Uz najavu razgovora Miroslava Tuđmana i obrane Radovana Karadžića 26. kolovoza
Već mjesecima na relaciji Haaški sud - obrana Radovana Karadžića – Miroslav Tuđman – Republika Hrvatska - traje prepiska oko toga hoće, kako i u kojem svojstvu bivši ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) svjedočiti, odnosno razgovarati s obranom Radovana Karadžića. Cijela priča opet je svojevrstan biser prakse djelovanja Haaškog suda, s najnovijim paradoksom: dok se s jedne strane optužuje Republiku Hrvatsku na čelu s dr. Franjom Tuđmanom da je počinila agresiju na Bosnu i Hercegovinu branjenu od strane Armije BiH, s druge strane se od ravnatelja HIS-a i sina prvoga hrvatskog predsjednika prof. dr. Miroslava Tuđmana traže podatci o naoružavanju preko Hrvatske te iste Armije BiH.
Zaista, u Haagu je sve moguće. I biti agresor i onda naoružavati svoga protivnika. A moguće je štošta i u Hrvatskoj, jer onakvih optužnica, Nacionalna sigurnostMiroslav Tuđman, koliko god to čudno može zvučati pripadnicima hrvatske političke „elite" nakon 2000., se osjeća dužnim u razgovoru s Karadžićevom obranom čuvati hrvatske državne tajne i ne ugrožavati hrvatsku nacionalnu sigurnosta sada već i nepravomoćnih presuda u Haagu ne bi bilo da se Hrvatska postavila u zaštitu svojih interesa i povijesne istine. Štoviše, svima je sada već dobrano jasno i poznato kako su se neki upravo svojski trudili unutar i oko hrvatske vlasti, pa i mnogobrojnim krivotvorinama, da im se vlastita zemlja nađe na optuženičkoj klupi.
Po posljednjim informacijama, razgovor između prof. dr. Miroslava Tuđmana i odvjetničkog tima srpskog ratnog zločinca Radovana Karadžića zakazan je za 26. kolovoza. U tom smislu Haaški sud je izdao Miroslavu Tuđmanu posebnu subpoenu, odnosno obvezujući sudski nalog. Problem je u tome što se s druge strane Miroslav Tuđman, koliko god to čudno može zvučati pripadnicima hrvatske političke „elite" nakon 2000., osjeća dužnim u razgovoru s Karadžićevom obranom čuvati hrvatske državne tajne i ne ugrožavati hrvatsku nacionalnu sigurnost. Pa iako je do spomenutog razgovora ostalo još manje od deset dana još uvijek nije po ovom pitanju poznat stav hrvatskih tijela zaduženih za suradnju s Haaškim sudom.
M. M.
Prilog
M. Tuđman: Ne znam hoću li razgovarati s Karadžićevom obranom
Iako je odvjetnički tim haaškog optuženika Radovana Karadžića zatražio razgovor s bivšim šefom Hrvatske izvještajne službe (HIS) Miroslavom Tuđmanom, koji bi se trebao održati 26. kolovoza, još nije izvjesno što će se zapravo dogoditi. Kako je u utorak Vjesniku rekao Miroslav Tuđman, izdan je obvezujući sudski nalog - sub poena, no on od nadležnih hrvatskih institucija još nije dobio nikakav odgovor o tome, pa ni njemu samom nije jasno kako će postupiti.
Miroslav Tuđman»Ili ću kršiti jedan, ili drugi zakon«, kaže Tuđman i objašnjava kako je odbio zahtjev Karadžićevih odvjetnika za razgovorom, no onda su oni to zatražili sudskim putem pa je izdana sub poena.
»Tu postoji i druga stvar. Oni su tražili od nadležne institucije da me oslobodi čuvanja državne tajne, a ja dosad nisam još dobio nikakvu informaciju o tome«, naglašava Tuđman dodajući kako zapravo ne zna koja je institucija u pitanju - je li to Ured za suradnju s Haaškim sudom ili koja druga.
Iz Vladina Ureda za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima poručeno nam je, pak, kako o tome ne mogu govoriti jer je riječ o povjerljivim podacima.
Podsjetimo, bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojem se sudi za genocid počinjen na području Bosne i Hercegovine, zatražio je od Hrvatske da razjasni hoće li na predstojećem razgovoru njegova pravnog savjetnika s Miroslavom Tuđmanom bivši šef HIS-a biti oslobođen čuvanja državne tajne.
U srpnju je raspravno vijeće odobrilo Karadžićev zahtjev za izdavanjem naloga hrvatskoj vladi da bivšem šefu HIS-a Miroslavu Tuđmanu uruči poziv za razgovor i poduzme sve potrebne mjere kako bi se on pojavio na razgovoru, na mjestu i u vrijeme koje odredi Karadžićev pravni savjetnik. Sudsko vijeće time je prihvatilo Karadžićev zahtjev za razgovorom s Tuđmanom koji je, kako je obrazloženo, kao šef HIS-a znao za isporuke, odnosno krijumčarenje oružja Bošnjacima tijekom rata u BiH.
Iz prepiske s koje je nakon izdavanja naloga skinuta oznaka tajnosti, jasno je međutim da će Tuđman odbiti odgovarati na pitanja koja se tiču hrvatske nacionalne sigurnosti, čak i uz obvezujući nalog suda jer bi time kršio hrvatske zakone. Karadžić je stoga poručio da će, ako Hrvatska ne dopusti Tuđmanu da govori o državnim tajnama, zatražiti od raspravnog vijeća da joj se izda nalog za to.
Ivana Knežević
Vjesnik