Splitska rivaOd kada je Sanader jučer podnio ostavku reakcije su se redale kao natekućoj traci. Mnoga su nagađanja zašto se čelni čovjek HDZ-a odlučio na ovaj potez, a osim novinara u razne spekulacije upustili su se i brojni političari. Poruka zadnjih zbivanja može se iščitati i ovako: kada me ne želite primiti u Europsku uniju, onda imajte sami posla s desnim krilom HDZ-a. A ja se u svakom trenutku mogu vratiti preko Jadranke Kosor ako me budete htjeli. U svakom slučaju, u cijeloj ovoj gužvi primjetna je velika žurba, čak i onih koji obično ne žure toliko. Tako se već odmah u srijedu oglasio priopćenjem State Department, posebno naglašavajući kako se očekuje dobra suradnja s novom hrvatskom vladom. Drugim riječima, State Department se požurio dati podršku najavljenoj novoj vladi s Jadrankom Kosor na čelu, s očiglednom namjerom da se izbjegnu bilo kakve veće nestabilnosti u Republici Hrvatskoj.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
SanaderSvojedobno je jedan od posebno popularnih komentatora odustajanje Hrvatske od proglašenja ZERP-a pokušao objasniti pretpostavkom da bi uz drugačiju odluku Hrvatska bila osuđena na Zapadni Balkan. Zapravo, mnogi su se sigurno prije ili kasnije vjerojatno uhvatili u stupicu da popuštanjima, sada premijera u ostavci, dadu neku logiku, jer je takvo razmišljanje u prirodi svakog od nas. No, slično kao što je i ZERP propao na vanjskopolitičkom planu, i na unutarnjopolitičkom planu nagledali smo se mnogih sličnih promašaja, pa se danas Hrvatska objektivno nalazi u vrlo teškoj krizi. Općenito, Sanader i njegova obećanja o ulasku u Europsku uniju u mnogočemu poslužila su samo kao paravan iza kojeg je Hrvatska potpuno zanemarila svoje nacionalne interese, razvoj i budućnost. No, sve su to stvari o kojima već dugo uporno pišemo na Portalu. Ono što je i nas kao i vjerojatno mnoge iznenadilo je to što se taj i takav Ivo Sanader odlučio naprasito povući iz politike neposredno prije Sabora svoje stranke. I, iako je nezahvalno bilo što konkretno prognozirati na dan kada je ostavka podnesena, prve najave i reakcije su dosta znakovite.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
ministar Dragan PrimoracPisac ovih redova uvijek je imao osjećaj kako je Hrvatska bogata zemlja, samo... Samo se novac nerazumno troši, a država koristi kao pokriće za basnoslovne zarade i privatne interese. Možda najbolji primjer bezgraničnog rasipanja je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koje je od besplatnih udžbenika napravilo posao stoljeća za neke nakladnike, a u unapređivanje hrvatskog obrazovnog sustava informatičkim tehnologijama unazad četiri godine uspjelo je potrošiti nevjerojatnih milijardu kuna. Baš ova zadnja milijarda omogućila je glavnom i odgovornom za sve spomenuto objavljivanje teksta s valjda jednim od najvećih budžeta u nekom znanstvenom časopisu ikad. Tako je ministar Dragan Primorac, nogometaš, nekadašnji ljubitelj Thompsonovih koncerata u Čavoglavama, vrsni forenzičar i lučonoša DNA analize u Hrvatskoj, dobio stranicu prostora za promociju svojih uspjeha u prestižnom časopisu Science. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Andre VlahušićGradonačelnik Dubrovnika je zaprijetio, a mediji preko vikenda prenijeli, kako "Grad Dubrovnik više ne će sudjelovati na komemoracijama na kojima će se umjesto riječi Božje slušati nešto što protuslovi svim dostignutim humanističkim standardima". Povod za ove prijetnje je bila propovijed don Miljenka Babaića izrečena pod spomen-križem na Boninovu, gdje je službeno obilježavan Dan državnosti za područje Dubrovnika. A na koga se odnose "humanistički standardi" dubrovačkog gradonačelnika Andre Vlahušića nije teško pretpostaviti. Kao štošta drugoga u današnjoj Republici Hrvatskoj, "humanistički standardi" o kojima govori Vlahušić rezervirani su ekskluzivno za predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, saborske zastupnike, odnosno vlast, i tzv. hrvatske antifašiste, gdje nam ovo tzv. ne znači da pravih hrvatskih antifašista nema, nego da se "humanistički standardi" ni slučajno ne odnose na njih. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Bobetko i GotovinaTijek prve polovice suđenja Gotovini, Čermaku i Markaču u kojem je optužba iznosila svoje dokaze i pozivala svjedoke bio je takav da nismo uvijek bili sigurni radi li se od dijelu suđenja kojeg vodi optužba ili obrana. Nakon godina i godina za pripremu, ispalo je kako optužba zapravonema ništa , osim političkih floskula i nekoliko osoba čija vjerodostojnost nestala već nakon nekoliko prvih pitanja obrane u protuispitivanju. Koliko je situacija teška za optužnicu indikativna je i prošlotjedna vijest kako će se ponovo u haaškoj sudnici pojaviti predsjednik Republike Hrvatske, i to kao svjedok obrane generala Čermaka. Očigledno, kako mu se bliži kraj mandata a haaške laži kopne kao snijeg u proljeću, predsjednik Mesić odlučio se prebaciti i redova svjedoka optužbe na stranu obrana, ne bi li ga se valjda pamtilo u javnosti samo po zadnjem svjedočenju koje upravo sprema. A optužba kada nema dokaza, onda ih izmišlja. Pa se sada podiže nevjerojatna prašina oko topničkih dnevnika koji bi valjda trebali dokazati ono što nitko nije vidio i za što nije nađen ni jedan drugi materijalni dokaz - iako se u slučaju granatiranja Knina radi o gradu s kućama od cigli i betona koje granate oštećuju jednako kao i u svim drugim gradovima ovog svijeta. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vijest s imenom gledateljaO upravo završenoj kampanji dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josipa Kregara za gradonačelnika glavnog grada Republike Hrvatske moglo bi se puno pisati. Moglo bi se pisati o iznimnim financijskim sredstvima koje je ovaj kandidat uspio skupiti i tako parirati po broju reklama, plakata i drugim načinima oglašavanja Milanu Badiću - čovjeku koji gotovo već desetljeće ima zadnju kada je trošenje novca iz nepresušne zagrebačke blagajne u pitanju. Time je Josip Kregar vjerojatno za jednog nezavisnog kandidata oborio sve rekorde, a tajnu njegovog uspjeha u financiranju kampanje vjerojatno nikada ne ćemo saznati, što i nije zapravo posebno važno, budući da s druge strane nema dvojbi o njegovoj političkoj pripadnosti. Ono po čemu ćemo mi pamtiti kampanju u gradu Zagrebu je jedan efektni i originalni "štos" kojim se preko Interneta nagovaralo glasače da iziđu na izbore i zaokruže ime prof. dr. sc. Josipa Kregara.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
OlujaDa nisu Hrvati stali u obranu svojih ognjišta, dok je bošnjačko-muslimansko vodstvo lutalo nadajući se dogovoru i nekakvoj imaginarnoj milosti Slobodana Miloševića i njegovih suradnika, Bosna i Hercegovina bila bi pregažena gotovo u trenu. No, Hrvati su se organizirali, stvorili vojsku nazvavši je Hrvatskim vijećem obrane, i zaustavili jugoslavenske tenkove na područjima gdje su bili većina ili gdje ih je bilo dovoljno za pružanje organiziranog otpora. Jedna od značajnijih ranih vojnih pobjeda bilo je odbacivanje agresorske vojske iz područja Mostara, čime je obranjen najveći grad u Bosni i Hercegovini u kojem Hrvati čine većinu. U nastavku rata, preko područja koja su Hrvati obranili i kontrolirali počelo je stizati oružje i bošnjačko-muslimanskoj strani, nakon što je s debelim zakašnjenjem shvatila da je sam opstanak njezinog naroda u pitanju. Istovremeno, stotine tisuća pripadnika tog istog naroda slijevale kao izbjeglice u Hrvatsku. Sam kraj rata u Bosni i Hercegovini donijeli su opet Hrvati, odnosno Hrvatska vojska napredovanjem prema Banja Luci. Dakle, početak i kraj vojnih napora koji su Bosnu i Hercegovinu učinili nezavisnom i suverenom državom iznijeli su Hrvati, njihovo vodstvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatsko vijeće oprane, Hrvatska vojska, i njihove vojne pobjede. I pored svih tih tako jednostavnih činjenica danas se u Haagu Hrvatima sudi za zajednički zločinački poduhvat i agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Dobro, a što bi bilo da tog zajedničkog zločinačkog poduhvata nije bilo, odnosno što bi bilo s Bosnom i Hercegovinom bez Hrvata i HVO-a? Odgovor je vrlo jednostavan - Velika Srbija. Pa, kada je ona tako draga mnogima, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Europi, idemo si malo zamisliti život kakav bi bio danas bez hrvatskih zajedničkih zločinačkih pothvata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, gdje ovog drugog zbog već uvelike predugačkog uvoda samo usput spominjemo.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
prof. dr. Andrija HebrangOve subote, saborski zastupnik i član predsjedništva HDZ-a, prof. dr. Andrija Hebrang u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora održao je na Bleiburškom polju vrlo oštar govor na temu skrivanja i prikrivanja komunističkih zločina. Činjenica da su upravo njemu predsjednik stranke Ivo Sanader i najuže HDZ-ovo vodstvo tijekom ovogodišnjeg obilježavanja obljetnice Bleiburške tragedije dali priliku reći ono što mnogi već odavno žele čuti navodi na misao kako bi prof. dr. Andrija Hebrang zapravo mogao biti HDZ-ov kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima. A sudeći po onome što su hrvatski mediji izvijestili, Hebrang je svoju priliku u potpunosti iskoristio i izrekao ono što se već godinama očekivalo od nekog visoko pozicioniranog političara u Republici Hrvatskoj, odnosno visokog HDZ-ovog dužnosnika.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
SanaderU svom prvom komentaru na nepravomoćnu presudu Branimiru Glavašu i ostalima optuženima premijer Ivo Sanader nije imao ništa drugo za reći nego upasti u potpunu kontradikciju unutar samo dvije rečenice. Prvo je kategorički odbio tvrdnje po kojima se izvršna vlast uplitala u sudski postupak, jer u Hrvatskoj postoji "trodioba vlasti", da bi onda u sljedećoj rečenici optužio sudsku vlast da se visinom kazne i vremenom kada je izrečena izravno miješa u lokalne izbore. A budući da se Sanader nije uhvatio tamo gdje ga ne peče, i budući smo i mi već odavno dojma kako se u slučaju Glavaš sudska vlast bavila prvenstveno politikom umjesto pravdom, možemo samo zaključiti kako je Sanader izgubio još jednu bitku u nizu. Zapravo, sve nam više postaje jasno da Sanader gotovo više i ne vlada Hrvatskom, već predstavlja samo zgodan paravan za politiku koja je započela 2000. godine. Sanader je još tu kako bi možda ponekom svome poslušniku osigurao ponegdje poneki upravni odbor, a jedinu vlast koju trenutno u stvarnosti ima je ona unutar HDZ-a. U to smo se uvjerili i sami, u inače srdačnim kontaktima s više HDZ-ovih dužnosnika na lokalnoj razini, koji se iskreno boje surađivati čak i s našim Portalom na nepolitičkim temama kako se ne bi zamjerili središnjici.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatska poštanska bankaHrvatska poštanska banka (HPB) jedan je od zadnjih razloga zbog kojeg se može reći kako cijelo hrvatsko bankarsko poslovanje nije u stranim rukama. Naime, radi se o jedinoj većoj banci u vlasništvu Republike Hrvatske, u kojoj i mi kao udruga imamo primjerice svoj račun. Pišemo ovo jer nam je za oko zapeo članak objavljen prije neki dan u Večernjem listu po kojem će direktor uprave ove banke, Josip Protega, biti primoran uskoro otići, a pozadina smjene objašnjena je na osnovu rekla-kazala argumenata, bez nekog smisla. A upravo ovakav razvoj događaja predvidio je prije mjesec-dva u jednom nevezanom razgovoru autoru ovog teksta sugovornik iz hrvatskog financijskog sektora, pa kada smo već kod rekla-kazala argumentacije zašto ne ispričati i ono što ne piše u članku u Večernjem listu, a ima smisla.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
FokusFeral Tribune, osim po osebujnoj razini neukusa, pamtimo i po činjenici da je muku mučio s donacijama. Svaki puta kada bi se činilo kako će se ovaj splitski tjednik ugasiti, izbila bi nekakva afera ili bi sud usvojio tužbu jedne od oštećenih osoba kojoj je ovaj list povrijedio osnovna ljudska prava. Pa bi se onda u obrani "demokratskih standarda" "hrvatskog novinarstva" diglo sve i sva, nakon čega bi se zatim raznim kanalima namaknula nova novčana sredstva za spas splitskog tjednika. Ipak, kao posljedica sveukupnih političkih promjena, izdavača Ferala Tribuna 2007. godine preuzeo je Europapress Holding, a konačan kraj nastupio je sredinom 2008. godine kada je Feral Tribune prestao sasvim izlaziti. Njegovo gašenje u ostalim medijima pratile su mnoge žalopojke na granici histerije, a opjevavanja njegovih epskih novinarskih dostignuća traju i dan danas, pa se ne bi čudili da Feral Tribune netko uspije ugurati i u hrvatske udžbenike iz povijesti. Zašto to pričamo? Zato što se ovih dana ugasio jedan od rijetkih tjednika s nacionalnim predznakom - no, u ovom slučaju, to se dogodilo u potpunoj tišini. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Miroslava Tuđmana za predsjednika RH!O Facebooku smo opširnije  pisali na Portalu još kada se pojavila inicijativa "Stegnite vi svoj remen bando lopovska, organizirajmo veliki prosvjed!". Sama poruka bunta prema cjelokupnoj hrvatskoj političkoj eliti nam se zapravo i sviđala, jedino što smo bili predvidjeli kako će zbog manjka unutarnje strukture spomenuta politička inicijativa i sam prosvjed biti podložni manipulacijama. Ova predviđanja su se dobrim dijelom i obistinila, a prosvjed koji je na kraju održan u Zagrebu i nekim drugim gradovima u Hrvatskoj upravo zbog pozadinskih "igara" nije imao trajnijeg učinka. Pokušaj samoorganizacije mladih preko Facebooka je propao, a opravdano nezadovoljstvo omogućilo je tek nekoliko jeftinih političkih bodova onima koji su i ovu priliku iskoristili za plitka dnevnopolitička nadmudrivanja. Ovaj puta krenuli smo prema Facebook grupi predsjedničkog kandidata kojem, slično kao i prosvjedu mladih "Stegnite vi svoj remen bando lopovska", današnje vladajuće hrvatske političke i medijske strukture sve prije nego saveznici. No, ovaj puta povod su predsjednički izbori čiji rezultati odista mogu znatnije zasmetati dobro povezanom sloju ljudi koji danas rade što hoće po Republici Hrvatskoj.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Primanje u NATOProšli tjedan Republika je Hrvatska primljena u NATO, čime je nakon zaista vrlo dugo vremena i bezbroj puno ustupaka napokon zabilježen vanjskopolitički uspjeh. Nema sumnje kako članstvo u NATO-u osigurava bolju poziciju našoj zemlji već u pregovorima s Europskom Unijom, jer nakon što napokon može mahati nekakvim stvarnim uspjehom hrvatska politička elita sada valjda više ne će bezglavo juriti u popuštanju svakojakim ucjenama. To se posebno tiče premijera Sanadera, koji sada lako može primanje u NATO kapitalizirati na izborima koji nas očekuju, kako onim lokalnima tako i onima na nacionalnoj razini. Mnogi analitičari slažu se u procjeni i da je članstvo u NATO-u važan korak s kojim se Republika Hrvatska udaljava od zapadnobalkanskih integracija. To je nesumnjivo točno, međutim samo do trenutka dok se ostale zemlje uključene u Zapadni Balkan također ne pridruže NATO savezu. Zapravo, ako i kada se Srbija priključi isto NATO-u, ovaj savez mogao bi upravo postati novi zamašnjak zapadnobalkanskim integracija, pri čemu bi se preko stvaranja zajedničkih postrojbi za raznorazne mirovne misije, budući da se svi "lepo razumemo", institucionalizirao oblik suradnje koji bi se onda mogao i lakše usmjeriti prema politički ambicioznijim projektima. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
TitoOvih dana mediji su kratko izvijestili kako je pri nedavnom posjetu Kumrovcu pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić posjetio tamošnju osnovnu školu i zauzeo se za promjenu njezina imena - iz Osnovna škola Josipa Broza u nešto primjerenije. Tom prilikom mediji su također zabilježili mišljenje predsjednice školskog odbora Romane Turk po kojoj ona i nije za promjenu imena, iako školski odbor može pokrenuti promjenu imena škole. No, posebno zanimljiva je po tom pitanju bila reakcija predsjednice Županijskog odbora SDP-a i trenutne županice Sonje Borovčak kako u državi ima mnogo važnijih problema i kako, ako bi bila pokrenuta, inicijativu Županija sigurno ne bi prihvatila. Županica nije na žalost objasnila koji su to problemi toliko važniji od činjenice da i osnovne škole u Republici Hrvatskoj nose imena po osobama odgovornim za masovne zločine nad našim sunarodnjacima. Neki će zato pitati nije li vrijeme za zakon po kojem bi se kažnjavalo negiranje masovnih zločina totalitarnih ideologija, kao i negiranje odgovornosti zločinaca koji su takve zločine počinili. Odgovor koji imamo će takve zasigurno iznenaditi - neke odredbe ovakvog zakona već postoje, ali se ni one ne provode.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
dr. Ivo SanaderGužva oko slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora Europskoj uniji ima i dobre strane. Naime, prvi puta smo čuli iz usta vladajućih hrvatskih političara kako se parola "Europska unija nema alternativu" ipak može preispitati. Šteta što se to dogodilo pri kraju pregovaračkog procesa kada ova novopronađena kritičnost i više nema puno što za promijeniti - ali bolje ikada, nego nikada - reći će mnogi. I dok je neke skretanje s bezalternativnog europskog puta vjerojatno iskreno razveselilo, kao primjerice predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića čija je jedina politička konstanta sve ove godine bila iz petnih žila gurati Hrvatsku na Balkan, dr. Ivi Sanaderu zadnji razvoj događaja zasigurno ne može biti i nije po volji. Njegov jedini uspjeh kojem je podredio sve vrijednosti - primanje Hrvatske u EU, polako ali neumitno se udaljava od ostvarenja, dok je situacija u zemlji zbog svjetske ekonomske krize sve teža i teža. U takvim uvjetima može se postaviti pitanje što uopće može učiniti premijer Sanader?(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Aleksandar Tolnauer Internetski portal Javno.hr ovih je dana donio zanimljivi članak o načinu na koji Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske raspoređuje i troši državni novac. Pa se moglo saznati kako je na održavanje svojih internetskih stranica http://www.savjet.nacionalne-manjine.info/ Savjet za nacionalne manjine u 2008. godini potrošio 50.000 kuna. Oni koji se upute prema navedenoj adresi vrlo brzo će se i vratiti, jer se sve skupa radi o pet internetskih stranica. No, nije 10.000 kuna 2008. godine potrošeno za svaku od tih pet stranica, već je 50.000 kuna potrošeno za postavljanje, slovom i brojkom, pet (5) poveznica. Dakle, hrvatski porezni obveznici svaku od poveznica dodanu 2008. godine na internetskim stranicama Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske platili su - 10.000 kuna.(mm,mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Istraživanja u SlovenijiSvako malo kako se u Sloveniji istraži neka nova grobnica s hrvatskim žrtvama ubijenim nakon kraja 2. svjetskog rata u Hrvatskoj se ponovo otvara pitanje što se to dogodilo svibanjskih dana 1945. godine, i što se događalo na Križnom putu kao i godinama kasnije tijekom rigidne strahovlade Komunističke partije Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Zadnja istraživanja u blizini grada Laškog, gdje su slovenski istražitelji iza mnogih pregrada u rudniku Barbara našli još jedan jezovit dokaz onoga što se zaista dogodilo u svibnju 1945. godine natjeralo je čak i one najupornije u Hrvatskoj u krajnje necivilizacijskom relativiziranju poslijeratnih zbivanja na uzmicanje i posipanje pepelom. Jesu li stotine pronađenih žrtava ubijene plinom, čime bi Titovi partizani stali uz bok Hitlerovim nacistima koji su jedini koliko je do sada bilo znano svoje žrtve ubijali plinom, ili su, još strašnije, stotine žrtava žive zakopane pokazat će istraga. A ova istraga, može se slobodno reći, uvelike kasni, jer se već dugo zna za postojanje masovne grobnice rudniku Barbara, kao što se zna već godinama za stotine drugih grobnica u Republici Sloveniji od kojih je većina neistraženih. No, što se može prigovoriti slovenskoj strani kada se u Hrvatskoj još uvijek sustavno radi na prikrivanju poslijeratnih zbivanja u kojima su većina stradalih bili Hrvati? (mm)
Add a comment Add a comment        
Uto, 15-10-2024, 17:43:30

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.