Kritičar koji je tražio radikalni zaokret
Iz Slobodne Dalmacije prenosimo razgovor s Antom Dolićem koji je, barem prema novinskim napisima, nakon što je bio među prvim osnivačima upravo izbačen iz HDZ-a. Inače, Ante Dolić se svojedobno bio potpuno povukao iz politike, a nakon više od deset godina u nju se vratio prihvativši angažman u Klubu utemeljitelja HDZ-a, gdje je bio izabran na funkciju predsjednika Središnjeg vijeća.
U javnosti je bilo dosta dvojbi predstavlja li osnivanje Kluba utemeljitelja HDZ-a povratak temeljnim vrijednostima ove stranke, što je više puta dala sugerirati sama Jadranka Kosor. No, Dolićev slučaj pokazuje da su puno vjerojatnije u pravu bili oni koji su Klub utemeljitelja HDZ-a shvatili kao marketinški trik pred još jedne izbore s kojim bi se opet zaigralo na uvijek tinjajući nadu Tuđmanovih glasača da se unutar HDZ-a može nešto promijeniti.
A mi, ako bi se kladili na razlog zbog kojeg je Ante Dolić izbačen iz HDZ-a, onda bi se kladili na njegovu procjenu da ne mogu isti ljudi koji su doveli Hrvatsku u dužničko ropstvo i gotovo kolonijalni položaj sada zemlju izvesti iz krize.
Napomenimo još kako za razliku od razgovora u Slobodnoj Dalmaciji koji zbog takvih pitanja novinara ima poglavito dnevnopolitički karakter, emisija „Pusti me proć" u kojoj također gostuje Ante Dolić daje bolji uvid u kritiku i razmišljanja sada već bivšeg HDZ-ovca. Emisiju smo također priložili uz razgovor za Slobodnu Dalmaciju.(mm)
Razgovor s Anteom Dolićem u Slobodnoj Dalmaciji objavljen 8. svibnja 2011.
Ante Dolić, bivši solinski gradonačelnik i jedan od utemeljitelja HDZ-a, odlučio je reagirati na nedavni tekst u kojemu smo naveli informaciju dobivenu iz dvaju neovisnih izvora da je dio stranačkih kolega predlagao njegovo političko reaktiviranje. Prema našim saznanjima, neki istaknuti HDZ-ovci, poput Vladimira Šeksa, spominjali su Dolića i Marka Bekavca, bivšeg načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, kao moguće članove županijskoga HDZ-ova Povjerenstva, nedavno imenovanog umjesto raspuštenog splitsko-dalmatinskoga Županijskog odbora stranke, no Jadranka Kosor, predsjednica stranke, navodno, nije bila za tu opciju.
- To je jedna prizemna konstrukcija, vjerojatno iz stranačkih krugova, u kojoj mi se želi imputirati da se želim reaktivirati u politici kroz rad u Županijskom odboru, što apsolutno ne stoji, jer sam se maknuo iz aktivne politike i nemam se namjeru vraćati.
U tekstu stoji da su Vas drugi spominjali, konkretno da Vas je Šeks spominjao.
- Ne, ne, ne, ne... Ja vjerujem da me Vladimir Šeks nije spominjao, a ne može me nitko ni spominjati bez mog pristanka i razgovora sa mnom. Nemam ambicija za aktivno bavljenje politikom. Bio sam u politici, odradio jednu etapu i povukao se jer se nisam slagao s vrlo moćnim pojedincima u stranci. Manipulacije s mojim imenom su deplasirane. Mislio sam da će se vodstvo stranke ograditi od takvih spekulacija, ali s obzirom na tu da nisu, želim priopćiti da to nije točno.
Možda nisu demantirali, jer netko u stranci želi da se aktivirate?
- To mi nije poznato. I zato na određen način protestiram, jer ne želim da se moje ime veže uz određene pojedince od kojih se razlikujem u ljudskom i političkom smislu.
Na koga mislite?
Dovoljno sam rekao, ne želim da se moje ime vezuje uz bilo koga, ni na državnoj ni na lokalnoj razini. Ne pripadam nijednom lobiju.
Znači li ovo što ste rekli da ste nezadovoljni stanjem u HDZ-u i načinom njegova vođenja?
Izvan politike sam već deset godina. Moj jedini angažman je u Klubu utemeljitelja HDZ-a, gdje sam izabran na funkciju predsjednika Središnjeg vijeća Kluba. Tu završavaju sve moje političke ambicije. Poznat je moj kritičan, ali i konstruktivan stav na sve društvene devijacije, za što odgovornost snosi neučinkovita politika i strategija koju provodi vodstvo aktualne političke vlasti.
Kako komentirate raspuštanje Županijske organizacije HDZ-a koju je vodio Kruno Peronja?
Ne želim komentirati, jer se radi o kadrovskoj strukturi bivšeg premijera Ive Sanadera, koja se sada samo repozicionira.
Iz svega se može zaključiti kako niste zadovoljni radom Jadranke Kosor?
N e vidim da u stranci ima spremnosti i svijesti o potrebi angažiranja sposobnih i mislećih ljudi umjesto poslušnih, podobnih i nesposobnih. Pogledamo li dublje po rezultatima vladavine političkih oligarhija zadnjih deset godina, dolazimo do tragičnih, zabrinjavajućih rezultata. Više od 300 tisuća nezaposlenih, milijun i 200 tisuća umirovljenika, inozemni dug na razini BDP-a, dug države s izdanim jamstvima je 180 milijardi kuna, a to je više od polovice BDP-a, unutarnja nelikvidnost premašuje 35 milijuna kuna i razara zdravo gospodarsko tkivo.
U industrijskoj se proizvodnji stvara samo 17 posto društvenog proizvoda, u Hrvatskoj se obrađuje samo 50 posto zemljišta u odnosu na površine obrađivane u bivšem režimu. Tadašnja poljoprivredno-prehrambena industrija imala je suficit od oko milijardu dolara. Današnji ekvivalent tom iznosu je oko tri milijarde dolara, a mi uvozimo hranu u vrijednosti višoj od milijarde i pol.
Vlada govori o nagovještajima izlaska iz krize?
Od relevantnih ljudi i institucija stižu procjene da ćemo i ove godine imati minimalan rast BDP-a, a i za iduću se godinu najavljuje niska stopa BDP-a, jer smo visoko zadužena zemlja. Trebaju nam radikalni zaokreti, radikalne reforme, decentralizacija zemlje.
Vidite li tko bi na političkoj sceni to mogao uraditi?
Ne, ali u Hrvatskoj ima potencijala, pitanje je hoće li to vidjeti protagonisti politike i pozvati u pomoć pametne ljude bez obzira na stranačku pripadnost. Partitokracija je dobrim dijelom kriva za sadašnje stanje države i društva.
Spominjete nezadovoljstvo političkim oligarhijama zadnjih deset godina. Znači li to da je Vaše nezadovoljstvo u HDZ-u počelo dolaskom Ive Sanadera?
Zar nije tragično da se bivši predsjednik stranke i Vlade nalazi u zatvoru u Salzburgu? Zar to ne govori kakvi su odnosi vladali u stranci i u vlasti u vrijeme Ive Sanadera? Radilo se o tome da su se instalirali podobni i poslušni nauštrb mislećih i sposobnih ljudi. Ta je struktura ostala na političkoj sceni, kako u stranci, tako i u izvršnoj vlasti. I ona danas vodi Hrvatsku. Ne vidim radikalne zaokrete osim u odlučnoj borbi protiv korupcije. Isto tako, moramo postaviti pitanje kada je stvorena ta korupcija i kako je moguće da su se ti akteri pravili da ne vide kakve se devijacije događaju u politici i društvu. I sad, kada se veliki vođa dragovoljno povukao, a nije smijenjen, i kada su otkrivene sve njegove nečasne radnje, nastaje veliko ograđivanje. Ne vidim spremnosti na radikalan zaokret, ovaj model vladanja je potrošen.
Ograđivanje od Ive Sanadera u zadnje je vrijeme moderno u HDZ-u. Jeste li mu se ranije suprotstavljali?
Ne, nisam, jer sam se 1998. godine počeo povlačiti, jer se nisam slagao s vrlo moćnim ljudima u prosudbama koje su se i meni nastojale nametati.
Aludirate li na Ivića Pašalića?
Da.
Vladimir Matijanić
Slobodna Dalmacija
Emisija "Pusti me proć" s Ante Dolićem kao gostom