Kako ponoviti tuđe greške - Nacionalni okvirni kurikulum

Upozorenja da stvari u zapadnim zemljama ne idu u dobrom smjeru čuju se već godinama, no kako je arogancija i bahatost unutar vladajućih struktura posvud uzela maha, nitko se na ta upozorenja puno ne obazire. Tako primjerice nisu pomogli ni odista šokantni podaci objavljeni na internetskim stranicama još uvijek najjačeg fizikalnog društva, onog američkog, uz traženje da američki Kongres usvoji novu strategiju kojom bi se barem pokušalo zaustaviti dramatično zaostajanje SAD naspram Kine na polju obrazovanja i mogućnosti razvijanja visokih tehnologija.

Tekst senatorice Kay Bailey Hutchison o, osim ako se ne dogodi neko čudo, nezaustavljivom nazadovanju američkog obrazovnog sustava donosimo u našem prijevodu kao poseban prilog, a ovdje ćemo još reći i koju riječ o Hrvatskoj. Naime, Hrvatska po običaju kasni 10-20 godina za zapadnim zemljama, pa se sada kroz Nacionalni okvirni kurikulum, uz svesrdnu podršku nadležnog ministarstva, nastoje ponoviti istovjetne greške onima učinjenim svojedobno u zapadnim zemljama, kada je ucrtan put današnjem ubrzanom slabljenju njihove konkurentnosti.

Naime, u hrvatskim stručnim krugovima vode se trenutno u okviru rasprave o Nacionalnom okvirnom kurikulumu (NOK) žučni prijepori o reformi osnovnog i srednjeg školstva. Iako će ishod te rasprave imati dalekosežne posljedice na budućnost nadolazećih generacija, dakle Hrvatske kao takve, te se rasprave odvijaju, ne slučajno, u gotovo potpunom medijskom zamračenju.

Ako su neki možda i čuli da je riječ kurikulum nakon mučnih natezanja nedavno "kroatizirana" u kurikul, rijetko tko zna da se nova hrvatska škola sprema približiti onome iz čega Zapad sada pokušava pobjeći. Radi se naime o učenju "à la carte", gdje djeca biraju što će učiti, a što ne će, kako bi u školi ponajprije postigla osjećaj zadovoljstva, dok će znanje naravno biti potisnuto u potpuno drugi plan.

Vjerojatno ne treba ni reći da kada se djeci ostavi izbor najviše stradavaju discipline kao što su fizika, kemija i biologija, dakle discipline koje su izravno povezane s mogućnošću konkuriranja nekog društva, odnosno zemlje, u globalnoj tržišnoj utakmici. I kao da to nije dosta, pa će se, osim u dva zadnja razreda gimnazije, po Nacionalnom okvirnom kurikulu predmeti kao što su fizika, kemija i biologija utopiti u mutno interdisciplinarnim predmetima tipa "priroda i društvo".

Takvo će školovanje davati u prvom redu samosvijest onima što imaju dojam da sve znaju, ali ne i pravo znanje. Pa ćemo za kojih desetak godina imati na stotine raznih renesansnih intelektualaca poput gospode kao što su danas Žarko Puhovski ili Zoran Pusić, intelektualne veličine s jednim ili nijednim znanstvenim radom - autor ovih redova ne sjeća se više točno.

Zamislite samo kontaktne emisije na hrvatskoj dalekovidnici u kojima će raspravljati ne jedan Puhovski, nego njegovih deset klonova. Možda takva budućnost oduševljava tvorce Nacionalnog okvirnog kurikula, ali trebalo bi im ipak kroz glavu proći i pitanje tko će hraniti tu buduću hrvatsku političku elitu kada Hrvatska potpuno izgubi mogućnost praćenja razvijenog svijeta.

Može li nas to poučiti da se grješke Zapada mogu i preskočiti, a ne samo sluganski ponavljati, čak i kada ih je sam Zapad uočio? Pitanje za ministra i Vladu Republike Hrvatske. Samo, žele li oni uopće razumjeti ovakve dvojbe?

M. M.

Prilog:

Nadogradnja američkog zakona COMPETES Act

Prirodne znanosti [na engleskom science. op. p.] i tehnologija su u srži američke sposobnosti natjecanja u sve globaliziranijem gospodarstvu, kao i rješavanja izazova 21. stoljeća kao što su energetska nezavisnost, biotehnologija, komunikacije i zdravstvena zaštita.

Dok je gospodarstvo SAD još u recesiji, pitanje dugoročne američke konkurentnosti više je nego ikad od ključne važnosti. Moramo osigurati da imamo održivi gospodarski rast i jaku ponudu poslova u privatnom sektoru za novi naraštaj američkih radnika.

Prema izvještaju Pokazatelji za znanost i tehniku Državnog povjerenstva za znanost (National Science Board's Science and Engineering Indicators) iz 2010., američko vodstvo u istraživanjima i razvoju je u padu. Ako se taj trend nastavi, riskiramo prepustiti vodstvo u tehnološkom razvoju drugim državama.

Kako bi se mogle natjecati, Sjedinjene Države ne smiju samo vježbati najbolje znanstvenike i inženjere na svijetu, već moraju potencirati matematiku i znanost u američkom obrazovanju kako bi naši studenti bili kvalificirani za dobro plaćene visoko tehnološke poslove 21. stoljeća. Bila sam glasni pobornik ohrabrivanja mladih studenata da grade karijere u znanosti, tehnologiji, tehnici i matematici. No, broj američkih studenata koji ulaze u ta područja još uvijek je alarmantno nizak.

U mojoj državi, Texasu, samo je 41 posto maturanata srednje škole pripravno za matematiku sveučilišne razine (algebra), a samo njih 24 posto pripravno je za prirodne znanosti (biologija) na sveučilišnoj razini. Nadalje, samo 2 posto od svih muških maturanata i 1 posto djevojaka pohađat će dodiplomski studij iz prirodnih znanosti ili tehnike. Nasuprot tim uznemirujućim brojkama, 42 posto svih dodiplomskih studenata u Kini diplomirat će na znanosti ili tehnici. 2000. je gotovo 80 posto od 114,000 doktorata na polju znanosti ili tehnike dodijeljeno od strane institucija izvan Sjedinjenih Država. U posljednjem desetljeću ta se situacija samo pogoršala.

Usprkos tim uznemirujućim statistikama, mi možemo i moramo učiniti Ameriku još konkurentnijom i inovativnijom nego što je to danas. Kako bi porastao broj visoko plaćenih američkih radnih mjesta za visoko stručne ljude, moramo povećati investiranje u istraživanja kroz smanjivanje korporacijske poreske stope, uključujući i stalno proširenje poreskih olakšica za istraživanja i razvoj. Moramo ohrabriti interes studenata za karijere u matematici, znanosti i tehnologiji. I, moramo stvarati ozračje privatno-javnog partnerstva između naših obrazovnih institucija i tvrtki koje trebaju diplomirane studente na poljima znanosti, tehnologije, tehnike i matematike.

Isto tako moramo izgraditi čvrste temelje za znanstveno pismenu radnu snagu, što počinje stvaranjem izuzetnih nastavnika znanosti i matematike. Nažalost, danas postoji takav manjak takvih visoko kvalificiranih učitelja, da mnogi školski okruzi moraju zapošljavati učitelje bez svjedodžbi ili nedovoljno kvalificirane učitelje za te predmete.

Statistike pokazuju da veliki postotak učitelja matematike i prirodnih znanosti u srednjim školama i onim nižim ne predaju ono što im je bio osnovni predmet na studiju. Dok je vjerojatnost da srednjoškolcu engleski predaje osoba koja je diplomirala engleski 70 posto, vjerojatnost da mjesto ulaska kemiju predaje osoba koja je diplomirala kemiju kao prvi predmet je oko 40 posto.

Takve statistike nisu nužne i neprihvatljive su. Možemo i moramo bolje poticati programe koji povećavaju broj učitelja na područjima prirodnih znanosti, tehnologije, tehnike i matematike koji posjeduju svjedodžbe za predavanje u tim područjima.

Drago mi je da je Sveučilište Texas predvodnik na tom polju i da ima program - model za rješavanje tog problema koji nudi kombinaciju diplome u području prirodnih znanosti, tehnologije, tehnike i matematike uz izbornu mogućnost dobivanja svjedodžbe za nastavu. Počevši od 1997. taj program Sveučilišta Texas stvorio je više školskih nastavnika s diplomama iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, tehnike i matematike i postao je državno mjerilo izvrsnosti u nastavi. Preporučen je u izvještaju Državne akademije Uzdizanje iznad oluje koja se sprema.

Uskoro ću uvesti zakone koji će stvoriti državni program za poticanje koledža i sveučilišta da preuzmu program Sveučilišta Texas za novačenje studenata i pripremanje diplomaca na područjima prirodnih znanosti, tehnologije, tehnike i matematike kako bi dobili svjedodžbe za rad kao nastavnici osnovnih i srednjih škola.

Prije tri godine Kongres je izglasao COMPETES Act (zakon). Zakon se usredotočuje na poboljšanje akademskih mogućnosti dostupnih mladim Amerikancima, uključujući znatne napore na privlačenju i izobrazbi učitelja kvalificiranih za predavanje predmeta iz prirodnih znanosti i matematike i na proširenju dostupnosti tečajeva Advanced Placement (Napredno plasiranje [ljudi]). Danas je američki zakon COMPETES Act spreman za ponovno donošenje, i moramo nastaviti raditi na napretku koji je započeo izvornim zakonom.

Izazov obrazovanja radne snage za 21. stoljeće može biti zastrašujući, ali ga moramo gledati kao priliku da učvrstimo Ameriku kao globalnog predvodnika inovacija. Ostajem posvećena otvaranju vrata višeg obrazovanja svim Amerikancima i tome da naša država ostane konkurentna na globalnom tržištu.

Senatorica Kay Bailey Hutchison je republikanka izabrana 1993. kao prva Teksašanka u Senatu SAD. Ona je najviši republikanac u Senatskom povjerenstvu za trgovinu, znanost i transport. Osim toga sudjeluje u radu Proračunskog povjerenstva, Povjerenstva o bankarstvu, stanovanju i gradskim pitanjima, te u Povjerenstvu o pravilima i administraciji. U 110. senatorica Hutchison bila je predsjedateljica Republikanskog povjerenstva za politiku. Senatorica Hutchison je član Državnog nadzornog povjerenstva Državne republikanske hispanske skupštine i predsjedatelj Vijeća posjetitelja West Pointa.

napisala senatorica Kay Bailey Hutchison
Preveo: D. J. L.