Proslov knjizi "Vjera u sjeni politike 5"

Na našoj medijskoj sceni već dulje se kreće i uspješno radi Damir Borovčak. Marljivo skuplja građu i kroz nju šalje svoju poruku da trebamo biti dobri kršćani i pravi Hrvati te se čuvati opasnosti u kojima se kršćanin i Hrvat danas nalaze. U zadnje vrijeme knjižicom o Gvozdanskom i Zrinu ponovno nam je dozvao u svijest bolnu činjenicu da ne znamo cijeniti svoje velikane i svoje veličine. Gvozdanasko nas upućuje na junačku epopeju obrane istoimene utvrde iz 1578., kada su hrabri branitelji svojom ljubavlju doslovno do zadnjih otkucaja srca zadivili i nemilosrdnog osvajača koji ih je – provalivši u grad - našao na svojim položajima, ali smrznute.

I u okolnostima kada su ostali bez svega, i bez ogrjeva, nisu predavali grad neprijatelju svoga naroda i domovine. Bili su svjesni da se nalaze na braniku tadanje kršćanske Europe.Samo pak ime Zrin, podsjeća nas ne samo na Nikolu Šubića Zrinskog, nego i na druge junake iz porodice Zrinski.

Tu simpatiju prema braniteljima svega što je kršćansko i hrvatsko Borovčak svjedoči i onda kada nam približava događaje koji se danas zbivaju oko nas, kada oslikava naše današnje prilike. Njegov glas možemo svaki mjesec čuti u udarnom terminu na Radio Mariji. Redovito počinje citatom iz evanđelja dotične nedjelje, a onda dodaje svoju reportažu o proteklom mjesecu. Ti njegovi mjesečni pregledi bivaju objavljeni u knjizi pod naslovom: Vjera u sjeni politike. Do sada su objavljene već četiri knjige pod tim naslovom, a ovo je peta. Ona pokriva vrijeme od 23. svibnja 2010. do 22. srpnja 2012. – dakle nešto više od dvije godine.

Slika stvarnih događaja u društvu

BorovčakPoput dobro upućenog vodiča, autor se ne zadržava tek na onome što je netko sada rekao ili zapisao, što se dogodilo prošlog mjeseca; on u maniri iskusnog znalca pokazuje primjere iz prošlosti gdje se nalazi u začetcima ono što danas imamo i pred sobom gledamo. Tako, govoreći o stradanju Vukovara podsjeća čitatelja i na duboke korijene vukovarske tragedije koje on nalazi još u davnoj1848. godini. Jednako tako u ubojstvu svećenika Grahovara vidi uzorak stradavanja svećenika prije i poslije njega.Listajući njegovu knjigu čitatelj će na neki način prošetati kroz to vrijeme uz pratnju samog autora. Prepoznat će njegovu osjetljivost na neke teme i na neke izvore napisa. Čitatelj ne treba doći do kraja knjige da shvati koje vrednote brani i zašto se zalaže. Njegova knjiga nije djelo neopredijeljenog kroničara. Svaki čitatelj će ubrzo prepoznati otkuda prijeti opasnost, što je ugroženo i što treba braniti. Njegova knjiga nije ni zamišljena kao kronika određenog vremena, ali ipak se iz njegova pisanja može u pozadini prepoznati slika stvarnih događanja u društvu.

Tako i u ovoj knjizi imamo refleksije na posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, na proslavu u Udbini, na veličanje partizanštine u Srbu. Autor nije propustio zabilježiti žalosni otpor nekih krugova, pa i na vladajućim pozicijama, da se oda počast brojnim stradalima u Drugom svjetskom ratu i poraću, te da se iz zaborava izvuku okrutni zločini komunističke vlasti toga vremena. Tom zaboravu pridonosi i ukidanje saborskog pokroviteljstva za Bleiburg. U tim krugovima nalazi se i kovačnica obezvrjeđivanje žrtava onih koji su s krunicom oko vrata branili svoj narod i svoju domovinu.

Poput dobro upućenog vodiča, autor se ne zadržava tek na onome što je netko sada rekao ili zapisao, što se dogodilo prošlog mjeseca; on u maniri iskusnog znalca pokazuje primjere iz prošlosti gdje se nalazi u začetcima ono što danas imamo i pred sobom gledamo. Tako, govoreći o stradanju Vukovara podsjeća čitatelja i na duboke korijene vukovarske tragedije koje on nalazi još u davnoj1848. godini. Jednako tako u ubojstvu svećenika Grahovara vidi uzorak stradavanja svećenika prije i poslije njega. On ne prati samo ono što piše u novinama, što je na površini, nego ide dalje i dublje. Nekoga mogu neka povezivanja zasmetati, ali zacijelo čitatelju ne će ostati nerazjašnjeni pozitivni motivi koji su do toga doveli.

Dobra upoznatost

Vidi se da je dobro upoznat s cjelokupnom scenom i rasporedom snaga jer dobro raspoznaje izvore (medije i politiku) iz kojih se redovito puca na sve što je hrvatsko i katoličko; ali prepoznaje i branitelje koji su do kraja – poput onih u Gvozdanskom – spremni braniti jedno i drugo, makar se „smrzli" u zatvorima u domovini i inozemstvu. On želi biti s njima rame uz rame. Borovčak vjeruje u takav način borbe i obrane, jer nakon što ju je oglasio u eteru Radija Marije, on svoju strategiju obrane nudi svakom čitatelju u obliku lijepo uređene i dobro opremljene knjige. Za Borovčaka je vjera ona vrijednost u čijoj sjeni treba biti sve ostalo.

Međutim, on s nelagodom gleda kako razne političke snage i politički moćnici i tu vrjednotu stavljaju u sjenu svojih političkih makinacija. Svaki mjesec on budno prati što se događa. Osim o njegovoj patnji, svaki će čitatelj iz ove knjige moći mnogo toga doznati i naučiti što će mu pomoći da bolje shvati vrijeme u kojemu živi i zadaću koja pred njim stoji.

Mile Bogović
Biskup gospićko-senjski
U Gospiću, na Dan neovisnosti 2012.