Daleko je Švicarska
"Vrlo je problematično ako se iz napisanog vidi da je za Carlu del Ponte još prije suđenja bilo jasno tko su pravi zločinci. Ona je morala biti nepristrana" – rekao je prošli tjedan jedan od zastupnika u švicarskome parlamentu vezano uz raspravu o Carli del Ponte koja je trenutno švicarska veleposlanica u Argentini. Naime, knjiga "Lov, ja i ratni zločinci" koju je napisala i počela promovirati po Europi bivša glavna tužiteljica Haaškog suda postala je predmet brojnih kritika u njezinoj vlastitoj zemlji, tako da se čuju i ozbiljni glasovi za njezinim opozivom iz Argentine. Naime, u uređenoj Švicarskoj neke stvari ne prolaze.
Na žalost, politika koju je vodila Carle del Ponte doživila je potpuni uspjeh uz Hrvatskoj, pa se ni danas nakon svega ne čuju glasnije bilo kakve oštrije kritike na njezin račun - ni od političara, ni od medija. Kao da nije upravo njezinom zaslugom započeo proces protiv Čermaka, Markača i Gotovine pod optužbom o zločinačkom udruženom pothvatu koji javnost u Hrvatskoj ima priliku pratiti svakodnevno. Kao da nisu upravo njezinom zaslugom za zločine u Vukovaru amnestirana Republika Srbija, a dva od tri optužena puštena kućama [Kriminalne radnje haaških dužnosnika].
Kritike se ne čuju zato što je dobar dio kampanje Carle del Ponte bio potpomagan politički i medijski iz same Hrvatske. Dovoljno se samo sjetiti što je sve primjerice bilo rečeno i pisano o Anti Gotovini unutar Hrvatske dok je bio u bijegu, a i onda kada je bio uhićen. Godinama su pojedini komentatori i pravni stručnjaci imali rezervirano mjesto u medijima za obrazlaganje principijelnosti Haaškog suda i potrebe za potpunom i destruktivnom servilnošću prema ovoj instituciji. To što su se svakim danom gomilali dokazi kako je Haaški sud prvenstveno politička institucija i da će zbog toga i njegove odluke biti političke, spomenute komentatore i pravne stručnjake nije smelo u njihovoj misiji. Tek ih je presuda za Ovčaru napokon malo ušutkala. No, tada je već sve bilo kasno. Oni su svoj posao vezano uz Haag odradili.
Kako će završiti Haaška suđenja hrvatskim generalima ostaje za vidjeti. To će prvenstveno ovisiti o politici. Kako u Hrvatskoj i dalje postoji krugovi kojima su osuđujuće presude zapravo u interesu, za vjerovati je da će prije neki međunarodni čimbenici pružiti širu političku podršku hrvatskoj borbi za neovisnost nego što će takva inicijativa biti pokrenuta iz same Hrvatske. Sada kada je s Republike Srbije skinuta odgovornost za ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini više na izgledima dobiva mogućnost da će prevagnuti procjena kako Hrvatsku ipak nije potrebno osuditi po optužbama da je provela etničko čišćenje i agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Vezano uz ovu pretpostavku treba se prvo zapitati kakva će biti politika SAD-a, glavne svjetske sile koja je uostalom prešutno i podržala akciju Oluja i koja jedan od svojih većih vanjskopolitičkih uspjeha za doba Clintonove administracije - Daytonski sporazum - duguje u prvom redu naporima Republike Hrvatske.
M. M.
{mxc}