Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

Skup u LisinskomPo odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

ŠtulićGlazbeni život u Hrvatskoj cvate, nema sumnje. Nešto u zabavnoj glazbi ipak i očito nedostaje – stanoviti pjevač J. Štulić. Kada su svi već zaboravili na nj, a novi naraštaj nikada nije ni čuo za Štulića, jugoslavenski mediji u Hrvatskoj napravili su cijeli projekt kako pjevača povratiti u Zagreb. Zašto baš Štulića? Jer su mediji poskočili od radosti nakon Štulićevih izjava zašto se ne vraća iz niske zemlje. Te su izjave isprva bile maglovite, ali se bit već mogla razumjeti. Zaredao je niz napisa o Štuliću, proglašen je maltene legendom, zvali su ga u zagrebačku Arenu itd. Onda je Štulić vrlo jasno izjavio da ne želi doći u okupiranu zemlju. I što se onda dogodilo? Odlazeći Mesić nudi mu hrvatsku putovnicu i hrvatsku dobrodošlicu. Pa ako se slaže sa Štulićem, znači da se Mesić smatra predsjednikom okupirane zemlje, da dakle drži kako je valjda Hrvatska vojska okupirala Hrvatsku, ili još preciznije – da su Hrvati okupirali Hrvatsku.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ustav RHU stabilnim zemljama s dugom demokratskom tradicijom, Ustav je kao spomenik u kamenu. Nije krpa, pa da se može prati i derati, nije papir po kojemu se može drljati, nije erotsko pomagalo za zadovoljavanje frustriranih političara, nije vlasništvo jedne stranke ili sredstvo za političko trgovanje između dviju ili više stranaka. Ustav je vlasništvo naroda, kojemu po tom istom Ustavu pripada vlast – čak i u Hrvatskoj. Zašto se (opet) mijenja hrvatski Ustav? Ako je zbog Europske unije, Ustav i ne treba mijenjati. Postoji članak 141 važećeg Ustava koji predviđa udruživanje u saveze s drugim državama (i razdruživanje), a zabranjuje jedino udruživanje RH u savez koji bi mogao dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Drugo je pitanje, naravno, je li nam bilo kakav savez uopće potreban, pa i europski, ako nema jamstava da se radi o savezu ravnopravnih nacionalnih država, i da EU ne će postati naddržavom i sredstvom discipliniranja i iscrpljivanja malih naroda. A nema jamstava.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanZnačajan dio knjige «Kraj vremena veleizdajnika?» autora Josipa Pečarića i Mate Kovačevića zauzimaju stranice o dr. Miroslavu Tuđmanu, kandidatu za dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Predstavljanje dr. Tuđmana i njegovih ideja u ovom obliku svakako je dobrodošla zamisao iz više razloga. Očita je, naime, medijska blokada njegovih predizbornih nastupa, ignoriranje njegove nazočnosti događajima, prešućivanje i izostanak imena dr. Miroslava Tuđmana u anketama koje na upitan način ravnaju raspoloženjem birača, kao što je očito favoriziranje nekolicine predsjedničkih kandidata, osobito onih s ljevice. Uz to, u ovo vrijeme medijskoga žutila i lova na senzacije, skromna i vanjskim efektima nesklona osoba dr. Tuđmana nije dobra građa za naslove koji bi privukli publiku. Nije se obogatio ni devedesetih godina ni poslije, privatni život i obitelj drži dalje od javne scene i radoznalaca. Ne daje populističke izjave, ne vrijeđa novinare, niti izaziva skandale. Tako se ponašao i u doba dr. Franje Tuđmana, svoga oca, rijetko se pojavljujući u javnosti i zbog prirode posla što ga je obavljao kao ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Slavko GoldsteinDa se u samoj Hrvatskoj uporno krivotvori hrvatska povijest, potpuno je jasno. Da su krivotvoritelji zadnjih mjeseci u ofenzivi, potpuno je razvidno. Otvoreno pismo Slavka Goldsteina nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, prepuno je sitnih, prepredenih krivotvorina, kojima se nitko nije htio baviti, kao ni pismom u cjelini pa ne ću ni ja. Međutim, ima u tome pismu i krupnih krivotvorina, kao što ima i prešućenih istina, a i nespomenuta istina je sestra povijesne laži. Rabeći pojmove «Jasenovac» i «Bleiburg» kao skupne nazive, simbole zločina, S. G. točno definira Jasenovac, ali prešućuje da je ustaški logor poslije pretvoren u komunistički logor i da je bio u funkciji zločina (najmanje) do l947., kao što u nedavnom intervjuu «Vijencu» točno kaže i dr. Josip Jurčević iz Hrvatskoga instituta za povijest. U definiciji «Bleiburga» S.G. ulazi u izravnu krivotvorinu. Za razliku od Jasenovca,, koji je (kaže S.G.) «zločin genocidnog masovnog ubijanja civilnih pripadnika triju naroda», Bleiburg je po njemu «ratni zločin masovnog ubijanja razoružanih zarobljenika četiriju vojska». Što nedostaje definiciji Bleiburga, a postoji u definiciji Jasenovca? Pridjevi «genocidni» i « civilni». Što je previše u definiciji Bleiburga? Pridjev «ratni».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Još jedan Dan neovisnosti – blizu smo okrugloj brojki. Ankete kažu da, navodno, velik dio građana ne zna koji se to blagdan slavi, a i nije ih briga. Bez obzira što su u vrijeme kratkotrajne nesposobne SDP-ove Vlade početkom stoljeća datumi državnih praznika potpuno poremećeni, i ti novi škrabalovski u koje Sanaderov HDZ nije dirao (!) potpuno su legalni i svaki bi ih građanin trebao znati napamet – i nabrojati i objasniti njihovo značenje. Ako već anketirani odrasli građani ne znaju (uglavnom) , onda datumi i razjašnjenja moraju biti jedno od obveznih pitanja na državnoj maturi.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Josip BozanićKada je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić svojedobno govorio kod Bleiburga, lijevostupidne tiskovine pohvalile su ga samo u jednom detalju – što je, naime, na tom mjestu spomenuo i Jasenovac. Kada je nedavno govorio u Jasenovcu, zamjerili su mu posebno u jednom detalju: da je na tom mjestu spomenuo Bleiburg. Već uvriježena lijevostupidna praksa: komentirati ono što u svome listu ne objave, pa čitatelj ne može zaključiti je li komentator u pravu ili nije. Manipulacija poprima sve složenije oblike: Goran B. Jergović objavi napis u kojemu s puno razumijevanja govori o Draži Mihajloviću. Čitatelj reagira i traži da se njegov tekst objavi. Odbijaju. Zatim se taj tekst pojavi u «Vijencu». Onda Goran B. Jergović žustro reagira na u «Vijencu» objavljeni tekst, koji čitatelji njegova lista nisu imali priliku pročitati jer je bio odbijen. I tako dalje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Drobac ĐuricaSredišnji Dnevnik Hrvatske televizije, čiji voditelji manje-više pripadaju istom svjetonazoru kao i Mesićevi savjetnici, nije imao sreće s izvještavanjem o svečanosti u Udbini. Ondje je pred gotovo dovršenom Crkvom hrvatskih mučenika misu predvodio monsignor Štambuk, biskup hvarski, brački i viški, te je u propovijedi (shodno imenu) bio slobodan reći i ovo: «Ne bi li bilo normalno da predsjednik Hrvatske bude katolik.» Refleksom stečenim u informativno-političkim tečajevima, voditelj Đurica je suptilno prikazao tu misao kao blasfemičnu, očekujući da će dobiti veliku potporu njemu sličnih stranaka i osoba, što se međutim do svršetka nedjeljnog Dnevnika nije dogodilo, pa mu je dobro došlo i priopćenje do sada nepoznate omladinske organizacije. Budući da je na nesreću melodiozni Đurica i u ponedjeljak vodio Dnevnik, nakon cijeloga dana već očajnoga iščekivanja da njemu slične osobe i stranke ipak pošalju priopćenje protiv Štambuka i Crkve uopće – bio je prisiljen priznati da su on i omladinska organizacija jedini tako kruto shvatili biskupove riječi, no ipak je doveo pred ekran mladića ošišanog na mudžahedinski način, koji je u kameru ponovio da se radi o protuustavnom činu. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićPredsjednik HR na odlasku i dalje proizvodi izjave, originalne ili po naputku svojih savjetnika, o čijoj je provenijenciji sve poznato. Tako reče neki dan da su ideologije nepomirljive, što je otprilike točno. No o kojim to nepomirljivim ideologijama govori, ne kaže uvijek izrijekom, ali se podrazumijeva. Očito je da Mesić i njegovi savjetnici, izgubljeni u vremenu, i dalje žive u prošlosti, te žele reći: naša, komunistička ideologija nepomirljiva je s vašom, fašističkom i nacističkom ideologijom. Čak i u tom razmišljanju koje uopće nema temelja u hrvatskoj modernoj zbilji, postojao bi jedan bitni nesporazum. Naime, komunistička i fašistička ideologija su i te kako pomirljive jer obje imaju u temeljima nasilje i nečovječnost, obje su totalitarne ideologije, te ako se skinu crvene i crne krpe – ispod njih su iste zablude, ista nesreća i isto zlo. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

navijačiOpazili ste i sami: kako se približavao dan nogometne utakmice Hrvatske i Engleske, tako se u lijevostupidom tisku u Hrvatskoj promicala ne hrvatska nego britanska promidžba naše zemlje, našega nogometa, vodstva naše nogometne organizacije, nogometaša i naravno navijača kao fašističkih zanesenjaka. Počelo je sinkroniziranim napadom engleskoga tiska i komentatora «hrvatskog» «Jutarnjeg lista» na Eduarda da Silvu, hrvatskoga nogometnog reprezentativca, a zatim je ista srdačna suradnja nastavljena u razotkrivanju hrvatskih navijača kao fašističkih fanova: lijevostupidni su odmah napisali da su engleski napisi o hrvatskim fašistima istiniti. Nekako istodobno Australija oslobađa Vasiljkovića (kapetana Dragana ) koji odmah izjavljuje da ga se fašisti ne će dočepati. Lijevostupidni šute, ide im ta izjava uz dlaku, ali su ipak toliko pametni da ne komentiraju. Vraćaju se odmah nogometu koji je lakša tema, pa aktualno hrvatsko nogometno vodstvo nazivaju nacionalističkim. Zašto? Zato jer brani «hrvatske nogometne interese», rečeno političkim rječnikom, što hrvatska politika ne čini niti joj pada na pamet. Vjerojatno ih smeta i što hrvatski reprezentativci drže ruku na srcu kada se svira hrvatska himna. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Franjo ButoracSredinom ovoga tjedna održat će se na Sudu u Rijeci prva rasprava u predmetu Franjo Butorac protiv Hrvatske televizije, nakon što je Vrhovni sud naložio da se stvari vrate na početak i utvrde činjenice. Spor se vuče već godinama. Butorac tuži HTV iz razloga što je njegov lik i djelo prikazala na način koji mu se uopće ne sviđa, a u okviru dokumentarne televizijske serije «Hrvatska u 20. stoljeću» autora Hrvoja Hitreca. Dotični autor, potpisnik ovoga teksta, pojavljuje se na Sudu kao umješač. Za one koji ne znaju o čemu se radi: pišući spomenuti serijal, nisam mogao ne spomenuti lov na vještice pokrenut l985. Progon izmišljenoga jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj započeo je u lipnju te godine izlaganjem S. Šuvara na sjednici Centralnoga komiteta SKH. Držeći da su njegove misli primljene prilično mlako, Šuvar je u provjerenoj komunističkoj maniri odlučio angažirati bazu kako bi dobio «općenarodnu podršku». Baza je dobila zadaću da l. razjari i aktivira ponešto pozaspale unitariste i 2. da stvori atmosferu u kojoj će biti moguće izmijeniti tadašnji Ustav SRH, odnosno odredbu po kojoj je u javnoj uporabi u SRH hrvatski književni jezik.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jugosferaNisam stalni čitatelj «Globusa», zadnjih godina ni povremeni. No kako nisam ni stalni čitatelj britanskog «Economista» nego vrlo povremeni, privukao me je «Globusov» prikaz pisanja razglašene londonske tiskovine o jugosferi. Zanimljiva je oprema u «Globusu»: naslov napisa tvrdi da se Jugoslavija rađa iz pepela Jugoslavije. «Economist» naprotiv ne zaziva treću Jugoslaviju, ne zato što mu to ne bi bilo u primislima, i što mu nije draga pomisao, nego delikatno i obzirno analizira fenomen «jugosfere». Štoviše, gotovo panično se ograđuje od bilo kakve pomisli o nasilnoj rekonstrukciji tvorevine «za koju još nije vrijeme». Isto je tako svojevrsna krivotvorina najava na naslovnoj stranici «Globusa» da «u trenutku kad Hrvatskoj stižu signali da ne treba računati na EU, britanski Economist lansira ideju o obnovi zajedničkog ekonomskog i političkog prostora. Naime, ta je ideja lansirana prije više od deset godina iz iste britanske kuhinje, toj je ideji tada još živi predsjednik Tuđman energično pokazao vrata i u tomu njegovu činu je odgovor na pitanje o tadašnjoj «izolaciji» Hrvatske.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

bookDnevni list koji izlazi u Hrvatskoj prenosi pisanje «London Review of Book» o knjizi Dubravke Ugrešić «Baba Jaga je snijela jaje». Autorica recenzije je Marina Warner, profesorica kreativne književnosti na Sveučilištu Essex. Posve je razvidno iz kojega kruga dolazi kritičarka, koja laskavo piše o spomenutoj knjizi. Vjerojatno je i u pravu jer D. Ugrešić s tehničko-literarne strane nikada nije imala problema s pisanjem, ali ima velikih poteškoća s vlastitim (nacionalnim ) identitetom. Da je Marina Warner ostala samo na razini literarnoga diskursa, ne bih ni reagirao, ali se po poznatoj britanskoj protuhrvatskoj formuli upustila u krivotvorenje povijesti. Vrla profesorica kreativne književnosti (ne poznajem ni jednoga čovjeka koji je postao piscem u tim besmislenim tvornicama mediokriteta) kaže tako da je D. Ugrešić «bila prisiljena napustiti svoj posao na Sveučilištu u Zagrebu», što je krupna laž. Da Warnerica laže dokazuje i sama nastavkom gornje rečenice koji glasi «nakon što su se na zidovima njezinih kolega pojavili križevi i nacionalne zastave.» Dakle, nitko D. Ugrešić nije dao otkaz, nitko ju nije otjerao, nitko ju ni na što nije prisiljavao, nego je otišla jer nije mogla gledati hrvatski grb i hrvatski zsatavu, pa ni križ. No laž je i to da su se križevi pojavljivali na zidovima njezinih kolega, barem ne u broju koji bi nježnu D. Ugrešić zastrašio, jer je većina tih kolega bila (i ostala) iz drugoga svijeta. A što se u javnoj instituciji pojavio Ustavom propisan i štićen hrvatski grb, posve je prirodna stvar, osim za one koji ne mogu smisliti hrvatsku državu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićDa se ideja «Zapadnoga Balkana» žustro gura preko kulture, odavno je poznata činjenica. Tako je Festival hrvatskoga filma u Puli postao samo filijala Sarajevskog filmskog festivala, koji je određen kao regionalno zborište. Producenti i redatelji iz Hrvatske, koji su pravilno shvatili igru, već u zamisli pokušavaju prilagoditi svoje uratke mogućem uspjehu – ne toliko u Puli koliko u Sarajevu. Oni projekti koji ne odgovaraju zapadnobalkanskim zahtjevima, koji nisu (kada je riječ o ratnom filmu) na tragu ravnoteže krivnje, neimenovanja agresora ili nisu dovoljno protuhrvatski, ne dobivaju ni prolaz u Sarajevo. Mislim da treba učiniti sljedeće: javnim iskazom hrvatskih filmskih djelatnika tražiti da se promijeni opisano stanje, ohrabriti hrvatske filmaše da misle svojom a ne regionalnom glavom i da rade filmove za hrvatsku publiku, poštujući objektivnost povijesne podloge i nacionalne osjećaje većine Hrvata.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićTvrdnja iz naslova moje je osobno mišljenje, a zašto mislim da je dobro, odmah ću obrazložiti. Pridružujem se tako triju Šeks, Bebić, Sanader. Ta trojka, koja je u međuvremenu spala na dvojku, prije stanovitoga je vremena predlagala Mesiću da ostane predsjednik države još neko vrijeme, valjda dok ne svrši recesija. Bez obzira što se radilo o sarkazmu u kojemu prepoznajem Šeksov smisao za humor, novine su se bile raspisale u ozbiljnom tonu, premda je stvar neizvodljiva i zahtijevala bi promjenu Ustava.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 
SanaderZa neke dobra vijest, za neke loša – Sanader odlazi iz politike, o čemu je obavijestio javnost na konferenciji za tisak u srijedu 1. srpnja. Nabrojao je sve dužnosti s kojih odlazi, i sve dužnosti na koje ne će otići, od europskih do hrvatskih. Među potonjima naveo je i funkciju predsjednika države za koju se, kaže, ne će kandidirati na izborima u prosincu. Potpisniku ovih redaka čini se da je riječ o mogućem opsjenarskom triku. Naime, u subotu 4. srpnja održava se masovni sabor HDZ-a u zagrebačkoj Areni, gdje bi stvari mogle poprimiti drukčiji tijek: Sanader će (prema unaprijed napisanom scenariju) nakon mnogih vapaja i nagovaranja popustiti želji stranačkoga naroda i ipak se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske. Njegov odgovor na jedno od novinarskih pitanja, naime je li njegov odlazak iz politike definitivan, bio je negativan, što znači da je povratak moguć, pa i u skorije vrijeme.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Dalibor BrozovićU utorak popodne, 23.lipnja 2009. pokopano je na zagrebačkom Mirogoju tijelo akademika Dalibora Brozovića, koji je ovaj svijet napustio nekoliko dana ranije. Nazočni su bili njegovi kolege jezikoslovci, ali i podosta brojni političari. Niz govora započeo je akademik Petar Šimunović, podsjećajući tko je bio Brozović (rođen 1927.) i što je učinio za hrvatsku lingvistiku u teorijskim proučavanjima jezične standardnosti, u pronicanju baltičko- slavenskih jezičnih veza, u dijalektologiji i povijesti hrvatskoga jezika. Govornici iz Zadra opisali su dugo i razbuđujuće djelovanje Dalibora Brozovića u tom gradu, esperantisti su posvjedočili Brozovićevo nagnuće prema esperantu, naglašena je uloga akademika Brozovića u vođenju Hrvatsko-bugarskoga društva, a Vladimir Šeks je iznenađujuće pribranim riječima govorio o Brozovićevoj ulozi u stvaranju hrvatske države.(H.Hitrec)
Add a comment        
Čet, 6-10-2022, 06:58:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.