Cinizam europskog povjerenika

Nakon što je jučer europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos izjavio kako je EU postavila okvir, a da je na zemljama članicama da ga provedu, ponovno su se na hrvatskim granicama pojavile nesnosne gužve. Radi se o vrlo ciničnoj izjavi predstavnika Europske unije iz više razloga.

1. Jasno je da slovenska strana koristi svaku moguću priliku kako bi ostvarila svoje ciljeve u odnosima s Hrvatskom. Dovoljno se sjetiti beskrajnog niza ucjena pri ulasku u Europsku uniju, kada je Ljubljana htjela ostvariti čak i teritorijalne ustupke od Hrvatske u zamjenu za ukidanje ucjenjivačkih zahtjeva nezabilježenih prema bilo kojoj drugoj zemlji kandidatu. Tek je na pritisak SAD slovenska strana popustila. Ovakva politika nastavila se u raznim oblicima sve do danas. Početkom godine slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec otvoreno je zaprijetio blokadom granice ako Hrvatska ne pristane na zaključke kompromitirane arbitraže u kojoj Hrvatska odlukom Sabora odavno više ne sudjeluje.

Recite mi jesam li u krivu kad kažem da ne mogu zamisliti uspješnu turističku sezonu i gospodarsku suradnju u slučaju da strani mediji budu pisali kako su na obje strane granice snage sigurnosti i policija.

- Karl Erjavec, 18. siječnja 2017.

“

”

Dakle, svođenjem režima na granici na bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije europski povjerenik izravno predaje Hrvatsku slovenskim ucjenama, i on to dobro zna.

2. Problem sigurnosti Europske unije se naravno ne će riješiti gužvama na hrvatsko-slovenskoj granici. SigurnostSada glavni krivci za današnje stanje donose strože propise na schengenskim granicama, ne kako bi popravili stanje, nego kako bi svoje birače prevarili da su nešto poduzeli po pitanju njihove sigurnosti. Ali problem sa sigurnošću građana Europske unije danas više nije na njenim granicama, nego je unutar nje.Upravo su europski birokrati podržali politiku tzv. „otvorenih vrata“ njemačke kancelarke Angele Merkel, unatoč svim upozorenjima i zakonima pojedinih članica, i dozvoli migraciju milijuna ljudi s Bliskog Istoka i dalje iz Afganistana, često bez i jednog dokumenta. Ti ljudi su sada getoizirani u pojedinim članicama Europske unije te se iz njihovih redova regrutiraju potencijalni teroristi, kao primjerice neki dan u Švedskoj. U migrantskoj krizi poklopili su se interesi moćnih ideoloških skupina koje nastoje uništiti bilo kakvi tradicionalni oblik europskih društava i vječno nezajažljiva potreba krupnog kapitala za jeftinom radnom snagom i ekstra profitima. Sada glavni krivci za današnje stanje donose strože propise na schengenskim granicama, ne kako bi popravili stanje, nego kako bi svoje birače prevarili da su nešto poduzeli po pitanju njihove sigurnosti. Ali problem sa sigurnošću građana Europske unije danas više nije na njenim granicama, nego je unutar nje.

Moguća uloga njemačke politike i u ovim gužvama na hrvatsko-slovenskoj granici također budi dodatnu sumnju, s obzirom na sve manje skrivene planove ostvarivanja njemačke dominacije na Balkanu obnavljanjem jugoslavenskih integracija. Narušena turistička sezona zbog nesnosnih gužvi na granici, rušenje prerađivačke industrije kroz domino efekt preko financijski preizloženoga Agrokora, sve su to mogući scenariji kojima se ScenarijNarušena turistička sezona zbog nesnosnih gužvi na granici, rušenje prerađivačke industrije kroz domino efekt preko financijski preizloženoga Agrokora, sve su to mogući scenariji kojima se Hrvatsku može na silu pokušati približiti Srbiji kada je već potpuno iluzorno očekivati da bi se Srbija mogla ubrzano razviti i tako približiti Hrvatskoj, a kamo li Europskoj uniji kojom, za razliku od Balkana, već snažno dominira Njemačka.Hrvatsku može na silu pokušati približiti Srbiji kada je već potpuno iluzorno očekivati da bi se Srbija mogla ubrzano razviti i tako približiti Hrvatskoj, a kamo li Europskoj uniji kojom, za razliku od Balkana, već snažno dominira Njemačka.

Odgovor

Blokadom granice Slovenija može zaista jako naštetiti Hrvatskoj. Ipak, treba znati da Slovenija na tržišta zemalja proisteklih iz bivše Jugoslavije izvozi robe u vrijednosti više od 3,5 milijardi eura (podatci za 2015.), od čega malo više od polovine u Hrvatsku. Zato ćemo se ovdje prisjetiti jedne zgode iz Domovinskoga rata. U vrijeme kada je hrvatska imala embargo na oružje, šverc oružja dobrim dijelom odvijao se preko Slovenije, što su pojedini granični policajci znali iskorištavati ne bi li nešto i oni uhvatili u mutnom. Jednom prilikom hrvatski vozač kamiona s oružjem ostao je blokiran na granici i to dojavio svojoj vezi. U sljedećem koraku hrvatski carinici zaustavili su jedno slovensko vozilo i pregledali ga do zračnica na felgama. Nakon toga, slovenska strana propustila je hrvatski kamion da se nešto slično ne bi dogodilo nekom drugom slovenskom vozilu.

(mm)