Detalji

Objavljeno: 26. rujna 2007.

U posljednje vrijeme često svjedočimo otkrivanju do sad prikrivenih strahota koje su nam u «nasljeđe» ostavili pripadnici komunističkog režima. Jedino «dobro» što se iz sveg tog može izvući jest da će nas brojne masovne grobnice iliti jezive jame koje su progutale ogroman broj ljudi neumoljivo podsjećati i ne će nam dati da zaboravimo sve strahote počinjene od strane Titovih komunista. Jer danas se u nekim medijima, od strane pojedinih političara, novinara pa čak i autora udžbenika iz kojih bi naša djeca trebala učiti činjenice, može čuti neka sasvim druga istina. Zločin je zločin, bez obzira da li je nastao kao posljedica totalitarističkih ideja u smislu komunizma ili fašizma i to je navodno jasno svima. No, ipak, se za iste jezive stvari uporno pokušavaju primijeniti različiti kriteriji. Stoga se tu prvenstveno radi o zlonamjernom prekrajanju činjenica. Pa smo tako, zbog opće medijske popraćenosti prisiljeni gledati i slušati skupove ostarjelih antifašista koji ni jednom riječju ne spominju da su se u sklopu njihove borbe dogodili tragični pokolji nevinih ljudi, Naprotiv, njihova okupljanja stvaraju sliku nekih tamo «simpatičnih» starčića koji su eto ostali zaglavljeni u nekom drugom vremenu i prostoru kojih se s nostalgijom prisjećaju. Kao i svog idejnog vođe Josipa Broza o kojem se naravno priča isključivo u superlativima. A na takvu prigodu i okupljanje tad još dođe i – tko drugi nego predsjednik Mesić i svi zajedno uzdižu nešto što je ne za veličanje, već za svaku osudu! Prije toga čujemo izjavu predsjednika SDP-a Zorana Milanovića da mu je Tito draži od Tuđmana. Kako se Tito i Tuđman uopće mogu uspoređivati nije jasno. Što bi pomislili kada bi netko između Pavelića i Tuđmana izabrao ovog prvog. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Ovih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Na Prisavlju i dalje vlada napeta atmosfera. Nakon žustrih napada Izvršnog odbora HND-a, ali i nekoliko kolega novinara s nacionalne televizije na novo izabranu glavnu urednicu informativnog programa Hloverku Novak Srzić, u njenu je obranu stao i Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić. Na izjave koje iz HND-a pristižu o zapanjenosti činjenicom nepoštivanja negativnog mišljenja dijela kolega novinara o Hloverkinom izboru, Sutlić je poručio kako je procedura za postavljanje svih glavnih urednika ista, kako bi svi najprije trebali pomesti pred svojim pragovima te da je jedini kriterij u cijeloj priči stručnost, objektivnost i cjelovita istina. Ne možemo se oteti dojmu da se ovdje zapravo radi ne samo o borbi za očuvanje vlastitih pozicija, već prvenstveno o nezadovoljstvu koje izaziva činjenica da će Hloverkina riječ u mnogim stvarima u kojima je do sad vladala, uvjetno rečeno potpuna sloboda, ipak biti zadnja. Iako mogućnost da se na HRT-u dogode cjelovitije promjene u smislu načina rada postoji, ona je zapravo vrlo mala i najvjerojatnije se u tom pogledu ništa značajnije promijeniti neće. Najveća sposobnost koju je većina novinara javne televizije do sad prezentirala, upravo je brzina prilagođavanja «vanjskim» okolnostima. Zbog te se činjenice nameće pitanje zbog čega se konkretno Hloverki prigovara? Da je bila «režimski» novinar? Primjetno je da ni jedna od izrečenih optužbi nije konkretizirana, nitko od nezadovoljnika nije decidirano izrekao što mu to točno vezano uz njen rad smeta i potkrijepio svoje teze opipljivim argumentima. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2007.

Nedavno smo na Portalu donijeli komentar pojedinih dijelova knjige "Mir i kazna", bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. U njima je autorica optužila glavnog tužitelja u procesu Miloševiću - Geoffreya Nicea da je iz optužnice pokušao izbaciti zločine u Srebrenici i Sarajevu, a da bi to prikrio kazao kako je Carla Del Ponte tajno pregovarala s Beogradom oko slanja potrebne dokumentacije. Jutarnji list donosi najzanimljivije dijelove pisma koje je Nice poslao kao svojevrstan demanti. Izdvajamo: "Bilo bi dobro da Hartmannova objasni koji su se to dokazi prikrivali i opstruirali jer, kako i ona sama kaže dokaza protiv Miloševića u listopadu 2000. nije bilo. Kako onda objašnjava to da su najvažniji dokazi prispjeli između 2002. i 2005. godine, znači otkako sam ja preuzeo slučaj. Reagirao sam na svaki trag o informacijama s mogućim dokazima, dajući instrukcije istražiteljima". Samo pismo ne predstavlja nikakav dokaz da bi iz njega mogli zaključiti tko od njih dvoje govori, odnosno ne govori istinu, koja je vjerojatno negdje u sredini. Ono što jedino sa sigurnošću možemo reći jest da su konačno pale i posljednje krinke i da konkretna situacija sama po sebi predstavlja "corpus delicti" onog u što se godinama sumnjalo.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Iako su, kako piše Jutarnji list za subotu 8. rujna najavljeni veliki stranački skupovi kojima bi najveće političke stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP započele «veliko finale» predizborne utrke, čini se kako tome i neće biti baš tako. Naime, najnovije informacije pristigle iz HDZ-a govore o tome kako će ta stranka za sad odgoditi održavanje istih, u smislu izraza sućuti obiteljima vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima. SDP će, kako se zasad čini u subotu ipak održati najavljenu konvenciju u Zagrebu. Podatak o ulasku u završnu fazu priprema za izbore sam po sebi ne donosi ništa novo i revolucionarno – i ove će se godine, uvjereni smo, koristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena politička sredstva, kako bi se u konačnici ostvarila barem minimalna pobjeda. Kao i svaki put do sad iz svih će nas novina, reklamnih plakata i televizija bombardirati «inovativnim» rješenjima, sloganima, gospodarskim programima koje još «nikad» nismo imali prilike vidjeti ni čuti. Iz svakog će nas kutka vrebati retuširane i uljepšane fotografije glavnih junaka, od kojih će se neki – ako već nisu, podvrgnuti i estetskim zahvatima, kako bi nama biračima bili što više srcu draži. Zaista, čini se da ni jedna žrtva nije prevelika!(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2007.

Danas oko 13,00 sati, preminuo je i osmi gasitelj požara na Kornatima, 22-godišnji Tomislav Crvelin. Stanje trojice teško opečenih vatrogasaca i dalje je kritično. U šibenskom kazalištu održana je komemoracija kojoj su nazočili premijer Sanader i predsjednik Mesić. Ni oni nisu ostali pošteđeni izljeva opravdanog bijesa, tuge i očaja od strane obitelji i prijatelja poginulih. Naime, oni se već danima, kako se za sad čini bez puno uspjeha zalažu, da se – vezano uz ovaj slučaj – ispoštuju osnovni postulati pravne države te da se i ovog puta ne dogodi da za tragediju ovakvih razmjera nitko ne bude proglašen odgovornim. To bi zaista i u potpunosti bilo neprihvatljivo! Posve je jasno da neutješnim i ucviljenim obiteljima, ali ni cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, nije i ne može ni biti nikakva utjeha nekoliko ispraznih, simboličnih fraza i «prigodnih» izraza sućuti. Nije dosta isključiti kamere, kao što je to na prvu naznaku mogućeg incidenta učinila nacionalna televizija prenoseći komemoraciju u Šibeniku kojoj su nazočili premijer Sanader i predsjednik Mesić. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 11. srpnja 2007.

I uoči sljedećih parlamentarnih izbora svjedoci smo ponovnom poigravanju s Ustavom zajamčenim pravima na slobodu medija od strane javne televizije. Naime, kako javlja Hina "HRT će uoči sljedećih parlamentarnih izbora predložiti da se oslobodi obveze predstavljanja svih izbornih lista u svom programu". Sama vijest nije dovoljno precizna da bi se iz nje dalo sa sigurnošću zaključiti odnosi li se moguća uskrata medijskog prostora na sve neparlamentarne stranke, ili one koje nemaju po HRT-ovoj procijeni dovoljnu biračku podršku, odnosno medijsku atraktivnost.