio bih najsretniji kada bi se to moglo riješiti pregovorima. Ne znam da li je to više moguće, ali znam da bi za sve to bilo najbolje.

Nekakvo će se rješenje, ipak, morati naći?

- Mislim da bi ga trebalo tražiti na tragu Ahtisarijevog plana. Hrvatska će podržati ono rešenje koje bude prihvatila većina zemalja Europske unije, čiji ćemo član uskoro postati, i čija pravila želimo poštivati.

Prihvatit ću svakoga

Pratite li kampanju i zbivanja oko predsjedničkih izbora u Srbiji? Imate li favorita?

Koliko mi vrijeme i mogućnosti dozvoljavaju. Bilo bi pretenciozno reći koji kandidat je moj favorit, ali držim se onog starog pravila da svaki narod zaslužuje vlast koju izabere. Zato ću ja prihvatiti svakoga kandidata koga na predsjedničkim izborima bude izabrao srpski narod.

Ćirilica dobrodošla

Mediji po Hrvatskoj ovih dana plaše građane povratkom ćirilice u hrvatske škole? Ima li zaista mjesta za takav strah?

Povratak ćirilice smatram logičnim. Pismen čovjek, koji može prati literaturu napisanu ćirilicom, je u pravom smislu je pismen. Koliko je na kraju samo literature napisano tim pismom! Pa, nije ćirilica ničiji monopol, uostalom, i hrvatsko pismo nekada je bila ćirilica.

Borjan Popović 

{mxc}