Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2007.

Nekoliko vijesti prošli tjedan pokazalo je jasnu podršku koju međunarodna zajednica pruža Vladi Ive Sanadera. Počelo je izborom Republike Hrvatske u Vijeće sigurnosti, da bi krajem tjedna ministar financija Ivan Šuker, nakon sastanka s čelnicima Svjetske banke u Washingtonu, mogao pohvaliti kako će Hrvatska od početka sljedeće godine biti smještena među zemlje srednjeg dohotka. Točnije, regionalni Ured Svjetske banke u Zagrebu će se podijeliti na dva dijela. Hrvatska će kao jedina nečlanica Europske unije nalaziti u ovoj skupini, dok drugu skupinu, kako je istaknuo ministar Šuker, čine zemlje Balkana i srednje Azije. No, u politici se uvijek nešto treba dati da bi se dobilo. Zbog čega je današnja Sanaderova Vlada nagrađena nije teško pogoditi.(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. listopada 2007.

Prošli tjedan bilo je upravo gadljivo gledati prizemno natezanje između predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Republike Stjepana Mesića oko toga tko će se od njih dvojice šepuriti u Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda "braneći istinu o Vukovaru". Sanader, Mesić, Milanović, svi su oni uvidjeli kako bi "hrabri" govor u UN-u mogao biti idealna poluga za skupljanje bodova na hrvatskoj unutarnjopolitičkoj sceni neposredno prije izbora, pa su se podigle strasti. Nakon silnih natezanja Sanader i Mesić su se na kraju dogovorili da ovaj prvi ipak ode u New York. Dogovor je pao jučer na Dan nezavisnosti, valjda između polaganja vijenaca. U cijeloj halabuci, ono što će se reći ili napraviti ozbiljnog u svezi Haaškog suda nikada nije ni došlo u prvi plan. To nikoga ne brine, kao što nije ni do sada. Izbori su pred vratima, a bolji smokvin list od ovih malih trzavica s Haaškim sudom hrvatski političari zasigurno nisu mogli ni sanjati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2007.

U trenucima kada se farsa zvani Haaški sud više ne da braniti ni po kojem osnovu, osim bivših dužnosnika Haaškog tužiteljstva ovih dana krivnju između sebe prebacuju i bivši članovi hrvatske Vlade izabrane 2000. godine. Goran Granić otkrio je sadržaj dvaju pisama koje je uputio haaškom tužiteljstvu prije nego što su podignute prve optužnice protiv hrvatskih generala, a Dražen Budiša je podsjetio na trenutke kada je Granić između njega i Račana izabrao ovog drugoga koji je bio za bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom. No, Budiša je istovremeno ustvrdio nešto što još nismo čuli, pa ni od Račanovih  najvjernijih suradnika. Dakle, po Budiši saborska Deklaracije o proširenju nadležnosti Haaga na Bljesak i Oluju nije bila to,  "nego je bila riječ o usuglašavanju Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom tako da se izjednače sve akcije HV-a u pravnom statusu pred Haagom".(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. rujna 2007.

Nakon svjedočenja visokih hrvatskih časnika na suđenju u Zagrebu Ademiju i Norcu, o čemu je više puta pisano na ovom portalu, na red su došli stanovnici medačkih sela koja su bili zahvaćena operacijom Hrvatske vojske. Ono što je rekao jedan od dva svjedoka u srijedu 26. rujna ledi krv u žilama. Naime, Stevo Jović iz Divosela ustvrdio je da su mu ženu živu nabili na kolac, i onda bacili u septičku jamu. Ovo strašno svjedočanstvo prenijela je većina hrvatskih medija bez ikakvih komentara. No, budući da ovakvo što prelazi gotovo sve što se svih ovih godina moglo čuti o zločinima počinjenim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, svjedočanstvo Steve Jovića zasigurno zaslužuje poseban komentar. Njega je čulo više milijuna naših sugrađana, a naravno o njemu izvješćuju i mediji izvan hrvatskih granica. Tako je već u srijedu srpska izvještajna agencija Tanjug objavila: "Stevo Jović iz Divosela, čija je supruga živa nabijena na kolac, a s još nekoliko civila izvađena je iz septičke jame, svoj iskaz potvrdio je slikama i dokumentacijom na kojoj je lista pobijenih civila koji su svi bili stari, nemoćni i bolesni".(mm)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2007.

Izbor Hloverke Novak-Srzić za glavnog urednika informativnog programa HRT-a izazvao je brojne reakcije, od kojih su se u hrvatskim medijima vrlo glasno čule one negativne. Uvidom u to tko je u tim kritikama bio najoštriji može se zaključiti kako najveći kritičari izbora nove urednice dolaze iz istog medijsko-političkog kruga. Kruga u kojem se objektivnim novinarstvom priznaje jedino ono koje se uklapa u zadani politički okvir. A što se tog političkog okvira tiče, odnos prema hrvatskom nacionalnom pitanju sve prije nego nacionalan. S druge strane, i pored napada koje je kandidatura Hloverke Novak-Srzić izazvala, može se sumnjati da će se način izvještavanja HRT-a o hrvatskoj svakidašnjici znatnije promijeniti sada nakon što je ona izabrana.

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2007.

Poznati su preliminarni rezultati istrage o uzrocima tragedije na Kornatima, u kojoj je smrtno stradalo jedanaest, a za život se još uvijek bori dvoje vatrogasaca. Rezultati istrage predočeni su premijeru Sanaderu, predsjedniku Mesiću te predsjedniku Sabora Šeksu, na za javnost zatvorenoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dakle, prema zadnjim i svim do sada objavljenim podatcima, kornatska nesreća je posljedica posebnog nesretnog načina na koji se požar razvio, a bila je potpomognuta pogreškama pojedinaca i manjkavostima u organizaciji vatrogasnog sustava. Izvještaj o kojem se raspravljalo na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost ograničava se na probleme koji su se pojavili do razine županijskog zapovjedništva. S druge strane, svakom je jasno da kritike i promijene trebaju zahvatiti cjelokupni ustroj vatrogasne zaštite u Hrvatskoj, ako se išta ozbiljnijeg želi promijeniti na bolje za sljedeću ljetnu sezonu požara, kao i sve koje će uslijediti iza nje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

Na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu prošli tjedan čuli smo svjedočenja bivšeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Željka Tomljenovića, i dva hrvatska časnika Rudolfa Brlečića i Isidora Češnjaja, koji su napustili JNA da bi se kada je rat krenuo prebacili u Hrvatsku vojsku. Spomenuta trojka zastupala je tezu o dvostrukom zapovjednom lancu koja neodoljivo podsjeća na onu koju smo već čuli na haaškom suđenju generalu Blaškiću od odvjetnika Ante Nobila (svojedobno mladog i perspektivnog zamjenika okružnog tužitelja SR Hrvatske). On je tada uveo pojam dvostrukog zapovjednog lanca unutar HVO-a, jednog stranačkog i jednog vojnog. I dok je teško govoriti o nekoj ozbiljnoj zapovjednoj strukturi u slučaju hrvatsko-muslimanskog rata u Srednjoj Bosni, koji je posebno zahvatio nekoliko odsječenih mjesta u Lašvanskoj dolini pretežno naseljenim hrvatskim stanovništvom, što je Nobilo vješto iskoristio za svoje manipulacije, u slučaju Republike Hrvatske stvari su puno jednostavnije. U Republici Hrvatskoj sva neokupirana područja konrolirala je demokratski izabrana središnja vlast, odnosno predsjednik Tuđman. On je ujedno mogao postavljati i smjenjivati zapovjednike kako zaželi, a kao predsjednik HDZ-a imao je kontrolu i nad vladajućom strankom. Ako je postojala još jedna linija zapovijedanja unutar Hrvatske vojske nema nikakve logike da joj je zapovijedao isti čovjek. Zato bi gospoda Tomljenović, Brlečić i Češnjaj morala paziti što govore jer bi moglo još ispasti kako oni nisu polagali račune vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, već su bili dio nekog drugom zapovjednog lanca.

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2007.

O učinkovitosti protupožarnog sustava u Hrvatskoj ovo ljeto smo posvetili više priloga, potaknuti katastrofalnim požarom koji je bjesnio dubrovačkim zaleđem početkom kolovoza. Nažalost, nakon ovih iskustava s požarima na Jadranu, umjesto konkretnih poteza kojima bi se protupožarni sustav u Hrvatskoj učinio učinkovitijim, čitamo vijesti kako je već do sada bilo učinjeno sve što je bilo u mogućnosti za obranu od požara. Primjerice, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin izvijestio je premijera Sanadera kako je u gašenju dubrovačkog požara bilo angažirano petsto vatrogasaca i stotinu cisterni. S druge strane, brojke koje je iznio Antun Grčić, zapovjednik profesionalne Javne vatrogasne postrojbe iz Dubrovnika, pokazuju kako Mladen Jurin, umjesto utvrđivanja stvarnih činjenica, zna jedino množiti brojke s terena (barem) do broja pet. Naime, Antun Grčić posvjedočio je iz prve ruke da je dubrovački požar umjesto navodnih 100 cisterni i 500 vatrogasaca s 5. na 6. kolovoza gasilo "17 cisterni i točno 102 vatrogasca".

Detalji

Objavljeno: 18. kolovoza 2007.

Jučer su se sve veće slovenske stranke (Janez Podobnik, SLS, Andrej Bajuk NSi, Karl Erjavec DeSUS, Katarina Kresal LDS, Borut Pahor SD, Zmago Jelinčič SNS i Matej Lahovnik Zares) usuglasile kako bi temelj za moguću arbitražu između Hrvatske i Slovenije o granici na moru trebalo biti stanje iz 25. lipnja 1991. godine. Slovenski političari očigledno smatraju kako bi se s ovakvim pristupom, uz određene diplomatske manevre (čitaj: popuštanje Zagreba), granica mogla promijeniti tako da Sloveniji pripadne cijela Savudrijska vala i osigura izravan izlaz na otvoreno more. U nastavku donosimo nešto podrobniju raščlambu zadnjih pregovora između slovenske i hrvatske strane oko granice na moru, i toga gdje oni trenutno vode.

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2007.

Prema navodima koje je objavio RTL, ministrica Marina Matulović Dropulić zaradila je u posljednje tri godine "pametnim ulaganjima" više od osamnaest milijuna kuna, što je tek nešto manje od vrijednosti dragulja koje je navodno otuđio general Zagorac i zbog kojih je cijela nacija već mjesecima pod opsadom. No, tajna ovih zapanjujućih "pametnih ulaganja" mogla bi biti, kako otkriva SDP-ov saborski zastupnik Josip Leko, dosta trivijalna. Ministrica Marina Matulović Dropulić svoj uspjeh duguje činjenici da posjeduje 1947 dionica Instituta građevinarstva Hrvatske čija je vrijednost unazad tri godine porasla oko 60 puta. Naime, iako ime instituta sugerira kako se radi o državnoj tvrtki, to nije tako. Radi se o privatnoj tvrtki koju vodi bivši ministar Jure Radić, i koja, gle čuda, dobiva od države kapitalne poslove u građevinarstvu.

Detalji

Objavljeno: 18. srpnja 2007.

Jučer su gledatelji HRT-a mogli u emisiji Fokus, urednice i voditeljice Sanje Mikleušević Pavić, opet čuti svašta. Za one koji emisiju nisu gledali navodimo u ovom uvodu kako je prikazan razgovor s predsjednikom Stjepanom Mesićem, u kojem je on napokon iznio svoje viđenje afere Perković, a gosti u studiju su bili prof. dr. sc. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta, Zvonimir Hodak, odvjetnik generala Zagorca, Zlatko Kramarić, zamjenik predsjednika HSLS-a, i Goran Malić, novinar tjednika Globus.

Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2007.

U situaciji u kojoj je Domovinski rat stavljen na optuženičku klupu, i u situaciji kada se oslobodilačke akcije hrvatske vojske pokušavaju pravno sankcionirati kao "udruženi zločinački pothvat" sve odista postaje moguće. Pa i to da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prima u posjet, predsjednika novosadske nevladine udruge "Trkulja i prijatelji", koja prijeti Hrvatskoj sudskim tužbama po kojima bi se srpskim izbjeglicama trebale isplatiti astronomske sume novaca zbog "otetih" stanarskih prava.

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2007.

Tjednik Nacional donio je vijest kako je predsjednik Sabora Vladimir Šeks "na samom početku istrage u tzv. slučaju "Selotejp" Gordani Getoš-Magdić tražio odvjetnika i sastajao se i do kasno u noć vodio povjerljive razgovore s njezinim ocem i mužem", navodeći kako "na to upućuju i iskazi označeni kao tajni, koje su neki svjedoci dali u istrazi protiv Glavaša i šestorice suoptuženika". Motive Nacionala da ovu vijest objavi nije sasvim jednostavno pogoditi. No, ovdje treba primijetiti da je iskaze svjedoka 30. travnja počeo objavljivati portal Branimira Glavaša, pa nije baš jasno koliko bi dugo oni ostali tajni. Što se tiče Gordane Getoš-Magdić, podsjećamo, u jednom trenutku ona je bila ključni svjedok protiv Glavaša. Nakon što je dala iskaz u policiji, dobila je mogućnost stupiti u kontakt s odvjetnicima, a jedan od njezinih odvjetnika je tada izjavio: "Sve je jasnije, dakle, da se radi o čistom političkom procesu, o slučaju koji s pravom nema nikakve veze".

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2007.

Kada je trebalo uhvatiti generala Antu Gotovinu, koji se što se zločina tiče istaknuo jedino oslobađanjem Hrvatske, pritisci koji su dolazili iz zemalja Europske unije išli su do te mjere da se "znalo" kako Hrvatska sudjeluje u njegovom skrivanju, i pored toga što nije bilo baš nikakvih dokaza za ove tvrdnje. Štoviše, poslije se pokazalo kako se Ante Gotovine skrivao daleko izvan Hrvatske, što je teško vjerovati da nije bilo baš potpuno nepoznato stranim obavještajnim službama. Dakle, još prije nekoliko godina europske zemlje iskazivale izuzetnu principijelnost kada su ratni zločini u pitanju, tumačeći kako Haaški sud kao i sudbenu vlast općenito rade i trebaju raditi potpuno nezavisno od politike. Time se branila neobična činjenica da se jednako tretiralo one koji su napadali kao i one koji su se branili, i to neovisno o namjeri, kontekstu, i broju počinjenih zločina u vojnim operacijama. No, danas smo odjednom svjedoci kako hrvatsko sudstvo ne uspijeva i u onih nekoliko postupaka koje je pokrenulo protiv pojedinaca osumnjičenih za ratne zločine provesti postupak izručenja iz zemalja Europske unije.

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Jučer je HRT "ekskluzivno" objavio transkript s brijunskog sastanka hrvatskog vojnog vrha na kojem su se raspravljale pripreme za Oluju. Transkript ovog razgovora, međutim, već je davno prije bio objavljen u hrvatskim medijima, pa ne znamo po čemu HRT temelji svoju ekskluzivnost. Ovdje donosimo transkript koji je u listopadu 2004. godine objavio Večernji list, a koji do sada nismo htjeli objaviti budući da obrane generala u Haagu tvrde da je dijelom prepravljan. Zbog toga, kao što smo već pisali, ovaj transkript nije imao veliku pravnu vrijednost sve dok vlada Ive Sanadera nije službeno potvrdila njegovu autentičnost, usprkos tvrdnjama brojnih sudionika tog sastanka koji su tvrdili suprotno. No, čitajući i inačicu transkripta objavljenu u Večernjem listu može se doći zapravo samo do jednog zaključka, a to je da dr. Franji Tuđmanu mnogi mogu samo reći hvala, što uključuje i pobunjene Srbe.

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2007.

Večernji list objavio je dan nakon prvoga i drugi članak s optužbama na račun generala Ante Gotovine za zločine u Bosni i Hercegovini: "Nakon jučerašnjih optužbi od strane Branislava Dukića, i predsjednik općine Mrkonjić Grad Zoran Tegeltija prozvao je hrvatskog generala Antu Gotovinu za ratne zločine nad Srbima u BiH. On smatra da Gotovina mora odgovarati za zločine koje je Hrvatska vojska počinila na području Mrkonjić Grada bez obzira na to što ratovanje u BiH koristi kao alibi na suđenju za zločine u "Oluji", pišu Nezavisne novine..." Zanimljivo je bilo provjeriti da li su ove "eksluzivne" vijesti iz Bosne i Hercegovine, o kojima Večernji list već drugi puta zaredom bez ikakvih ograda piše, našle odjeka u srbijanskom tisku. Konkretno, provjera Tanjugovih internetskih stranice pokazala je, međutim, kako među raznim vijestima iz Bosne i Hercegovine nema i onih iz Večernjeg lista.