Detalji

Objavljeno: 19. listopada 2009.

U posljednja dva dana u hrvatskim su medijima aktualne dvije vijesti, koje jedna s drugom možda i nemaju previše veze, ali gledane zajedno imaju itekakvo simboličko značenje. Prva je vezana uz izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadića koji je po ne zna se koji put ustvrdio kako se devedesetih godina na području bivše Jugoslavije vodio građanski rat. Pa iako je spomenutu tezu Tadić već više puta do sad izgovorio, ovoga puta nismo primijetili da je bilo koje nadležno tijelo u Hrvatskoj službeno reagiralo. Dakle, predsjednik «demokrat» Tadić, kao i mnogi drugi srpski političari uspješno su se vodili onom – laž ponovljena mnogo puta postaje istina – i ostvarili za Srbiju veliki politički uspjeh. Još samo preostaje da se na krilima lošeg i tendencioznog rada Haškoga suda Hrvate proglasi agresorima nad Republikom Srpskom Krajinom i u BiH, pa da tragikomična farsa bude potpuna. Druga vijest odnosi se na bivšeg hrvatskog premijera Sanadera i njegov novi osobni  uspjeh. Naime, Sanader je ovih dana «upiknuo» odličan posao u Kanadi.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2009.

Još sredinom svibnja na Portalu smo predvidjeli mogućnost da se Andrija Hebrang ispred HDZ-a kandidira za predsjedničke izbore, a nakon toga napisali smo i da u predizbornoj utrci najvjerojatnije ne će uspjeti. Konstatirali smo i zašto je tome tako – uglavnom je bilo riječi o nedosljednosti političkih stavova, te čestim nepromišljenostima i brzopletostima u davanju izjava koje stvaraju sliku politički nezrele i za predsjedničku funkciju nespremne osobe. No, ne samo da Hebrang ima izgledne šanse da HDZ izgubi na predsjedničkim izborima, on svoju kampanju odrađuje toliko traljavo da time zapravo neposredno pomaže drugim predsjedničkim kandidatima, ponajviše Nadanu Vidoševiću. Čovjeku, koji je upravo velikim dijelom zahvaljujući Hebrangovoj nesmotrenosti, od kandidata iza kojeg na kraju krajeva stoji ipak samo jedna (iako vrlo moćna) politička struja, preko noći postao jedno od najspominjanijih imena u utrci za predsjednika države.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 05. listopada 2009.

Aktualni predsjednik RH Stjepan Mesić ono malo predsjedničkog mandata što mu je još ostalo uporno koristi za provođenje političkih poteza i davanje izjava koje će Hrvatsku - barem još neko vrijeme zasigurno ostaviti podalje od Europe, i što je još gore, u opasnoj blizini Zapadnog Balkana. Danas, više nego ikada, a nakon niza godina njegove «vladavine iz sjene», može se ustvrditi da nas je upravo takva politika njega i njegovih političkih istomišljenika kojima su puna usta Europe dok istovremeno u džepu stišću fige, dovela u nezavidnu vanjskopolitičku situaciju. Nabrajati sve dvostruke poteze i politikantska blefiranja mnogih hrvatskih političara na ovome mjestu nije potrebno, uostalom, većina naših čitatelja je s istima itekako dobro upoznata. Možda se zgodno samo prisjetiti onih koji su obilježili sam početak Mesićevog predsjednikovanja, do ovih današnjih najsvježijih bisera u nizu, kojima se čitava Mesićeva politička priča zaokružuje u jasnu cjelinu. Početak je naravno vezan uz Mesićeva osobna svjedočenja u Haagu i činjenice da su dokumenti s oznakom «državna tajna» mimo procedure završili u Haagu, što bi se u svakoj demokratskoj državi zapadnoga svijeta (koje Mesić tako često spominje) javno osudilo, dok je u RH situacija posve obratna, a Mesić se svojom politikom još hvali i ponosi.(mmb)

Add a comment Add a comment         Opširnije...

Detalji

Objavljeno: 01. listopada 2009.

Večernji list iz «pouzdanih» je izvora saznao kako je Švicarska, ali navodno i ne samo Švicarska nego i ostale zemlje Schengenskoga prostora, iz još nerazjašnjenih razloga zabranila ulazak Marku Perkoviću Thompsonu u razdoblju od tri godine. Takvu odluku potvrdio je navodno i Michele Cercone, glasnogovornik potpredsjednika Europske komisije. S druge strane, menadžer hrvatskog pjevača Zdravko Barišić izričito tvrdi kako se radi samo i jedino o Švicarskoj, u kojoj je Thompson trebao održati koncert za tamošnje Hrvate 3. listopada, a zašto je takva odluka uopće donesena istražuje i hrvatsko veleposlanstvo koje po nalogu ministra Jandrokovića pokušava razjasniti stvari. Ne radi se naravno ni o kakvoj posebnoj Jandrokovićevoj sklonosti pjevaču, jer se ministar odmah ogradio kazavši kako bi se takva «akcija» poduzela za svakog hrvatskog državljana sa sličnim problemom. Odluka švicarskih tijela nije argumentirana apsolutno ničime, osim strahom od mogućih nereda – navodno zbog tučnjave koja je u Luzernu izbila u vrijeme Markova tamošnjeg nastupa prije dvije godine, iako niti nadležna tijela niti mediji nisu jedan događaj nužno povezali s drugim. Zanimljivo je i to da je spornu zabranu navodno donio tamošnji Ured za migraciju, iako je potpuno nejasno u skladu s kojim ovlastima, osim ako je Thompson podnio zahtjev za državljanstvom ili azilom, što je naravno u sferi znanstvene fantastike. Sve ostale okolnosti koje su mogle dovesti do aktualne zabrane, vjerojatno su jasne čak i površnim pratiteljima dnevnopolitičkih zbivanja u Hrvatskoj.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 29. rujna 2009.

Da je od hrvatskih medija trenutno vrlo teško ili gotovo nemoguće očekivati objektivno, nepristrano ili bar fer političko izvještavanje i praćenje, već dugo je vremena poznata stvar. I prije samog službenog početka utrke za funkciju hrvatskog predsjednika u nekoliko smo navrata pisali o medijskom ignoriranju prof. dr. Miroslava Tuđmana. A da će se to ignoriranje i sustavna marginalizacija vrlo vjerojatno nastaviti i u samom jeku kampanje pokazuje i emisija Otvoreno prikazana u ponedjeljak navečer na HRT-u. U emisiju su kao «politički relevantni» predsjednički kandidati pozvani dr. Andrija Hebrang, dr. Ivo Josipović, Nadan Vidošević i Vesna Pusić, kako bi održali jedno od prvih sučeljavanja, komentirajući prijedlog ustavnih promjena koje bi trebale spriječiti zastaru kriminala iz vremena pretvorbe i privatizacije. Riječ je o osobama koje su konstantno sveprisutne u gotovo svim informativnim izdanjima od tiskanih do elektronskih medija. Posebice tu prednjači dr. Josipović koji prema ranije objavljenim statistikama na televiziji gostuje u prosjeku barem jednom tjedno, dakle više od svih ostalih kandidata zajedno. No, vratimo se «Otvorenom». U emisiji u ponedjeljak prof. dr. Miroslava Tuđmana nitko ni spomenuo nije, baš kao ni primjerice Alku Vuicu, također kandidatkinju na čiju ga razinu političke nevažnosti političko-medijske strukture, bez ikakvog opravdanog i suvislog razloga uporno pokušavaju gurnuti.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2009.

Sloboda govora je temeljno pravo čovjeka, osnova slobodnog društva. Ona daje mogućnost pojedincu da iskaže svoje ideje, pokaže svoje nezadovoljstvo ili zadovoljstvo s nekim ili nečim. Smatra se da je neophodna za postojanje demokratske vlasti. Ovako nekako bi glasila definicija slobode govora u teoriji. No u praksi, konkretno u današnjoj «demokratskoj» Hrvatskoj o slobodi je govora pričati ili pisati poprilično osjetljiva tema. A jedan od najsvježijih primjera kako «sloboda govora» u Lijepoj Našoj zaista funkcionira (ili bolje rečeno –ne), jest od određenih političko-medijskih struktura na nož dočekana propovijed biskupa Slobodana Štambuka zbog želje da za novog hrvatskog predsjednika bude izabran pravi katolik, i to ne samo po svjedočanstvu krsnog lista. No, u propovijedi postoji još jedan vrlo važan trenutak, koji naravno ni približno nije izazvao takvo medijsko zanimanje, a sadrži vrlo važnu i temeljnu poruku.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 22. rujna 2009.

Predsjednički izbori sve su bliže. Prava predizborna kampanja u svom najintenzivnijem obliku s obzirom na tri mjeseca koja nas od izbora dijele još nije započela, ali naznake u kojem će smjeru ići, već su itekako poznate. Tu se ponajprije misli na medije i njihove političke mecene, koji uporno neke (odnosno nečije) kandidate guraju u prvi plan, dok druge nezasluženo potiskuju na margine zbivanja. Najbolji primjer takvog tendencioznog i neprofesionalnog pristupa, medijsko je potenciranje Nadana Vidoševića i Ive Josipovića, koji doslovce, kako se to popularno kaže – «iskaču iz paštete». S druge strane prof.dr. Miroslav Tuđman mjesta u medijima dobiva doslovno na kapaljku. No, ono što je vrlo zanimljivo jest što se dogodi kada neki prilog ili razgovor s njime uspije prodrijeti taj svojevrsni «silenzio stampa» i bude objavljen u nekom od jačih hrvatskih medija, kao što je primjerice objavljen ove subote u Večernjem listu.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2009.

Jadranka Kosor i Borut Pahor dosad su se, vezano uz neriješena hrvatsko slovenska (granična) bilateralna pitanja, odnosno slovensku blokadu hrvatskih pregovora za ulazak u EU sastali dva puta otkako je hrvatska premijerka stupila na dužnost. Na prvom sastanku u Trakošćanu 31. srpnja dvije su zemlje dogovorile okvirni plan prema kojem bi se do kraja ove godine moglo pronaći rješenje graničnoga spora i blokade hrvatskih pristupnih pregovora. Drugi susret dogodio se 11. rujna u Ljubljani, a nakon kojeg je i jedna i druga strana ustvrdila kako je «okvirni dogovor» i postignut. Kratki sažetak «dogovorenog» glasio bi otprilike ovako: Hrvatska nije odstupila od svojih uvjeta, a Slovenija je zadovoljna hrvatskim prijedlogom i spremna prestati blokirati pristupne pregovore. Je li tome odista tako, djelomično se može iščitati iz pisma koje je Jadranka Kosor, vezano uz dogovor Kosor-Pahor, uputila Predsjedništvu Vijeća EU, kao i onoga kako slovenska strana javno tumači zadnji dogovor.(mmb)