Paraglajding

Uvijek postoje oni koji na javnim skupovima pažljivo gledaju tko s kim sjedi, i u kojem redu, te onda iz toga izvlače zaključke. Ni mi u Hrvatskoj nismo iznimka, pogotovo nakon predugog iskustava s komunističkim poretkom. Našim je novinarima pak u opisu radnog mjesta pratiti ovakve pokazatelje. Tako su morali primijetili da je tijekom posjeta izraelskoga nobelovca Dana Shechtmana Sveučilištu u Zagrebu bivši ministar Primorac sjedio na vrlo istaknutom mjestu u prvom redu Aule Sveučilišta.

Dodaju li se tome godinama njegovane priče o osobitim osobnim vezama prof. Dragana Primorca, M.D., Ph.D., s obitelji Shimona Peresa, a kojima u prilog sigurno služi i slika na Primorčevim osobnim internetskim stranicama, nije posebno čudno što je zasluga za ugostiti izraelskoga nobelovca u Republici Hrvatskoj na koncu javno pripisana upravo Draganu Primorcu. Štoviše, o tome što je sam nobelovac rekao nije u hrvatskim medijima bilo previše riječi. Oni koji su ga čuli znaju i razlog - Dan ShechtmanDan Shechtman iskazao je prijezir prema pomodnosti i idolopoklonstvu, slavi bez pravog temelja. Nema dobro mišljenje ni o površnosti medija, u što uključuje i izraelske. Televiziju ne gleda, što znači da netko to za njega radi dvostruko više od izraelskog prosjeka da bi se taj prosjek održao na visokoj razini na kojoj je sadaza ukus našeg vladajućeg jetseta propagirao je vrlo reakcionarne ideje.

Vlastiti razvoj visokih tehnologija

Dan Shechtman zagovara naime slobodan razvoj poduzetništva temeljenog na visokim tehnologijama, sa sustavom u kojem nema straha od pogrešaka koje su dio puta do uspjeha. Dan Shechtman zagovara vrlo široku (gimnazijsku) naobrazbu s kasnijim vrhunskim specijalizacijama na određenim područjima, i to tijekom cijeloga produktivnog vijeka. Dan Shechtman primijećuje kako je izraelska vojska, uz obavezni vojni rok, jedan od glavnih zamašnjaka razvoja izraelskoga civilnog sektora, nakon što se ročnici u njega uključe nakon odsluženja vojnog roka. Iskustva stečena pri razvoju visokih tehnologija za vojne potrebe izvrsna su podloga kada ta znanja treba plasirati na civilnim svjetskim tržištima.

Dan Shechtman iskazuje prijezir prema pomodnosti i idolopoklonstvu, slavi bez pravog temelja. Nema dobro mišljenje ni o površnosti medija, u što uključuje i izraelske. Televiziju ne gleda, što znači da neki to za njega rade više da bi se izraelski prosjek održao na visokoj razini na kojoj je sada.

Uz korupciju, kaže, razvoj društva i poduzetništva je nemoguć.

Dan Shechtman nije pričao o bratstvu i jedinstvu na Bliskom istoku, već upravo suprotno. O vrlo opasnom okruženju koje je Izraelu stalna prijetnja. Spominjao je i da je Hrvatska imala rat. Dan Shechtman je također primijetio kako Izrael po broju stanovnika nije puno veći od Hrvatske. Ali da se, od zemlje koja je izvozila naranče za nekoliko desetaka milijuna dolara, zemlja Davidove zvijezde razvila u državu čiji je izvoz veći od 60 milijardi dolara, od čega više od pola otpada na visokotehnološke proizvode i usluge. Naglasio je da su za uspjeh države potreban, osim visokoobrazovanih ljudi i, kako se izrazio, duh, ozračje koje vlada u državi, za stvaranje kojeg ključnu odgovornost snose političari i mediji. Dan Shechtman ostavljao je dojam da tim putem može krenuti i Hrvatska. Ostavljao je dojam da nam je upravo došao reći - krenite izraelskim putem.

Paraglajdanje i paraglajderi

No, izraelski nobelovac sa svojim reakcionarnim idejama je otišao a mi se vratimo u naprednu stvarnost hrvatskog političkog jetseta i njegovog staro/novog člana Dragana Primorca. Dragan PrimoracPrimijetimo samo: da bi se nešto značilo u svjetskim razmjerima nije dovoljno na svojim osobnim stranicama isticati slike u društvu s raznim svjetskim uglednicima. Vijest će biti kada će ti svjetski uglednici imati slike na svojim osobnim internetskim stranicama s Draganom PrimorcemVeć smo više puta čuli tvrdnje o vještini Dragana Primorca da se poput paraglajdera spusti preko "neprijateljskih" linija ravno u prvi red kojega slikaju fotografi, neovisno je li mu tu mjesto ili nije.

Tražeći materijale u svezi novoga zakona o znanosti (o čemu bi zaista trebalo napisati poseban prilog) nabasali smo i na priopćenje službe za odnose s javnošću Zagrebačkoga sveučilišta. U njemu se vezano za posjet izraelskog nobelovca zagrebačkom Sveučilištu spominju dva novinska teksta koja veličaju ulogu Dragana Primorca, i kaže kako tu "nije teško prepoznati manipulativnu maniru Dragana Primorca, već godinama prisutnu u pojedinim hrvatskim tiskovinama, i teško spojivu sa standardima objektivnog novinarstva".

Kolike su stvarne zasluge Dragana Primorca pri posjeti izraelskog nobelovca više je, dakle, nego dvojbeno. Primijetimo samo: da bi se nešto značilo u svjetskim razmjerima nije dovoljno na svojim osobnim stranicama isticati vlastite slike u društvu s raznim svjetskim uglednicima. Vijest će biti kada će takvi svjetski uglednici na svojim osobnim internetskim stranicama imati slike s Draganom Primorcem.

A što se hrvatsko-izraelske suradnje tiče ona bi mogla biti daleko bolja nego što jeste. Hrvatska je ranih devedesetih tako i krenula. Ali i stala, kad su se "drugovi" pregrupirali i novom vremenu prilagodili svoj stari sustav vrijednosti i obrazac ponašanja. Danas bi se izraelska iskustva mogla iskoristiti kako bi se Hrvatska izvukla iz teške krize i razvila u modernu i optimističnu zemlju, koja je uspio član kruga visokorazvijenih zemalja. Ali za to nam treba politička elita na najvišoj intelektualnoj razini, koja, za početak, u susretu s izraelskim predstavnicima ne će trabunjati o izmišljenoj ustaškoj zmiji u njedrima hrvatskoga naroda. Imamo li na horizontu koga s takvim sposobnostima i da li ga tražimo?

M. M.