studentiStudenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta okupljeni u Nezavisnu inicijativu za pravo na besplatno obrazovanje ovog su ponedjeljka započeli s blokiranjem nastave i to će činiti sve dok se potpuno ne ukinu školarine za sve oblike visokog obrazovanja. Njihovi su zahtjevi naravno opravdani jer školarine čija visina iz godine u godinu kontinuirano (za razliku od prosječnih plaća i hrvatskog standarda) rastu. Ti su iznosi već sada stavka koja itekako opterećuje kućni budžet njihovih obitelji, prisiljenih uzimati zajmove, koji se za razliku od studentskih kredita u većini razvijenih zemalja otplaćuju uz gotovo lihvarske kamate. Naravno, u tim istim zemljama koje volimo uzimati kao uzor, sveučilišna diploma također predstavlja svojevrsnu kartu ili ulaznicu za takozvani «bolji život». Život koji podrazumijeva dobro ili vrlo dobro plaćen posao, koji logikom stvari omogućuje zadovoljavanje svih drugih, barem egzistencijalnih potreba. U Hrvatskoj tako nije. U Hrvatskoj diploma još uvijek ne znači da se mjesecima nakon dobivanja iste mladi ljudi (osim ako se ne radi o sretnicima čije su profesije uvijek tražene) ne će naći u situaciji «obijanja» raznoraznih natječaja, od kojih je veliki dio njih ionako tek formalno raspisan, a ako nakon niza ponižavajućih odbijenica posao i dobiju, plaća često nije adekvatna stupnju naobrazbe i ne omogućava baš ništa više od pukog preživljavanja, kako se u narodu voli reći «od prvog do prvog». No bez obzira na apsolutnu opravdanost zahtjeva studenata za besplatnim obrazovanjem, ti isti zahtjevi su istodobno naravno i nemogući. A zašto je tome tako?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
JandrokovićIzglednom mogućnošću prihvaćanja «kompromisnog prijedloga» koji je ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordanu Jandrokoviću i Samuelu Žbogaru, tijekom niza sastanaka održanih u srijedu u Bruxellesu predstavio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, još jednom se zorno demonstriralo da za Hrvatsku, barem dok je vodi sadašnja politička «elita» ne vrijede isti zakoni i pravila koja vrijede za ostale zemlje civiliziranoga svijeta. Sada već gotovo desetogodišnja «vladavina» određenih političkih struktura u Hrvatskoj svjetskim je moćnicima jasno dala do znanja po kojem principu funkcionira – tražite i dati će vam se. Hrvatski su političari (ako uopće zaslužuju da ih se tako zove) do sada pristali na sve ustupke odnosno ucjene pridošle iz EU, kako bi se na bilo koji način i kroz bilo koju rupu u istu ugurali i to je kratko i jasno jedina dosljednost koju su pokazali tijekom svojih mandata. Stoga, nikoga ne bi previše trebala čuditi činjenica, kako je politička «elita» i ovoga puta pristala na većinu slovenskih «dobrosusjedkih» prijedloga.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
korupcijaMediji u Hrvatskoj u posljednje su vrijeme preplavljeni pričama o korupciji – od korupcijskih afera pa preko promodžbenih spotova koji pozivaju na njeno suzbijanje, do «nadahnutih» govorancija u kojima nas političari na «rubu suza» uvjeravaju u štetne posljedice koje ona ostavlja u društvu kao cijelini. Kao da upravo ti političari ne spadaju u sloj tog istog društva koji je korupcijom kao takvom možda najviše i zahvaćen. A nažalost hrvatskih građana u korupcijskom košu gotovo su podjednako pomiješani ili zastupljeni pripadnici gotovo svih ili bar onih najvećih i najbrojnijih stranačkih opcija u Hrvatskoj. Krenimo redom. Ovih se dana o malo čemu toliko pričalo i slušalo kao o aferi «kamioni» u vezi s kojom je prozivan HDZ-ovac Berislav Rončević za malverzacije koje su se događale vezano uz funkcioniranje sustava nabave u MORH-u u vrijeme kad je on obavljao funkciju ministra unutarnjih poslova. U detalje same afere na ovome mjestu i nema potrebe detaljnije ulaziti, no o samom «principu rada» dovoljno već govori i jedan jedini podatak, a to je činjenica da neke od tvrtki koje su se prijavljivale na natječaje za poslove u vrijednosti od nekoliko desetaka milijuna kuna, nisu nalazile shodnim u svojim ponudama čak niti prikazati iznos cijene s PDV-om i bez njega. Takvo što je potpuni nonsens ako se zna da je cijena s porezom i bez njega bez iznimke naznačena na računu i za kupovinu najbanalnijih stvari, kao što su primjerice žvakaće gume ili toalet papir.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Otac i sinKriminalizacija Domovinskog rata koju već godinama sustavno provode dobar dio medija i političara u Hrvatskoj ostavila je posljedice koje svakim danom postaju sve teže, ali i opasnije. Strukture onih koji su i danas izgleda nezadovoljni činjenicom da je hrvatski narod, odnosno Hrvatska vojska vođena od strane političkog vrha maestralno pobjedila višestruko jačeg i opremljenijeg neprijatelja , svojim «zalaganjem» dovele su do toga da (pre)velik broj građana, a posebice pripadnici mlađih generacija u Hrvatskoj danas ne znaju nabrojati ni deset junaka Domovinskog rata, osim onih koji sjede na optuženičkim klupama u Haagu. Koliko je stupanj kolektivne neinformiranosti i nezainteresiranosti vezano uz tu problematiku zabrinjavajući, zorno dočarava anketa koju je u svojoj školi provela učenica OŠ Antuna Bauera u Vukovaru, a o kojoj piše Večernji list. Praksa da se u školskim udžbenicima ni približno dovoljno ne piše, a onda i ne uči o hrvatskoj borbi za nezavisnost dovela je do toga da hrvatska mladež danas mali ili ništa zna o ljudima koji su im izborili slobodu. A tko snosi odgovornost i krivnju za takvo stanje? Ne zanemarujući ulogu medija i politike, velik dio krivnje na svojim leđima snose i sami roditelji. Naime, roditelji koji su sami svjedočili ne tako davnoj prošlosti, iz koje su trebali mnogo toga naučiti i prenijeti mlađim naraštajima.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
VidovićTko o čemu, SDP o natalitetu i demografskom slomu u Hrvata. Održali SDP-ovci tako prošloga tjedna tribinu pod nazivom "Depopulacija u Republici Hrvatskoj" na kojoj su izrazili «veliku zabrinutost» za pad nataliteta u Hrvatskoj. Činjenica jest da je to pitanje u Lijepoj Našoj gorući problem posebice posljednja dva desetljeća, i daleko od toga da ta stranka snosi isključivu krivnju za takvo stanje jer uzrok je mnogo dublji, no činjenica je isto tako da upravo SDP-ovci već duži niz godina demonstriraju katastrofalno loš i nezainteresiran odnos spram raznoraznih pokušaja osmišljavanja i provođenja kvalitetnih mjera pronatalitetne politike. Prisjetimo se samo posprdnih izjava na račun don Ante Bakovića koji je o spomenutoj problematici govorio još početkom devedesetih. Njega se tada proglašavalo «vjerskim fanatikom i nacionalistom» kojeg ne treba shvaćati ozbiljno. A kako to «oni rade» SDP-ovci su najbolje pokazali 2000 godine, kad je jedan od prvih poteza koalicijske Vlade bio drastično smanjenje porodiljnih naknada zaposlenim i nezaposlenim ženama, s u Hrvatskom saboru tada tako često ponavljanom «izlikom» kako se djeca ionako rađaju iz ljubavi. A mi bismo dodali – i žive od zraka. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Stjepan MesićPredsjednik Mesić prošlog je tjedna još jednom pokazao svoje pravo lice. Naime, na upite novinara vezano uz otkriće masovnih grobnica Hrvata pobijenih krajem Drugog svjetskog rata, kao i činjenicu da je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko najavio da će policija i Državno odvjetništvo istražiti sve slučajeve počinjenja masovnih zločina, Mesić je kazao sljedeće: "Pustimo Drugi svjetski rat da rješavaju povjesničari, a u slučaju da se pronađu grobišta, neka se o tome brinu forenzičari". Tom izjavom ponovno je demonstrirao licimjerje vlastite politike utemeljene na dvostrukim kriterijima. S jedne strane tu je dakle više od sto tisuća Hrvata čiji neidentificirani ostaci leže širom Hrvatske i susjednih zemljama u brojnim, šezdeset godina nakon počinjenih zločina neistraženim grobnicama. S druge strane, Mesić ne propušta prigodu za naglašavanje kako je svaki pojedini zločin počinjen u Domovinskom ratu potrebno procesuirati i onda kada se sudi po zapovjednoj odgovornosi bez ikakvih logičkih kriterija kao što je to u Haagu s hrvatskim generalima.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ivan Zvonimir ČičakKoliko se brzo, radikalno i pragmatično mogu gotovo preko noći promijeniti politički stavovi i mišljenja hrvatskih «moralnih vertikala» ovih je dana svojim primjerom najbolje demonstrirao Hrvatski helsinški odbor. Organizacija koja se do sad sustavno bavila isključivo selektivnom zaštitom samo pojedinih ugroženih ljudskih prava u ovoj državi i to redovito ponajmanje onih koja se tiču samih Hrvata ili bilo čega povezanog s ugroženim nacionalnim interesima, u utorak je održala konferenciju za medije na kojoj je prisutnim novinarima i široj hrvatskoj javnosti predstavila svoju novu retoriku. No, iako je nova HHO-ova retorika svakako na tragu istine na koju uostalom mnoge, medijski blokirane, organizacije i udruge već duže vrijeme upozoravaju, naslućuje se kako iza velikog «preobraćenja» stoje sasvim drugi motivi. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Olli RehnKako stvari trenutno izgledaju inicijativa Europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna o rješavanju međusobnih otvorenih pitanja Hrvatske i Slovenije, a koja su uzrok slovenske blokade hrvatskih pregovora za EU, zasad od hrvatske političke elite nije dobila zeleno svjetlo. Štoviše, ne postoje ni realne naznake da će do toga uskoro i doći, jer Hrvatska još uvijek nije dala svoj konačan odgovor na Rehnov prijedlog što je trebala učiniti još u ponedjeljak. U ovom trenutku u velikoj su neizvjesnosti kako Rehn, tako i hrvatska javnost, nenavikla na činjenicu da su hrvatski politički dužnosnici možda u stanju zauzeti čvrsti stav u zaštiti nacionalnih interesa prema europskim zahtjevima. Što još uvijek naravno ne znači da će se tih istih odluka držati, pogotovo nakon što prođu lokalni izbori.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
PelješacI dok se ovih dana širom svijeta lome politička koplja oko pronalaska optimalnih načina uštede u ovim bremenitim vremenima svjetske krize, izgleda kako ista i nije baš sve gospodarske subjekte pogodila u podjednakoj mjeri. «Neki» od njih izgleda još uvijek imaju i više no dovoljno novca, čak i za investicije koje se u ovom trenutku teško mogu nazvati isplativima. Tako je u medijima objavljena vrlo zanimljiva vijest o jednoj od najvećih kupnji zemljišta u Hrvatskoj. Riječ je o ulaganju tajanstvenog nizozemskog Fonda CELIF u gotovo kvadratni kilometar kamenjara na Pelješcu, a za koji je plaćen iznos od ni manje ni više no 40 milijuna eura. Fond čiju je vlasničku strukturu usput budi rečeno gotovo nemoguće otkriti, najavio je ulaganja u turističke objekte na tom području, iako se zemljište ne nalazi u građevinskoj zoni. »Fantastično» ulaganje podiglo je mnogo prašine i mnogo sumnji, ali svi su formalni uvjeti zadovoljeni. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se kupljeno poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko, pogotovo na onom dijelu koji ulazi u Park prirode. No, vlasnici Fonda ipak vjerojatno vrlo dobro znaju što i kako rade, jer investicija na Pelješcu nije i prva njihova investicija u Hrvatskoj. (mmb)
Add a comment Add a comment        
Sri, 9-10-2024, 23:54:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.