Javor NovakJavor Noval karikatura

Doba trpova

 Film "Trampolin" - o nemajkama

Osim provincijalnog terminološkog podilaženja tipa Zagreb film festival, tipa Sarajevo film festival, tipa Motovun film festival itd. u nedogled, a ne zagrebački, sarajevski ili motovunski filmski festival, ima Film Trampolinjoš jedna opaska za one koji se sjećaju. Naime tako se dodvoravamo svijetu već odavno. Kako je on nepismen onda mi moramo pisati na stranom jeziku. No, dobro. Mnogo manje su mi se svidjela dječja kolica kao logo, clip i špica Zagreb film festivala. Ta dječja kolica koja su beskrajno dugo poskakivala po stepenicama padajući, siguran sam, logo su ipak boljševičke revolucije, lenjinizma i valjda povijesni omage onom filmu iz onoga revolucionarnog vremena s početka dvadesetog stoljeća... „Krstarica....“ Slavan je to ruski film, ali ruski. To je nepotrebno ljevičarenje ili lažni omage drami, koja u povijesti svjetskog filma ne predstavlja pamtljivu prekretnicu a ni nekakav kultni film. Igranje s time zato je sasvim jeftino i promašeno.

No, nikako nisu promašeni ni scenarij niti režija filma „Trampolin“, dapače. Prvi je dojam da je to moderan film koji mogu gledati i seniori i tenejđeri. Mnogo je važniji drugi dojam. Tema filma. Tema su disfunkcionalne obitelji u kojima negativnu ulogu igraju, ili u kojemu su nositeljice pakla – nemajke. Do sada se u nas o tome govorilo samo FilmJavna je tajna da danas u svijetu pri pozivanju policije zbog obiteljskog nasilja, policajci prvo i automatski ne odvode očeve nasilnike već nemajke nasilnice. Tako prvi dugometražni film redateljice i koscenaristice K.-Z. Matijević Veličan ostaje tematski i zanatski vrlo zapažen... kao što su uostalom bili zapaženi i nagrađivani po svijetu i njezini prethodni manji, kratki ili dokumentarni filmovi i scenariji.ispod glasa... da postoje nemajke. Postojali su očevi pijanice, nasilnici, narkomani, kurviši i beposličari, čak i luđaci Trampolin2i lutalice. Nemajke „nekako“ nisu bile tema. Sada marljivom i uvjerljivom režijom upravo je Ženska osoba donijela temu o nemajkama! U dva naraštaja i u dvije obitelji. Jedna nemajka ipak postaje majka da bi happy end bio ganutljiviji. Ta se majka ipak odlučuje to biti a ne pobaciti, mada je u to prvotno, bila sasvim uvjerena. Druga je majka stvarna nemajka, nasilni roditelj i puna divljakuša. Naravno, na kraju se i ona pokaje i sve sretno završava. To je ujedno i najveća zamjerka filmu: Centri socijalne skrbi, sudovi i država kao aparat u filmu ne postoje. Ako je nemajka dovoljno uporna i odlazi na psiho-terapiju ona glatko i bezbolno, bez ikakvih birokratizama i kazni, postaje prava majka. Nema tu povlačenja po Centrima, militantnih feministkinja tzv. socijalnih radnica a ni pakla njihove pokvarenosti i umiješanosti (do pristranosti) u sukob dijete-otac-majka. Nema sudova koji razvlače djetetovu nesreću, a nema ni tolikih hrvatskih sramnih presuda na koje se još k tome čekala supervizija, kao da su s Marsa. Nema ministarstva pravosuđa koje posebnim nalogom mora „češljati“ sutkinje i suce i tjerati ih da odrade svoj posao za koji su već bili napismeno dali da su ga odradili.

Pitanje postojanja nemajki

No, to je prividan nedostatak filma i širenje teme. Ovdje je riječ prije svega o sjajnoj i talentiranoj redateljici MatijevicKatarini-Zrinki Matijević Veličan, kojoj je to tek prvi film dugoga metra. Scenarij, koji je u prvom dijelu možda duži od očekivanog, brzo postaje turbulentan i zahvaća i nosi glumce kroz sasvim logične i uvjerljive stupice svakodnevnog života u Hrvatskoj. To je najvredniji dio projekta koji kao autori scenarija potpisuju, Katarina-Zrinka Matijević Veličan, Pavlica Bajsić i Ivan Salaj. Njima treba odati priznanje što su se usudili dirnuti u pitanje postojanja nemajki, što je u nas još uvijek velik feministički tabu. Javna je tajna da danas u svijetu pri pozivanju policije zbog obiteljskog nasilja, policajci prvo i automatski ne odvode očeve nasilnike već nemajke nasilnice. Tako prvi dugometražni film redateljice i koscenaristice K.-Z. Matijević Veličan ostaje tematski i zanatski vrlo zapažen... kao što su uostalom bili zapaženi i nagrađivani po svijetu i njezini prethodni manji, kratki ili dokumentarni filmovi i scenariji.

„Trampolin“ je nadalje film u kojem vodeću žensku dječju ulogu (Lina – Franka Mikolaci) sasvim sigurno igra jedna buduća glumica. I to je sjajno, kako je redateljica od djeteta dobila skalu raspoloženja, artikulaciju teških rečenica i nadasve govor lica. I kamera je sjajna.

Na kraju, nimalo manje važno, treba otkriti i oca ovoga i ne samo ovoga hrvatskoga filma. To je sada već slavan Film3producent Ivan Maloča, koji doista postaje pravi i velik otac hrvatskoga filma ili barem dobri duh hrvatske produkcije... ovdje u koprodukciji s HRT-om. Opus producenta Maloče oduzeo bi nam mnogo prostora a filmski svijet ga ionako već odavno (malo je reći) cijeni. Opus i značaj Ivana Maloče svakako je tema za jedan drugi mnogo opširniji i detaljniji članak. Čestitam posebno glumačkoj ekipi. Nadam se da ne ću biti krivo shvaćen ako napišem da je razina njihove glume ujednačeno visoka. Što je još važnije, ta su lica i ta ostvarenja lako ali dugo pamtljiva. Ipak, treba naglasiti nagradu u Puli: Zlatnu Arenu za najbolju sporednu žensku ulogu osvojila je Tena Nemet Brankov. Za najbolju dječju žensku ulogu nominiram Franku, pred kojom sigurno stoje još brojne glumačke nagrade.

Hrvatska je ne samo kinematografija već i ukupno društvo, vrlo dugo čekalo na ovu temu i ovako visoko ostvarenje i realizaciju iste.

Javor Novak

Čet, 26-11-2020, 02:13:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.