Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2008.

Balada o ZERP-u pokazala je svu bijedu i jadnost ljudi koji vode hrvatsku državu. "Kompromis" na koji su navedeni spremni pristati dokazuje kako su u stanju pretrpjeti svako poniženje, i uvlačiti se beskonačno i pod svaku cijenu u europske integracije makar se legitimirali kao potpuni beskičmenjaci, kojima je država koju vode samo sredstvo za njihove beznačajne predstave. To što ih diči etiketa - izvorno Hrvatsko - nije naravno nikakva utjeha, već naša sramota. O čemu govorimo? Govorimo o izjavama koje se kroz medije sve učestalije plasiraju u javnost kako se ne će odustati od ZERP-a, ali da će se naći rješenje koje će zadovoljavati i talijansku i slovensku stranu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2008.

Rado Hrvatska vojnike u Afganistan daje - ili prilagodba NATO standardima. Tako bi trebao glasiti naslov ovog komentara, ali zbog dužine izabrali smo ipak kratku inačicu - Radodajka. Na kraju krajeva, svi čitatelji već će i iz ovog kratkog naslova znati će točno o kojoj se državi radi. A viziju toga kako će se završiti prilagodba Hrvatske vojske tzv. NATO standardima podijelila je sa čitateljima Večernjeg lista u subotu potpredsjednica Vlade zadužena za unutarnju politiku . Pa smo saznali da će iz oružanih snaga Republike Hrvatske biti otpušteno još 1500 vojnika i 2000 civila. Tako je od nekada slavne i pobjedničke vojske ostao jedino servis namijenjen jeftinom slanju mladih ljudi u hrvatskim vojnim odorama po svijetu, i sloj administracije i podobnih generala koji sjede u Hrvatskoj, cuclajući državni proračun.(mm)

Detalji

Objavljeno: 13. siječnja 2008.

Hrabrost i rasuđivanje koju iskazuje dvadesetosmogodišnja Ana Marija Getoš trebala bi posramiti cijelu hrvatsku javnost. Umjesto da ono što ona govori govore udruge civilnog društva, urednici, komentatori i novinari, uvaženi moralni autoriteti, teret koji je na nju pao smiono je podnijela sama. I ušla je u sukob s onima koji inače nesmetano pustoše Hrvatskom, kako i kada im se prohtje, jer njima je sve dozvoljeno, njih se svi boje. Jedino što posjeduje Ana Marija Getoš u sukobu s najmoćnijima osim hrabrosti je zdrav razum.(mm)

Detalji

Objavljeno: 13. siječnja 2008.

U prvom ovogodišnjem broju zagrebačkog tjednika Globus s naslovnice, iznad naslova Junaci 2007., smiješi se u društvu s Danijelom Trbović i Viktorom Žmegaćem s odmjerenom zadrškom Geoffrey Nice, bivši glavni tužitelj u suđenju Slobodanu Miloševiću. U sljedećem broju Globus objavljuje i razgovor sa spomenutim engleskim pravnikom pod naslovom "Odvjetnik koji je Carli rekao ne". Kada je to Geoffrey Nice bivšoj glavnoj tužiteljici u Haagu Carli del Ponte rekao ne iz Globusovog teksta nismo saznali. U svakom slučaju zna se da joj nije rekao ne kada je trebao, dakle dok je s njom surađivao. No, Globusu to nije važno, uz ovakvu opremu teksta uvukli su se još malo Sir Niceu, koji je bio tako ljubazan dati im intervju i slikati se za novogodišnji broj. Iako redakciji Globusa vjerojatno nikada ne će ništa pomoći da se riješe svog provincijskog mentaliteta i pisanja, vrijedi im skrenuti pažnju kako već iz razgovora koji su objavili s Niceom može naučiti kako se može i drugačije funkcionirati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 13. siječnja 2008.

Denis Kuljiš kao urednik Nacionala i Globusa niz je godina imao znatan utjecaj na razvoj hrvatskoga novinarstva, stvarajući afere tamo gdje ne treba i ne stvarajući afere tamo gdje treba. Njegovu karijera novinarske i moralne vertikale se nastavlja i danas potpuno nesmetano, iako je pravomoćno osuđen polovicom prošle godine zbog prijevare iz 2004. Naime, veliki poznavatelj hrvatskih prilika i neprilika htio je izgraditi prodajni centar na zemlji Jadran filma u čijem je Nadzornom odboru bio - pa ga uhvatilo. A već neko vrijeme Denisu Kuljišu hrvatska čitalačka publika nije dovoljna za njegove uratke, pa objavljuje tekstove i u banjalučkim Nezavisnim novinama. Tako i tamo razvija tezu o naprednoj zapadnoj i nazadnoj istočnoj Hrvatskoj - pišući o svojim sunarodnjacima na način zbog kojeg će ga bosanski Srbi zasigurno još dugo rado prenositi. Naravno, ne i cijeniti, jer ovi znaju što je samopoštovanje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2008.

Ivan Zvonimir Čičak u Jutarnjem listu napisao je 3. siječnja članak u kojem tvrdi kako je VOA prije dva mjeseca poslala Haaškom tužiteljstvu povjerljiv izvještaj zaštićen vojnom tajnom. Prije nego što upustimo u raspravu o sadržaju ovog izvještaja treba reći kako je sama činjenica da hrvatska vojna obavještajna služba šalje izvještaje pod oznakom vojna tajna Haaškom tužiteljstvu nevjerojatna, i nije jasno po kojem je pravnom osnovu tako nešto uopće moguće. Prema članku 99. Ustava Republike Hrvatske "Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske", što uključuje naravno i vojno obavještajnu službu. Postavlja se zato pitanje da li je predsjednik Mesić odobrio otkrivanje hrvatskih vojnih tajni službenicima Haaškog tužiteljstva ili je to rađeno mimo njegova znanja? Ne radi li se ovdje o najtežem kršenju institucije vojne tajne?(mm)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2007.

Jedna od najjednostavnijih kartaških igara koju igraju djeca zasigurno je Crni Petar. Svatko pokušava skupiti četiri iste karte (kraljeve, asove, ..,) i tako pobijediti. Karta viška u igri je Crni Petar, i onaj koju je posjeduje ne može završiti igru. I dok Crnog Petra igrači u istoimenoj igri prebacuju jedni drugima, gledatelji HRT svojih Crnih Petara u vidu novinara koji sebe međusobno nazivaju televizijskim zvijezdama nikako da se riješe. Štoviše, saznali su da je jedna o tih zvijezda, Zoran Šprajc, svoju blogersku karijeru započela baš pod nadimkom Crni Petar - i da upravo izdaje knjigu sa svojim blogerskim zapisima pod naslovom "Moja istina o Angelini Jolie". Za sam naslov autor kaže: "Što se naslova knjige tiče, moja istina o Angelini je zapravo čista navlakuša". A mi bi primijetili da bi se isto može reći i za naslov emisije koju on uređuje na HRT-u - "Dnevnik".(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. prosinca 2007.

Postoji barem sto razloga zbog kojih bi predsjednik Mesić trebao napokon dati ostavku, a u srijedu je spomenuti dodao još jedan. I neovisno o tome što ga ni ovaj zadnji kao ni prvih sto  ne će naravno potaknuti na ostavku, vrijedi prokomentirati njegov nastup u Bruxellesu kao ulizništvo i destruktivno ponašanje prema vlastitoj državi koje se rijetko vidi valjda i u svjetskim razmjerima. Antifašista, predsjednik - građanin i vicmaher, izgubio je svu svoju bahatost i bezobrazluk s kojim inače jezdi hrvatskom političkom scenom čim su mu bruxelleski dužnosnici udijelili packe zbog izbjegavanja da njihovom favoritu udijeli mandat za sastavljanje vlade. I što Mesić nudi u zamjenu za oprost. Još jedan komad hrvatskog suvereniteta - odnosno ultimativno od buduće vlade traži otkazivanje ZERP-a, manipulirajući i varajući pri tome u svojim argumentima hrvatsku javnost po ne zna se više koji put.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2007.

Još u vijesti s kojom donijeli rezultate izbora za Sabor s prošle nedjelje na ponedjeljak primijetili smo kako agenciju Puls, s čijim su pogrešnim prognozama nemilice zasipala javnost, plaćana od strane državnog HRT-a i privatnog Jutarnjeg lista. Da tu nešto odista nije bilo uredu procurilo je u javnost sa sjednice Programskog vijeća HRT-a. Naime, Siniša Grgić kritizirao je činjenicu da je rezultate ankete agencije Puls, plaćene 1,4 milijuna kuna, HRT kasnije preprodavao ispod cijene Jutarnjem listu. Također je prigovorio činjenici da su Puls i Jutarnji list spomenuti kroz usta novinara HRT-a nebrojeno puta tijekom izborne noći i tako besplatno reklamirali preko svake mjere. Na spomenutoj sjednici Programskog vijeća HRT-a također se razgovaralo o načinu na koji je HRT izvještavao o rezultatima izbora. U središtu pozornosti, svaki će čitatelj sigurno unaprijed pogoditi, bila je perjanica hrvatskog novinarstva Mislav Bago.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2007.

U članku "Posljednji Račanov trik?" 4. lipnja 2007. napisali smo na ovom portalu kako je uloga dr. Ljube Jurčića u izbornoj kampanji za Sabor da privuče dio glasačkog tijela koji inače SDP-u tradicionalno nije sklon, te da će na kraju suradnja između Milanovića i Jurčića vjerojatno završiti kao ona između Račana i Budiše. Podsjećamo, Ivica Račan gotovo do svog zadnjeg dana brinuo da SDP-ov kandidat za predsjednika stranke bude Ljubo Jurčić, čovjek bez ikakve podrške u stranci - zbog čega će ga biti lako maknuti u stranu jednom kada više ne će trebati. Preko Jurčića, i njegovih nacionalno osviještenih izjava, SDP je tako dobio nakratko malo hrvatske boje u licu. Do izbora - upravo koliko treba. Kada su izborna mjesta zatvorena, moglo se ponovo zapjevati "Od Vardara pa do Triglava".(mm)

Detalji

Objavljeno: 29. studenoga 2007.

Jučer su se sastali predsjednici Ivo Sanader, Josip Friščić i Đurđa Adlešić. Vijest koju je u svezi ovog susreta nacija imala priliku čuti glasi: "Predsjednici stranaka analizirali su rezultate izbora. Dogovorili su se da će, nakon što Mesić dade mandat za sastavljanje vlade, biti spremni za razgovore o koalicijskom sporazumu, potvrđeno je iz koalicije HSS-HSLS." I dok se koalicija HSS-HSLS poigrava s pitijskim porukama hrvatskoj javnosti kao da je ona skupina idiota, vrijedi se podsjetiti što su Josip Friščić i Đurđa Adlešić postigli na ovim izborima. Ova druga je na najboljem putu da zajedno s Ivanom Čehokom dokrajči stranku kojoj je na čelu, nešto slično kao što se to dogodilo s DC-om kojeg su vodili Vesna Škare-Ožbolt i Mate Granić. Josip Friščić, pak, predsjednik je stranke koja u Saboru ima slovom i brojkom šest (6) mandata. Zato bi u svojim nastupima mogao spustiti s božanskih visina, i ponašati se malo više kao smrtnik kojem je tek splet okolnosti dao da on o nečem odlučuje. Ali očigledno, Friščić nema takav kućni odgoj.(mm)

Detalji

Objavljeno: 22. studenoga 2007.

Što se događa kada hrvatski ljudi igraju za sebe, u igri koju znaju igrati, nacija je vidjela u srijedu navečer. Onda se pobijedi i u utakmici koja ništa ne znači u bodovnom smislu, ali znači strašno puno u smislu samopoštovanja. Onda Nogometna reprezentacija Hrvatske, na iznenađenje "velikih", istrči na Wembleyu pred 90.000 gledatelja s namjerom da pobijedi, i boreći se najbolje što to može kroz 90 minuta to i učini. Reprezentacija Hrvatske tako je najbolji mogući način pokazala da ona nije samo malo bolja momčad iz neke zemlje iz trećeg svijeta, koja će izgubiti kada se to od nje očekuje, već da je to momčad koju se treba poštovati. Uvijek.

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2007.

S neskrivenim oduševljenjem i divljenjem prema onom drugom, Denis Krnić u Slobodnoj Dalmaciji piše o prošlotjednom sastanku zapovjednika Glavnog stožera OSRH generala zbora Josipa Lucića i Zdravka Ponoša, načelnika Generalštaba vojske Srbije. "Lik i djelo general potpukovnika Zdravka Ponoša hrvatskoj javnosti uglavnom je nepoznato. Riječ je o najmlađem (45 godina mu je tek) načelniku Generalštaba jedne vojske u zadnjih 40-ak godina, inače rođenom Kninjaninu... Iznimno energičan i obrazovan kadar, o kojem i hrvatski časnici imaju samo riječi hvale..." Denis Krnić već je jednom došao na stranice ovog portala zbog članka "Hrvatska i Srbija zajedno grade tenkove za Kuvajt", u kojem je objašnjavao kako bi hrvatska strana proizvedene tenkove u Hrvatskoj trebala predati srpskoj, kako bi ih onda ova mogla prodavati uspješno na svjetskom tržištu.

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2007.

Nakon dugogodišnjeg izbivanja na naslovnim stranicama hrvatskih tiskovina prošli tjedan ponovo je uskrsnuo Budimir Lončar. Za one malo mlađe podsjećamo da se radi o čovjeku koji je bio dugogodišnji provjereni kadar jugoslavenskih obavještajnih službi, a svoju jugoslavensku karijeru je završio kao ministar vanjskih poslova u saveznoj vladi Ante Markovića. S takvim referencama postaje posebnim savjetnikom Predsjednika Republike za međunarodne odnose tijekom drugog mandata Stjepana Mesića. Medijsko ukazanje Budimira Lončara uslijedilo je nakon silne galame koja se podigla oko izjave vojnog ordinarija Jurja Jezerinca, u kojoj je on, ne spominjući izravno stranke, sugerirao jasno za koga ne bi trebalo glasovati. Nakon medijske pripreme i Mesićevih izjava, na koje se isto nažalost opet treba osvrnuti, posebni savjetnik predsjednika za međunarodne odnose dobio priliku dijeliti lekcije nikome drugome doli vatikanskoj diplomaciji. Vjerojatno kao nagradu tvorcu za uspješno završen projekt kojim su se hrvatske predizborne iskrice podigle na razinu diplomatskog skandala. I to, kuda veće sreće, baš s u jugoslavenskoj saveznoj administraciji mrskim Vatikanom, kao jednim od najodgovornijih čimbenika za priznanje Hrvatske, i jednim od rijetkih saveznika koje Hrvatska ima na svjetskoj sceni.(mm)

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2007.

26. ožujka 2007. gotovo svi hrvatski mediji javljali su na udarnim mjestima o razgovoru koji je general Veljko Kadijević dao za portal Business.hr. Već površan pregled članka na portalu Business.hr ukazivao je na to da je razgovor izmišljen, pa smo zato svoj osvrt na njega objavili bili pod naslovom "Pliva patka preko Save". Politički pokrovitelje ovog medijsko-obavještajnog projekta nije bilo teško prepoznati. Tekst je uzdizao lik i djelo Stjepana Mesića, obračunavajući se istovremeno s predsjednikom Tuđmanom - koji se naravno iz groba nije mogao braniti. Prašina koju je podigao navodni razgovor s Veljkom Kadijevićem bila je toliko velika da je čak i američko veleposlanstvo moralo demantirati neke navode iz teksta. Danas znamo da Veljko Kadijević živi od 2001. godine u Moski, i da u miru tamo piše memoare. Nedavno promovirana knjiga "Kontraudar" je drugi dio knjige "Vojska bez države", koja je objavljena 1993. godine. A iz tih memoara se prekrasno vidi s kojom barabom je Hrvatska imala posla početkom devedesetih prošlog stoljeća. Kadijeviću je i Milošević bio premekan. Za razliku od četnika koji bi Hrvatskoj ipak ostavili dio zapadno od granice Karlobag-Virovitica, jugoslavenstvo generala armije Veljka Kadijeveća bio je velikosrpski projekt u kojem je cijela Hrvatska pod srpskom čizmom. Neki će na ovom mjestu primijetiti kako je to zapravo bit svakog jugoslavenstva, samo su metode drugačije. Iz Kadijevićevih memoara također se lijepo vidi koliko je bio ozbiljno shvaćao Mesića. "Valjda zbog ratne atmosfere i režima koji je vladao na zapovjednom mjestu, ali i zbog straha, Mesić je mene pitao: Da li smo uhapšeni? Ja sam mu odgovorio da, ako bi bilo hapšenja, sigurno ne bi počeli s njim, niti sa bilo kojim članom Predsjedništva SFRJ, jer oni nemaju baš nikakvu vlast, niti se za bilo što ozbiljno pitaju u svojim republikama, odnosno pokrajinama. Kada su se svi članovi Predsjedništva upoznali sa svojim kabinetima i vezama koje su imali na raspolaganju unutrašnjim i vanjskim i kada su počeli intenzivno koristiti uglavnom vanjske veze, onda je valjda i Mesić uvidio besmislenost svoga pitanja."(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2007.

Ne prođe ni jedan tjedan a da iz tvornice skandala na Pantovčaku u medijski prostor bude izbačena jedan do dva nova proizvoda. Tako je kraj prošlog tjedna obilježila kritika predsjednika Mesića na temu veza koje postoje između članova trenutne HDZ-ove Vlade i Instituta građevinarstva Hrvatske. Mesić pri tome kao da je čitao portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Naime, u svojoj kritici uputio je vrlo slične primjedbe kao i mi na portalu kada smo krajem srpnja ove godine pisali o aferi s ministricom Matulović-Dropulić. No, dok je naše pisanje proizašlo iz želje da se glasno ukaže na potrebu oštre borbe protiv korupcije, sukoba interesa, i amoralnosti na najvišim razinama hrvatske izvršne vlasti, u slučaju predsjednika Mesića motivi su, kao i obično, potpuno druge naravi.(mm)