Javor NovakJavor Noval karikatura

Doba trpova

Nemoćna Europa

Odavno je već prošlo vrijeme da se zapitamo kakvu to vanjsku politiku Republike Hrvatske provodi Andrej Plenković? Svjedoci smo koliko nam vrijedi članstvo u EU: Srbija je još 06. veljače započela Covidcijepljenje. U dva tjedna cijepljeno je pola milijuna ljudi. Najviše nakon Britanije. RH, zahvaljujući Izbavitelju, još uvijek spava. I medijima pokušava eutanazirati građane. Srbija je naime na vrijeme ostvarila suradnju s Rusijom. I s Kinom, čije cjepivo Sinopharm masovno koriste. A gdje je Hrvatska, gdje je Izbavitelj? Gdje je ta kraljica Europa? Unija bez granica, Unija ravnopravnih država i naroda? Ona naivno vjeruje da će privući Srbiju u svoje članstvo, a mirno gleda kako se Srbija snažno vojno, ne samo zdravstveno, (pri)vezuje uz najjače sile Istoka i svijeta.

U Srbiji se čak može i birati između svjetskih cjepiva: Pfizer, BioNTech, Sputnik V, AstraZeneca, Sinopharm… Za to vrijeme, još od siječnja, u Hrvatskoj traje nasilna kampanja preporučivanja AstraZenece. Cjepiva od kojeg su se toliki već ogradili. Unatoč tome primarijus Capak neuvjerljivo izjavljuje: “Nemamo razloga donositi drugačiju odluku”. Jer valjda: naručili smo i platili smo pa ćemo onda ljude i cijepiti! Božinović na tiskovnoj Stožera, koju zove presica, manje, a dr. Beroš opširno, drži politička predavanja uz obveznu hagiografiju bezgrješnome našemu Izbavitelju. Raširena je to, nema što, tromboembolija.

Mediji uporno pitaju cijepljene i necijepljene Hrvate žele li neko drugo cjepivo, a ne AstraZenecu? I vidi vraga, svaki Orbanput je to većina koja kaže da bi se cijepili bilo kojim cjepivom. Tu je i naš Izbavitelj, obrukan protokom vremena kao nikada do sada a sad ipak zeru nervozniji, koji poručuje kako će se on cijepiti ali ne će birati. Kockajte se znači, slijedite ga. Primjerice zatim, taj madžarski razmetni sin Europe - Viktor Orban još je 12. veljače započeo cijepljenje svoga naroda ruskim cjepivom Sputnik V. Svjedoci smo da je Madžarska danas najprocjepljenija europska država, kao i toga da zbog te hrabre, a inače inokosne odluke, ona nije doživjela nikakve sankcije EU. Ali Izbavitelj se unaprijed boji te Briselske, te smušene i te tzv. Europe.

Od siječnja do danas, cijelim putem, Izbaviteljeva politika lutala je i nanosila nam štetu. Prvo je rusko cjepivo bilo nepouzdano, pa ga nije odobrila EMA tj. njezino Povjerenstvo za humane lijekove. Zatim nije bila dostavljena dokumentacija, pa čekamo odluku Halmeda, pa se pregovara s ruskim veleposlanikom, pa cjepivo može biti brzo dostavljeno… pa je napokon dokumentacija stigla ali vrijeme ide, promjene nije, cjepiva nema. A mi smo već u drugoj polovini ožujka… Zar je zaista trebalo proći tri mjeseca od početka proizvodnje cjepiva pa da se tek sada od EU traže novi kriteriji raspodjele? Oni prema broju stanovnika. Izbavitelj ili Mike Bongiorno!?

Broj sumnjivih smrti i nuspojava pri cijepljenju AstraZenecom dnevno raste, ali u nas se i dalje trubi o neškodljivosti. Vrhunac je da je 13. ožujka, u udarnome Dnevniku, ravnatelj Halmeda izjavio, povodom nedavne smrti ženske osobe kako “on misli da ta smrt nije povezana s cijepljenjem”. A kako je to ustanovio? Provjera uzročno posljedične veze kod novih cjepiva traje najmanje tjednima. Stručnjaci nam mogu reći više, ali kao aktivni epidemiolozi, patolozi, virolozi… No, prof. dr. sc. Siniša Tomić ravnatelj je Halmeda čak od 2003. U svom tako dugom direktorovanju, je li ispao iz struke ili je mogao istraživati u laboratorijima? Kako to da je patološko-epidemiološka obrada tako ekspresno završena? Ako jest. Usput, registrirano je već 350 nuspojava od čega čak 10 % težih. Velik je oprez Koronasvijetom posvuda vidljiv: u 20-ak zemalja zemljopisne Europe plus Japan ali Izbavitelj “nema razloga”… Žalosti što oprez s AstraZenecom zagovara samo zastupnica Marija Selak-Raspudić.

S obzirom da su na pitanju distribucije cjepiva popucale brojne integrativne spone Europske unije i da su na sceni stare podjele, ali i stari suvezluci, je li pretjerano pomisliti da je rat, koji se nekada vodio tenkovima i pješadijom a zatim se vodio i vodi obavještajnim kanalima, upravo poprimio i oblik ratovanja (ne)dostupnim cjepivom? Je li to slučajno da je Srbija u bloku s Rusijom i Kinom a Britanija koja se toliko dugo svađala s EU, pa zatim izvodila brexit cirkus, pa napokon izašla iz EU, sada u osvetoljubivoj i koristoljubivoj igri? Prodaje prvo onima koji masnije plaćaju i naručuju veće količine? Je li Britaniji slučajno baš Hrvatska zadnja rupa na svirali? A AstraZeneca stoluje u Ujedinjenom Kraljevstvu (Cambridge).

Za one kratkog pamćenja ili koji misle da se državu UK vodi kano Izbavitelj Hrvatsku: bez kratkoročne i dugoročne strategije, treba podsjetiti da Ujedinjeno Kraljevstvo ima vrlo dugu tradiciju kolonijalne, imperijalističke politike. Da je ta sila u 2. sv. ratu prema četnicima, primjerice, vodila blagu politiku. Po mogućnosti presvlačenja. Zanimljiv neki antifašizam. Tko je zatim srpskoj Kraljevskoj vladi dao utočište? Tko je dopustio djelovanje Izbjegličkoj vladi? Iz prve ruke znam kako su se britanski vojnici, za WW2 s velikim podcjenjivanjem, odnosili spram Hrvata u Bariju. Nadalje, zanimljiva hrvatska književnica s Novog Zelanda opisala je kako Britanci i na dalekom Pacifiku danas najviše mrze Maore pa Hrvate…

Britanska vojska pokazala se zatim i na Bleiburgu. Osim kratkog (neslužbenog) razdoblja Margaret Thatcher, UK je osuđivalo i “separatizam” u Jugoslaviji, koja se već bila raspadala. Bili su to poznati nam napadi na “secesioniste”, a kroz mirovne pregovore - otvorena vješala samostalnoj Hrvatskoj. Srbija je oduvijek UK bila strana s kojom vrijedi VBrazgovarati. Koja treba voditi Balkan pa čak po R. W. Seton-Watsonu (1879.-1951.) i dobiti izlaz na Jadransko more! Je li u Beogradu danas drugačije? Zbog kojih osobnih interesa Izbavitelj sve to “ne vidi”?

Garašanin je 1844. donio plan velike Srbije: Virovitica - Karlovac – Karlobag, ali se mnogo rjeđe navodi da je isti taj plan zatim krajem 19. stoljeća zdušno podržala masonerija: Velika loža Engleske… te potom znatno rasprostrla masonske lože ondašnjom Srbijom. Zaboravlja se i da Titova politika Nesvrstanog pokreta, nije značila ni s Istokom ni sa Zapadom, nego sa svima. Indikativno je da se isti, nakon hohštaplerskih svjetskih plovidbi, vratio prvo u Temzu, u London. Kraljici na raport, podnijeti izvještaj “nesvrstanom” financijeru a tek se nakon toga vratio u Beograd.

Odužilo bi se nabrajati sve britanske povijesne poteze na štetu Hrvata, dovoljno se samo sjetiti koliko im je bilo važno i kako je to velik strateški projekt i cilj bio: razbiti Austro-Ugarsku Monarhiju, oslabiti njemačku dominaciju Europom i svim svojim snagama spriječiti moguć prodor Njemačke na Jadran.

Ovakvom neisporukom cjepiva, kakvu već mjesecima trpi Hrvatska, izravno se udara na našu glavnu granu: turizam i ugostiteljstvo te na ukupno gospodarstvo. Hrvatska najveća turistička tržišta (Njemačka, Austrija, Italija) tako će biti preusmjerena na “sigurnija” odredišta a nevjerni Tome i brojitelji zavjera neka aproksimiraju o koliko je milijardi eura ovdje riječ. Dok Izbavitelj tome kumuje. I ne samo da kumuje, nego loptu, nabačenu točno na nogu od kancelara Republike Austrije Sebastiana Kurza (o unfer raspodjeli cjepiva za RH) Izbavitelj brzo odbacuje, okreće leđa, migolji se i udvara Briselu. Već se smjestio u EU?

Kaže nam se: koristi su veće nego rizik cijepljenja. Kada umrete.

Tko je zatim donio blistavu odluku da se najveća pošiljka naruči baš iz centrale, s Otoka? Je li tu Brisel smokvin list? Koliko neskriveno nepametan treba biti Izbavitelj: platiti pošiljku a onda tjednima gledati kako mu se smiju i ne isporučuju? Bila bi to slučajnost, nesnalaženje, da se još u veljači okrenuo Sputniku V ili Sinopharmu, ali on za to nema snage još ni dan danas. Važniji su mu njegovi osobni briselski interesi, pa i pod cijenu kockanja s hrvatskim životima, pa i pod cijenu da takvim trulim kalkulantstvom, nekakvome SDP-u, poklanja poantu.

Na kraju, imam nagradno pitanje za udrugu Prijatelji životinja: Kako skuhati i pojesti hlapa a da ga se prije toga ne ubije? I ne samo njega…

Javor Novak

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 24-06-2021, 11:55:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.