O hrvatskome jeziku na tribini «Nove agresije na hrvatski jezik»
U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Razloga za takvu tribinu bilo je u zadnje vrijeme i previše. Kako je uvodno rekao predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec početkom 21. stoljeća nastupilo je razdoblje destrukcije i dekonstrukcije hrvatske države. Budući da država i nije drugo nego okvir i štit jedne kulture, razorni su napadi krenuli upravo na hrvatski kulturni identitet a stožerni njegov dio je hrvatski jezik. Premda zapisan u Ustavu RH, hrvatski jezik se relativizira i pokušava vratiti u stanje u kojemu je bio u vrijeme dviju Jugoslavija, a niječe se izravno ili posredno čak i njegova posebnost te opet oživljavaju zablude o nepostojećem srpskohrvatskom jeziku.
Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima.
Bilo je riječi o općoj jezičnoj kulturi i sociolingvističkim temama ali se, naravno, nije moglo ni htjelo izbjeći zadnje podmetanje hrvatskom jeziku i hrvatskoj kulturi, tako da je podosta vremena bilo posvećeno knjizi «Jezik i nacionalizam» Snježane Kordić u kojoj se negira hrvatski jezik i zastupa teza o isključivom i jedinom postojanju srpskohrvatskog jezika.
Kao što je poznato Hrvatsko kulturno vijeće je reagiralo na činjenicu da je Ministarstvo kulture RH financiralo odnosno sufinanciralo takvu skandaloznu knjigu koja i nije drugo nego protuhrvatski pamflet bez ikakvih znanstvenih temelja.
Skup je iz Moskve pozdravio kroatist Artur Bagdasarov koji je nedavno dobio Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu i koji izražava čuđenje i nevjericu da je jedna državna institucija u Hrvatskoj sufinancirala knjigu u kojoj se tvrdi da je hrvatski jezik izmišljotina hrvatskih znanstvenika. Zajedno s Bagdasarovom rečenu nagradu primio je i njemački kroatist Leopold Auburger koji je također zastupa zasebnost hrvatskoga jezika. No ima u Europi i svijetu još i dalje slavista koji jednostavno ne mogu priznati da se cijeli život potratili na pogrješnoj tezi, kao što u samoj Hrvatskoj djeluju snage kojima ni hrvatska država ni hrvatski jezik nisu prihvatljivi, osobito u nekim medijima.
Dr. sc. Nataša Bašić oslikala je aktualnu hrvatsku jezičnu situaciju kao i dr. sc. Mario Grčević u vrlo uspješnom predavanju. Jasmina Nikić je zorno prateći predavanje vizualnom prezentacijom upozorila na šire društvene aspekte jezične (ne)kulture i nedostatka naobrazbe u retorici, uključujući i svakodnevnu komunikaciju. Sva izlaganja bit će objavljena na mrežnim stranicama Hrvatskoga kulturnog vijeća. K tomu objavit ćemo i prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika.
U prepunoj dvorani Hrvatskoga slova zapažene su i kamere Hrvatske televizije te je za očekivati da će skup biti prezentiran i široj javnosti, nadajmo se na točan i istinit način.
Hrvoje Hitrec