Glas Koncila i medijski prostor

Već poslovično se u hrvatskim medijima tamo oko četvrtka komentira urednički komentar iz Glasa Koncila, pa ni ovaj tjedan u tom smislu nije bio iznimka. Pri prepričavanju Glasa Koncila uvijek dosta toga bude ispušteno, a u nekim slučajevima biva i potpuno iskrivljen smisao onoga što se htjelo reći. Treba li uopće naglašavati da primjerice zadnji komentar Ivana Miklenića pod naslovom „Odvraćanje pozornosti" nema uopće dodirnih točaka s naslovima tekstova u hrvatskim medijima s kojima je on bio popraćen: „Glas Koncila: Uhićenje premijera razaranje je hrvatske državotvornosti", „Crkva stala iza Sanadera i Merčepa", „Glas koncila osudio uhićenje Sanadera: Zašto je to bitno?".

Međutim, to je stvarnost. Danas mnogi čitaju samo naslove i idu odmah dalje, pa o pisanju Glasa Koncila dobivaju potpuno krivu sliku. Zato je dosta nesretna okolnost da se s jedne stane najveći dio tiskanoga izdanja Glasa Koncila čita tek u nedjelju, poslije svete mise, a da se s druge strane elektroničkom izdanju na Internetu može pristupiti samo uz pretplatu.

Tako nastaje paradoks da se o tjednim porukama glavnoga katoličkog tjednika velika većina ljudi na Internetu informira preko portala komercijalnih medija, a ne preko portala samoga Glasa Koncila. Štoviše, kako je pristup uz pretplatu Glasu Koncila moguć samo kroz Flash aplikaciju, a to vrijedi ne samo za aktualni nego i za stare brojeve Glasa Koncila, članke iz Glasa Koncila Google jednostavno ne vidi. Drugim riječima, sadržaji objavljeni u Glasu Koncila se ne mogu pretraživati, pa oni koji traže neki stari tekst moraju ili listati uz pretplatu broj po broj, ili se pouzdati u to što je možda neki od drugih medija ne Internetu napisao o pisanju Glasa Koncila.

U nastavku donosimo ovotjedni komentar Ivana Miklenića iz Glasa Koncila s dodatnim prilogom. Dodatni prilog sadrži nekoliko članaka iz drugih medija kao dobru ilustraciju kako se u nas obično prenose poruke glavnoga hrvatskog katoličkoga tjednika.

M. M.

Odvraćanje pozornosti

Mediji su na svoj način eksplodirali od petka 10. prosinca kad je tobože »procurilo« da je službeno od Hrvatskoga sabora zatraženo ukidanje zastupničkog imuniteta bivšemu predsjedniku Hrvatske vlade te su se počeli ponašati gotovo kao da je sav ostali život stao, kao da se ništa drugo više ne događa osim onoga što je u vezi s bivšim predsjednikom vlade. Koliko je bila smišljena medijska inženjerija, najbolje se vidjelo po činjenici da su novinari »okupirali« granični prijelaz u Bregani, premda nije bilo nikakvih stvarnih naznaka, niti se na tom graničnom prijelazu išta relevantno dogodilo - no trebalo je zadanu temu odraditi svim sredstvima i odvratiti pozornost najšire javnosti od drugih važnih, štoviše i važnijih događaja za dobro hrvatskih građana i države Hrvatske. No, nisu ovaj put u tom smišljenom scenariju odvraćanja pozornosti od životnih pitanja sudjelovali samo mediji, nego i scenaristi iz državnih tijela i iz sjene koji su odredili da se mega afera zakotrlja baš toga petka.

Istraga protiv bivšega predsjednika vlade nije apsolutno ništa novo u suvremenom i demokratskom svijetu te bivši predsjednik vlade nije ni prvi ni posljednji političar kojega čeka istraga i suđenje. Intrigantno jest što se tako nešto prvi put događa u Republici Hrvatskoj u kojoj vrlo vjerojatno ima još puno političara i moćnika koji bi također trebali proći proceduru istrage i suđenja i za daleko teža nedjela, medu kojima bi vrlo vjerojatno bilo još daleko gorih zloporaba države, moći i zločina veleizdaje. Bilo bi sjajno kad bi istraga protiv bivšega predsjednika vlade bila prva u nizu istraga koje bi rasvijetlile smrtne grijehe protiv općega dobra hrvatskoga naroda i države Hrvatske.

Budući da je malo vjerojatno da će doći na red za istragu i oni koji su se u Hrvatskoj vjerojatno još teže i gore ogriješili o legalno i legitimno opće dobro hrvatskoga naroda, pokretanje službene istrage tempirano je u pomno izabrani trenutak - upravo na dan u koji je pala 11. Obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a koji je mnogima u Hrvatskoj i dalje kriv što je uspio, usprkos brojnim protivljenjima, ostvariti i obraniti samostalnu Hrvatsku. Procesu tzv. detuđmanizacije, koja ujedno znači i slabljenje, čak i razaranje hrvatske državotvornosti, smišljenim odvraćanjem pozornosti od njegova djela dodan je još jedan prilog.

Medijska eksplozija oko pokretanja istrage protiv bivšega predsjednika vlade odvratila je pozornost hrvatske javnosti od nove sramotne presude Haškoga suda, koji je još jednom pokazao svoj cinizam i bešćutnost prema vukovarskim žrtvama. Ta je presuda zaslužila javne prosvjede na svim razinama, maksimalnu diplomatsku akciju u diplomatskim okvirima, jer predstavlja izrugivanje pravdi, tim više što pravi nalogodavci toga zločina nisu od toga suda ni traženi niti će ikada biti procesuirani. Što je to sve tako, neizbježno dio odgovornosti leži na hrvatskim političarima koji nisu učinili sve što su trebali, a ni oni za to nedjelo prema svome narodu vjerojatno nikada neće odgovarati, a trebali bi.

Dok se javnost bavila bivšim predsjednikom vlade, priveden je na istragu teško bolesni branitelj, ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova, koji je uskoro i završio u bolnici, a za kojega ratni ministar unutarnjih poslova - kako prenose mediji - doslovno tvrdi: »Kao njegov zapovjednik dobro znam gdje su on i njegovi dečki bili, koje su poslove obavili, pa nek' me napokon zovu iz odvjetništva da im to kažem.« Bivši ratni ministar također s ogorčenjem uz ostalo dodaje: »O sudbinama ljudi odlučuju oni koji nisu ratovali i koji bi bili na istoj funkciji da smo izgubili rat i da smo svi pobijeni.« Ne može se, niti se smije ignorirati ikoji zločin, no ozbiljan je problem kad se u mnoštvu zločina koji su se nažalost dogodili u smišljenoj agresiji i u neprimjerenoj obrani selektivno pristupa tom pitanju, bez dovoljnoga uzimanja u obzir okolnosti. Ima li u današnjoj Hrvatskoj političke volje da se baš svi zločini procesuiraju u svom povijesnom kontekstu ili je i dalje važnije kompromitirati hrvatske branitelje, zapravo hrvatski narod?

Javnost u Hrvatskoj uskraćena je radi medijskog angažmana oko bivšeg predsjednika vlade i za medijsko predstavljanje novoga političkog pokreta pod imenom Hrvatski rast - HRAST, a koji okuplja velik broj udruga, stranaka i osoba, te - kako je objavljeno na tiskovnoj konferenciji baš toga petka 10. prosinca - donosi veoma važan demokratski iskorak jer oslobađa od partitokracije, političke podobnosti i ponižavajuće podložnosti kojekakvim političkim moćnicima. Pojava toga novog političkoga pokreta - koji zaslužuje pozornost opće javnosti, osobito onoga dijela biračkoga tijela koji je dosad bojkotirao izbore jer je smatrao da od ponuđenih lista nema kome dati glas - ne odgovara ni vladajućoj ni oporbenoj koaliciji, a i većini medija, pa su im događanja oko bivšega predsjednika vlade upravo dobro došla.

Sličnu sudbinu glede pozornosti medija i javnosti doživjela je peticija Hrvatskoj vladi i Hrvatskom saboru Komisije »lustitia et pax«, koja je objavljena toga petka jer je 10. prosinca i Međunarodni dan ljudskih prava, a koja poziva vlasti da popis stanovništva 2011. godine bude prepoznat kao »posljednja prilika da se prvi put popišu i ustanove prešućene, zatajene i prezrene, silno brojne žrtve komunističkog totalitarizma«.

Kad se toliko toga važnoga dogodilo, što po sebi zavređuje eminentnu pozornost i medija i javnosti, a da je gotovo sva pozornost usredotočena na još jednu u niza afera, onda samo naivni mogu misliti da je to slučajno. To događanje vrlo rječito nameće pitanje: Zašto su još jednom marginalizirani bitni legalni i legitimni interesi hrvatskoga naroda?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

PRILOZI

Glas Koncila: Uhićenje premijera razaranje je hrvatske državotvornosti

Urednik katoličkog tjednika Glas Koncila, Ivan Miklenić, svojim se komentarom 'Zašto su još jednom marginalizirani bitni legalni i legitimni interesi hrvatskoga naroda?' u posljednjem izdanju snažno okomio na vlast zbog nedavnih uhićenja Ive Sanadera i Tomislava Merčepa , nazivajući te postupke 'razaranjem hrvatske državotvornosti'.

Miklenić smatra kako je medijska pažnja oko uhićenja bivšeg premijera te Merčepa pokušaj 'odvraćanja pozornosti od životnih pitanja'. Tu tezu potkrepljuje činjenicom kako se skidanje imuniteta Sanaderu te privođenja Merčepa dogodilo na dan 11. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana.

Uz to, kao jedno od 'važnih životnih pitanja' navodi i smanjenje kazne srpskom ratnom zločincu Veselinu Šljivančaninu te medijsko predstavljanje novog političkog pokreta pod imenom Hrvatski rast – HRAST.

- Zašto su još jednom marginalizirani bitni legalni i legitimni interesi hrvatskoga naroda? Osim toga, pokretanje službene istrage tempirano je u pomno izabrani trenutak – upravo na dan u koji je pala 11. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Tako je procesu tzv. detuđmanizacije, koja ujedno znači i slabljenje, čak i razaranje hrvatske državotvornosti, smišljenim odvraćanjem pozornosti od njegova djela, dodan još jedan prilog - upozorava glavni urednik Glasa Koncila.

Što se tiče privođenja Tomislava Merčepa Miklenić ga opisuje samo kao 'teško bolesnog branitelja koji je umalo završio u bolnici', ne navodeći kako ga DORH tereti za ubojstvo ili nestanak 43 osobe tijekom nekoliko mjeseci 1991. godine.

- To je ponajprije nova sramotna presuda Haškoga suda, koji je još jednom pokazao svoj cinizam i bešćutnost prema vukovarskim žrtvama. Također, na istragu je priveden teško bolesni branitelj, ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova, koji je uskoro i završio u bolnici. Iako se ne može, niti smije ignorirati ikoji zločin, ozbiljan je problem kad se u mnoštvu zločina koji su se, nažalost, dogodili u smišljenoj agresiji i u neprimjerenoj obrani selektivno pristupa tom pitanju, bez dovoljnoga uzimanja u obzir okolnosti - zaključuje Miklenić.

Goran Vugrinec
Jutarnji list

Crkva stala iza Sanadera i Merčepa

U najnovijem komentaru katoličkog tjednika Glas Koncila urednik Ivan Miklenić piše da su skidanjem saborskog imuniteta i nalogom za uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera 'još jednom marginalizirani bitni legalni i legitimni interesi hrvatskoga naroda'.

On smatra da je sve to oko Sanadera 'odvraćanje pozornosti od životnih pitanja'. Miklenić uz to tvrdi da je pokretanje službene istrage tempirano u pomno izabran trenutak - upravo na dan 11. obljetnice smrti prvoga predsjednika, dr. Franje Tuđmana.

'Tako je procesu tzv. detuđmanizacije, koja ujedno znači i slabljenje, čak i razaranje hrvatske državotvornosti, smišljenim odvraćanjem pozornosti od njegova djela dodan još jedan prilog', ističe komentator te navodi što je sve ostalo zasjenjeno toga dana.

Među inim stvarima je privođenje Tomislava Merčepa, za kojeg Miklenić samo kaže da je 'teško bolestan branitelj', dodajući da je ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova uskoro i završio u bolnici.

Kao i kada se hvatalo Mirka Norca, predstavnici Crkve zbore o 'selektivnim hapšenjima', pa i sada glavni urednik Glasa Koncila piše da je 'ozbiljan problem kad se u mnoštvu zločina koji su se nažalost dogodili u smišljenoj agresiji i u neprimjerenoj obrani selektivno pristupa tom pitanju, bez dovoljnoga uzimanja u obzir okolnosti'.

Drago Pilsel
TPortal.hr

Crkva: Uhićenje Sanadera odvraćanje pozornosti od Tuđmanove smrti i uhićenja Merčepa

Miklenić smatra kako je cijela medijska pompa oko Sanadera zapravo odvraćanje pozornosti od životnih pitanja, a ističe i kako je službeni početak istrage pomno tempiran kako bi se podudario s 11. obljetnicom smrti Franje Tuđmana.

Glavni urednik katoličkog tjednika Glas Koncila, Ivan Miklenić, u svom se komentaru u najnovijem broju osvrnuo na aktualne događaje koji zaokupljaju pozornost hrvatske javnosti.

Tako se osvrnuo na uhićenje Ive Sanadera i Tomislava Merčepa. Tportal tako prenosi kako je Miklenić skidanje saborskog imuniteta i raspisivanje naloga za uhićenje Sanadera nazvao "marginaliziranjem bitnih legalnih i legitimnih interesa hrvaskog naroda".

Miklenić smatra kako je cijela medijska pompa oko Sanadera zapravo odvraćanje pozornosti od životnih pitanja, a ističe i kako je službeni početak istrage pomno tempiran kako bi se podudario s 11. obljetnicom smrti Franje Tuđmana.

On cijelu situaciju smatra još jednim odvraćanjem pozornosti od lika i djela prvog hrvatskog predsjednika, što je samo jedna karika u procesu detuđmanizacije "koja znači i slabljenje, čak i razaranje hrvatske državotvornosti".

Merčepa naziva "teško bolesnim braniteljem" i dodaje kako je nedugo nakon uhićenja završio u zatvorskoj bolnici.

Na kraju Miklenić zaključuje kako je "ozbiljan problem kad se u mnoštvu zločina koji su se nažalost dogodili u smišljenoj agresiji i u neprimjerenoj obrani selektivno pristupa tom pitanju, bez dovoljnoga uzimanja u obzir okolnosti".

Nacional

Glas koncila osudio uhićenje Sanadera: Zašto je to bitno?

Urednik Glasa Koncila, Ivan Miklenić, u komentaru 'Zašto su još jednom marginalizirani bitni legalni i legitimni interesi hrvatskoga naroda?' objavljenom u posljednjem izdanju katoličkog tjednik postupke uhićenja Ive Sanadera i Tomislava Merčepa nazvao je 'razaranjem hrvatske državotvornosti', prenosi Jutarnji list. Miklenić je napisao kako je velika medijska pažnja oko dva uhićenja 'odvraća pozornost od važnih životnih pitanja'. Kao 'važna životna pitanja' naveo je smrt prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te smanjenje kazne Veselinu Šljivančaninu. Upozorio je da je pokretanje službene istrage tempirano na 11. obljetnicu smrti Franje Tuđmana.

Rosana Stojmenović
24sata