Detalji

Objavljeno: 21. ožujka 2010.

Neki dan jedan od autora na ovom Portalu ponudio je u svom tekstu zgodan naslov za današnji osvrt na stanje u Predsjednikovom uredu. Naime, već se danima priča kako se pojedini Mesićevi savjetnici ne daju iz svojih soba na Pantovčaku, kao da su Bogom dani. Svidjelo im se u bivšoj vili njihovog velikoga uzora druga Tita, i valjda misle da im je kao njegovim najvjernijim sljedbenicima po prirodi stvari biti tamo gdje je on odsjedao kad bi bio u Zagrebu. Novi savjetnici koji su došli se po ovome ne razlikuju od starih, pa vesela družina vjerojatno osim standardnih zavisti i taština, dijeli sada i kvadrate prostora nekada namijenjene najvećem sinu naroda i narodnosti Josipu Brozu i njegovoj sviti. Nama ne smeta - neka se društvo nagurava i to manje radi - bolje da su u zatvorenom prostoru nego negdje vani na slobodi, čineći tko zna što. Štoviše, isto nam je žao što ih je Drago Pilsel morao napustiti, on je bio odista šlag na torti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Na Islandu je ovaj vikend održan referendum o tome hoće li Islanđani vraćati dug islandske internetske banke Icesave. Ovaj dug vraćao bi se poglavito britanskim i nizozemskim štedišama koji su štednjom u ovoj propaloj banci rado izbjegavali određena porezna opterećenja. O ovoj temi do sada nije općenito puno pisano u hrvatskim medijima, pa zato ovdje spominjemo kako su upravo Velika Britanija i Nizozemska vršile velike pritiske na Island kako bi njezino malobrojno stanovništvo na sebe preuzelo 4 milijarde eura duga nastalog propašću već spomenute banke. Ovi pritisci bili su takvima da je Europska unija početkom veljače i službeno zatražila od Islanda da prvo provede referendum pa da se tek onda nastave pregovori o članstvu te zemlje u EU.(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2010.

Odlaskom prvo Ive Sanadera, a sada i Stjepana Mesića s vlasti Hrvatska je u neku ruku otvorila novu stranicu. Nalazimo se usred ozbiljne ekonomske krize, mnogi ljudi zaposleni u proizvodnji svakodnevno ostaju bez posla, seljački prosvjedi u punom su zamahu, dok novinske stupce ispunjavaju korupcijski skandali. Problemi s kojima se kao društvo suočavamo su vrlo ozbiljni, a ništa sustavno da ih se izbjegne sve ove godine nije ni poduzeto, ni napravljeno – upravo obrnuto. Hrvatska je cijelo vrijeme živjela kao da dugovi nikada ne će doći na naplatu, i kao da će svi politički promašaji na vanjskopolitičkom planu biti sutra nevažni i bez posljedica. Međutim, dugovi dolaze na naplatu, pa su tako i ovi hrvatski, a činjenica kako danas našu zemlju nitko više na međunarodnom planu ne uzima preozbiljno sada sigurno nije od pomoći.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2010.

Novi predsjednikov Ured bio je ovih dana predmet velikoga zanimanja javnosti i mnogih medijskih napisa. Nije ni čudno, tema je aktualna, a pored svega nije nedostajalo skandala. Naravno, novi sastav Ureda mnogi nisu pozdravili - za početak vjerojatno svi oni kojima se ne sviđa sam novi predsjednik, a takvih sudeći po izbornim rezultatima i nije malo. Tako zasigurno ne veseli mnoge što će treći predsjednik biti kontinuitet ponajviše Račanove i Mesićeve politike, ali što se tu može. Izbori su iza nas. „Desnica“ ih je izgubila kako ih je izgubila, odnosno Pravda ih je dobila kako ih je dobila, i tu se do sljedećih izbora promijeniti više nema što. Pa možda ni tada kako stvari na „desnici“ danas stoje, ali to je već i neka druga tema. Ipak, u svakom zlu ima i nečega dobroga, pa primjećujemo kako kadrovska križaljka na Pantovčaku ima i pozitivnih aspekata.(mm)

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2010.

Čitajući komentare prošli tjedan na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća zapeo mi je za oko jedan koji se bavio Haaškim sudom. Iz njega mi je postalo jasno kako se elementarne stvari u kronologiji rada Haaškog suda ne znaju čak i kod nekih naših čitatelja, pored svih održanih stručnih skupova HKV-a i pored svih napisanih članaka na ovu temu, kojih na našem Portalu ima u stotinama. U spomenutom komentaru čitatelja, koji me ponukao na ovo reagiranje, raspravlja se pitanje nadležnosti Haaškog suda nad operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, i zaključuje kako se nakon pristanka na njegovo osnivanje nije moglo više ničim utjecati na njegove nadležnosti, budući da je Haaški sud kao međunarodna institucija iznad hrvatskih zakona. Drugim riječima, može se zaključiti kako je politika koja se vodila od 2000. godine prema Haaškom sudu proizlazila ponajviše iz manjka izbora, a ne iz izdajničkih i podaničkih koraka. Eh, da, kamo sreće za naše političke predstavnike od 2000. pa do danas kada bi to bilo točno, ali nije. Teza je kriva, pogrješna, netočna, i jednostavno na ovom Portalu ne prolazi. Možda drugi i treći predsjednik Republike Hrvatske duguju svoj politički uspjeh upravo krivotvorinama uloga koje su imali u haaškim zavrzlamama, ali mi ne dugujemo nikome ništa.(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2010.

Mediji su već opširno izvijestili o smrti dvoje maĐarskih državljana zbog posljedica teške nesreće na autocesti prema Budumpešti kod zaustavišta Savoly. Vozačica auta u kojem su se stradali nalazili nije prilagodila brzinu uvjetima na kolniku, odnosno nailasku Radomira Čačića. Zbog vožnje od samo 100-110 kilometara na sat vozačice ispred sebe, naš poznati političar, društvena vertikala i poduzetnik, nije stigao prikočiti pa je sa svojim dvotonskim Chryslerom 300C bio primoran udariti u zadnji kraj po svemu sudeći vrlo nesolidno građene Škode Fabije madžarskih registarskih oznaka. Ova nesreća toliko je potresla Radomira Čačića da je o njoj smogao snage izvijestiti hrvatsku javnost tek nakon nekoliko dana. O stanju stresa jasno govori i činjenica da je u svojem priopćenju naveo kako je na autocesti bila magla, iako je voditelj održavanja autoceste Damasdi Miklosom potvrdio suprotno. Jadni Radimir Čačić.(mm)

Detalji

Objavljeno: 24. siječnja 2010.

Kada razmišljamo o postignutom na zadnjim, predzadnjim i predpredzadnjim predsjedničkim izborima onda nam prva pada na pamet HDZ-ova vrhuška i njezin doprinos današnjem stanju u Hrvatskoj. Naime, ponajviše upravo njezinom zaslugom danas na političkoj sceni više ne postoji ni jedna jača državotvorna opcija. Zato je za bilo kakve ozbiljnije promjene u Republici Hrvatskoj potrebno krenuti ispočetka, od nule. No, za razliku od osamdesetih, kada se širom otvarao prostor za stranačko udruživanje, danas je hrvatska politička scena dobrim dijelom zasićena brojnim već osnovanim strankama pa je u neku ruku zadaća stvaranja nove stranke teža nego u doba prelaska na višestranački sustav. Druga mogućnost je promjena HDZ-ove politike, ali onda se postavlja pitanje kako to provesti sa sadašnjim HDZ-ovim vodstvom?(mm)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2010.

U slučaju Andrije Hebranga smo svojedobno pogriješili u razmišljanjima da postoji konceptualna razlika između njega i Ive Sanadera. Sada smo se na izborima imali prilike uvjeriti da ne postoji. I Hebrang kao Sanader u političkoj hijerarhiji se prema gore ponaša podanički, a prema dolje bahato i nadmoćno. Posebno upečatljiva u tom smislu nam je tijekom kampanje bila priča "o dvije šefice" s kojom je Hebrang povlađivao Jadranki Kosor na predizbornom skupu u Gospiću. O tom skupu su mediji kao rijetko posjećenom HDZ-ovom skupu opširno izvijestili, a sam kandidat je pred cijelom hrvatskom javnošću ostavio dojam kao da se natječe za neku nižerazrednu funkciju u HDZ-u, a ne za trećega predsjednika samostalne i suverene Republike Hrvatske. A ako netko čak ni u predsjedničkoj kampanji nije u stanju sačuvati osobni integritet kako se može vjerovati da će to biti u stanju učini s nacionalnim jednom kada postane predsjednikom.(mm)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2010.

Ovih danas često se čuju rasprave o tome koliko je tko dobio, a koliko je tko izgubio na posljednjim izborima. U traženju odgovora na ovo pitanje možda je najbolje krenuti od onih koji se smatraju pobjednicima i zbog toga vesele. Možemo tako krenuti od Zorana Šprajca i Zorana Milanovića i njihovog desetominutnog prijateljskog "ćaskanja" u jednoj od prošlotjednih središnjih informativnih emisija Nacionalne televizijske kuće. Ili, možemo krenuti od novinara Drage Pilsela i Danice Juričić kojima se smiješe visoke pozicije u novom predsjednikovom Uredu, po obimu trostuko većem u odnosu na 2000. godinu. Međutim, čemu se spomenuti imaju stvarno veseliti nama i nije baš potpuno jasno. Pobijedili su u jednoj medijski dirigiranoj utakmici, pa to teško može biti neki poseban užitak. Isto tako, teško da može veseliti činjenica da je jedino za što će im ta pobjeda poslužiti nastavak politike gdje su Mesić, Račan i Sanader stali. Takvu politiku može voditi, oprostit će mi dragi čitatelji, svaka budala.(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. prosinca 2009.

U trenutku pisanja ovoga teksta traje glasovanje u Republici Hrvatskoj, ali za ono što treba jasno i glasno reći vezano uz ove predsjedničke izbore postotci koje će pojedini kandidati danas osvojiti su potpuno nevažni. Naime, neovisno koliko ćemo biti zadovoljni s ishodom glasovanja, ovi izbori bili su slobodni tek u smislu da je svatko mogao na glasačkom mjestu zaokružiti koga hoće. U svim drugim aspektima koji nam padaju na pamet, nedjeljni izbori bili su manipulirani i upravljani još od početka pretkampanje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2009.

Neki sam dan razgovarao s prijateljem, s kojim sam više puta pohodio prosvjed Kruga za trg, o tome za koga ćemo glasovati. Iako smo uvijek imali slična politička stajališta, kaže on - ja ću za Milana Bandića, ali ne zato što mi se najviše sviđa, nego po onoj što je najmanje loše. I što da ja na to kažem svom prijatelju? Da se Bandić više puta jasno protivio micanju druga Tite s Kazališnog trga. Da je upravo Bandić dao sahraniti Zid boli u temelje mračnog spomenika Dušana Džamonje na Mirogoju, s uvredljivo naslovkanim imenima poginulih u Domovinskom ratu? I nije li oko Bandića ovih godina bilo toliko afera, zbog čega samostalne predsjedničke odluke vjerojatno neće moći donositi ni u snu? Svom prijatelju ništa pak nisam ni rekao. Što mu ja mogu kad ne razumije i ne vidi da su baš truli kompromisi doveli Hrvatsku tu gdje je danas.(mm)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2009.

Nije tajna kako kampanja HDZ-ovog kandidata dr. Andrije Hebranga nailazi na vrlo slab odaziv u javnosti. Uostalom, na ovu temu već smo više puta pisali predviđajući upravo ovakav razvoj događaja. O složenoj situaciji u kojoj se 14 dana prije izbora nalazi ono biračko tijelo kojemu se nikako ne mogu sviđati medijski najeksponiraniji kandidati Josipović i Vidošević vjerojatno stoga ne treba previše lamentirati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2009.

Prošli tjedan okončana je akcija prikupljanja potpisa radi raspisivanja referenduma o načinu rješavanja problema razgraničenja sa Slovenijom, a u organizaciji građanske inicijative "More je kopno". Podsjećamo, po Ustavu RH, građani mogu pokrenuti referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To u praksi znači da je u 14 dana potrebno prikupiti nešto više od 400.000 potpisa kako bi se referendum raspisao, što je dakako moguće postići samo uz odličnu organizaciju i isto takav odaziv građana. Koliko se sjećamo, unazad deset godina postojale su samo dvije inicijative kada je broj prikupljenih potpisa mjerio u stotinama tisuća. Prvi puta bilo je to 2001. godine na valu nezadovoljstva zbog Vladine politike prema Haaškom sudu, a drugi puta to je bilo 2008. godine, kada je Katolička Crkva iza svetih misa tijekom dvije nedjelje u prosincu prikupljala potpise za peticiju "Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji".(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2009.

Za ovaj članak bacili smo se u trošak i u nedjelju kupili čak pet dnevnih novina: 24 sata, Večernji list, Jutarnji list, Novi list i Slobodnu Dalmaciju. Kupili bi još sigurno Vjesnik i Glas Slavonije ali ove novine ne izlaze nedjeljom. Zanimalo nas je kako su hrvatske tiskovine nakon službenog početka predizborne kampanje popratile predizborni skup Miroslava Tuđmana u Lisinskom, kao jedinom organiziranom i najavljenom velikom predizbornom događaju toga dana.(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2009.

Rijetko se kada događa, kao sada u slučaju HDZ-a, da je netko na vlasti a da zapravo više ne odlučuje ni o čemu. Dovoljno je samo vidjeti kako se u izvještajima i komentarima na javnoj televiziji novinari odnose prema Vladi RH s potpunim prezirom, ne pokušavajući više ni glumiti nekakvu "objektivnost" i "profesionalnost". Istina, počevši kao pokret, a nastavivši kao stranka, HDZ je imao uspona i padova još za vrijeme prvog predsjednika Tuđmana, ali je uvijek vladao Hrvatskom. Kako god hoćete, dobro ili loše, ali smo svoju državu dobili. Danas su HDZ i njegova Vlada spali tek na servis raznovrsnih interesa, opslužujući ucjenjivače i muljatore, kako u zemlji tako i u inozemstvu, ubrzano zadužujući Hrvatsku mimo svakog nacionalnog interesa.(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2009.

Tko je gledao američke filmove o mafiji zna kako se u svojim obračunima gangsteri drže pravila da se djeca ne diraju. Koliko god grubi bili jedni prema drugima, ipak postoji granica koja se ne prelazi. U hrvatskoj svakodnevnici to na našu tragediju nije slučaj, i ovih dana smo svjedoci dvaju slučajeva kada su na meti djeca. Jedan od njih grozno je ubojstvo mlade Ivane Hodak, čiji su roditelji jučer svjedočili na sudu, a drugi nema sigurno takvu težinu, ali je itekako znakovit. Radi se o javnom zahtjevu predsjednika Republike Hrvatske za akcijom Državnog odvjetništva zbog kćeri bivšeg premijera Ive Sanadera, točnije zbog činjenice da njezino školovanje navodno financira nevladina udruga Leadership forum Miomira Žužula.(mm)