Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

Slavko GoldsteinDa se u samoj Hrvatskoj uporno krivotvori hrvatska povijest, potpuno je jasno. Da su krivotvoritelji zadnjih mjeseci u ofenzivi, potpuno je razvidno. Otvoreno pismo Slavka Goldsteina nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću, prepuno je sitnih, prepredenih krivotvorina, kojima se nitko nije htio baviti, kao ni pismom u cjelini pa ne ću ni ja. Međutim, ima u tome pismu i krupnih krivotvorina, kao što ima i prešućenih istina, a i nespomenuta istina je sestra povijesne laži. Rabeći pojmove «Jasenovac» i «Bleiburg» kao skupne nazive, simbole zločina, S. G. točno definira Jasenovac, ali prešućuje da je ustaški logor poslije pretvoren u komunistički logor i da je bio u funkciji zločina (najmanje) do l947., kao što u nedavnom intervjuu «Vijencu» točno kaže i dr. Josip Jurčević iz Hrvatskoga instituta za povijest. U definiciji «Bleiburga» S.G. ulazi u izravnu krivotvorinu. Za razliku od Jasenovca,, koji je (kaže S.G.) «zločin genocidnog masovnog ubijanja civilnih pripadnika triju naroda», Bleiburg je po njemu «ratni zločin masovnog ubijanja razoružanih zarobljenika četiriju vojska». Što nedostaje definiciji Bleiburga, a postoji u definiciji Jasenovca? Pridjevi «genocidni» i « civilni». Što je previše u definiciji Bleiburga? Pridjev «ratni».(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Još jedan Dan neovisnosti – blizu smo okrugloj brojki. Ankete kažu da, navodno, velik dio građana ne zna koji se to blagdan slavi, a i nije ih briga. Bez obzira što su u vrijeme kratkotrajne nesposobne SDP-ove Vlade početkom stoljeća datumi državnih praznika potpuno poremećeni, i ti novi škrabalovski u koje Sanaderov HDZ nije dirao (!) potpuno su legalni i svaki bi ih građanin trebao znati napamet – i nabrojati i objasniti njihovo značenje. Ako već anketirani odrasli građani ne znaju (uglavnom) , onda datumi i razjašnjenja moraju biti jedno od obveznih pitanja na državnoj maturi.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Josip BozanićKada je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić svojedobno govorio kod Bleiburga, lijevostupidne tiskovine pohvalile su ga samo u jednom detalju – što je, naime, na tom mjestu spomenuo i Jasenovac. Kada je nedavno govorio u Jasenovcu, zamjerili su mu posebno u jednom detalju: da je na tom mjestu spomenuo Bleiburg. Već uvriježena lijevostupidna praksa: komentirati ono što u svome listu ne objave, pa čitatelj ne može zaključiti je li komentator u pravu ili nije. Manipulacija poprima sve složenije oblike: Goran B. Jergović objavi napis u kojemu s puno razumijevanja govori o Draži Mihajloviću. Čitatelj reagira i traži da se njegov tekst objavi. Odbijaju. Zatim se taj tekst pojavi u «Vijencu». Onda Goran B. Jergović žustro reagira na u «Vijencu» objavljeni tekst, koji čitatelji njegova lista nisu imali priliku pročitati jer je bio odbijen. I tako dalje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Drobac ĐuricaSredišnji Dnevnik Hrvatske televizije, čiji voditelji manje-više pripadaju istom svjetonazoru kao i Mesićevi savjetnici, nije imao sreće s izvještavanjem o svečanosti u Udbini. Ondje je pred gotovo dovršenom Crkvom hrvatskih mučenika misu predvodio monsignor Štambuk, biskup hvarski, brački i viški, te je u propovijedi (shodno imenu) bio slobodan reći i ovo: «Ne bi li bilo normalno da predsjednik Hrvatske bude katolik.» Refleksom stečenim u informativno-političkim tečajevima, voditelj Đurica je suptilno prikazao tu misao kao blasfemičnu, očekujući da će dobiti veliku potporu njemu sličnih stranaka i osoba, što se međutim do svršetka nedjeljnog Dnevnika nije dogodilo, pa mu je dobro došlo i priopćenje do sada nepoznate omladinske organizacije. Budući da je na nesreću melodiozni Đurica i u ponedjeljak vodio Dnevnik, nakon cijeloga dana već očajnoga iščekivanja da njemu slične osobe i stranke ipak pošalju priopćenje protiv Štambuka i Crkve uopće – bio je prisiljen priznati da su on i omladinska organizacija jedini tako kruto shvatili biskupove riječi, no ipak je doveo pred ekran mladića ošišanog na mudžahedinski način, koji je u kameru ponovio da se radi o protuustavnom činu. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićPredsjednik HR na odlasku i dalje proizvodi izjave, originalne ili po naputku svojih savjetnika, o čijoj je provenijenciji sve poznato. Tako reče neki dan da su ideologije nepomirljive, što je otprilike točno. No o kojim to nepomirljivim ideologijama govori, ne kaže uvijek izrijekom, ali se podrazumijeva. Očito je da Mesić i njegovi savjetnici, izgubljeni u vremenu, i dalje žive u prošlosti, te žele reći: naša, komunistička ideologija nepomirljiva je s vašom, fašističkom i nacističkom ideologijom. Čak i u tom razmišljanju koje uopće nema temelja u hrvatskoj modernoj zbilji, postojao bi jedan bitni nesporazum. Naime, komunistička i fašistička ideologija su i te kako pomirljive jer obje imaju u temeljima nasilje i nečovječnost, obje su totalitarne ideologije, te ako se skinu crvene i crne krpe – ispod njih su iste zablude, ista nesreća i isto zlo. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

navijačiOpazili ste i sami: kako se približavao dan nogometne utakmice Hrvatske i Engleske, tako se u lijevostupidom tisku u Hrvatskoj promicala ne hrvatska nego britanska promidžba naše zemlje, našega nogometa, vodstva naše nogometne organizacije, nogometaša i naravno navijača kao fašističkih zanesenjaka. Počelo je sinkroniziranim napadom engleskoga tiska i komentatora «hrvatskog» «Jutarnjeg lista» na Eduarda da Silvu, hrvatskoga nogometnog reprezentativca, a zatim je ista srdačna suradnja nastavljena u razotkrivanju hrvatskih navijača kao fašističkih fanova: lijevostupidni su odmah napisali da su engleski napisi o hrvatskim fašistima istiniti. Nekako istodobno Australija oslobađa Vasiljkovića (kapetana Dragana ) koji odmah izjavljuje da ga se fašisti ne će dočepati. Lijevostupidni šute, ide im ta izjava uz dlaku, ali su ipak toliko pametni da ne komentiraju. Vraćaju se odmah nogometu koji je lakša tema, pa aktualno hrvatsko nogometno vodstvo nazivaju nacionalističkim. Zašto? Zato jer brani «hrvatske nogometne interese», rečeno političkim rječnikom, što hrvatska politika ne čini niti joj pada na pamet. Vjerojatno ih smeta i što hrvatski reprezentativci drže ruku na srcu kada se svira hrvatska himna. (H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Franjo ButoracSredinom ovoga tjedna održat će se na Sudu u Rijeci prva rasprava u predmetu Franjo Butorac protiv Hrvatske televizije, nakon što je Vrhovni sud naložio da se stvari vrate na početak i utvrde činjenice. Spor se vuče već godinama. Butorac tuži HTV iz razloga što je njegov lik i djelo prikazala na način koji mu se uopće ne sviđa, a u okviru dokumentarne televizijske serije «Hrvatska u 20. stoljeću» autora Hrvoja Hitreca. Dotični autor, potpisnik ovoga teksta, pojavljuje se na Sudu kao umješač. Za one koji ne znaju o čemu se radi: pišući spomenuti serijal, nisam mogao ne spomenuti lov na vještice pokrenut l985. Progon izmišljenoga jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj započeo je u lipnju te godine izlaganjem S. Šuvara na sjednici Centralnoga komiteta SKH. Držeći da su njegove misli primljene prilično mlako, Šuvar je u provjerenoj komunističkoj maniri odlučio angažirati bazu kako bi dobio «općenarodnu podršku». Baza je dobila zadaću da l. razjari i aktivira ponešto pozaspale unitariste i 2. da stvori atmosferu u kojoj će biti moguće izmijeniti tadašnji Ustav SRH, odnosno odredbu po kojoj je u javnoj uporabi u SRH hrvatski književni jezik.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

jugosferaNisam stalni čitatelj «Globusa», zadnjih godina ni povremeni. No kako nisam ni stalni čitatelj britanskog «Economista» nego vrlo povremeni, privukao me je «Globusov» prikaz pisanja razglašene londonske tiskovine o jugosferi. Zanimljiva je oprema u «Globusu»: naslov napisa tvrdi da se Jugoslavija rađa iz pepela Jugoslavije. «Economist» naprotiv ne zaziva treću Jugoslaviju, ne zato što mu to ne bi bilo u primislima, i što mu nije draga pomisao, nego delikatno i obzirno analizira fenomen «jugosfere». Štoviše, gotovo panično se ograđuje od bilo kakve pomisli o nasilnoj rekonstrukciji tvorevine «za koju još nije vrijeme». Isto je tako svojevrsna krivotvorina najava na naslovnoj stranici «Globusa» da «u trenutku kad Hrvatskoj stižu signali da ne treba računati na EU, britanski Economist lansira ideju o obnovi zajedničkog ekonomskog i političkog prostora. Naime, ta je ideja lansirana prije više od deset godina iz iste britanske kuhinje, toj je ideji tada još živi predsjednik Tuđman energično pokazao vrata i u tomu njegovu činu je odgovor na pitanje o tadašnjoj «izolaciji» Hrvatske.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

bookDnevni list koji izlazi u Hrvatskoj prenosi pisanje «London Review of Book» o knjizi Dubravke Ugrešić «Baba Jaga je snijela jaje». Autorica recenzije je Marina Warner, profesorica kreativne književnosti na Sveučilištu Essex. Posve je razvidno iz kojega kruga dolazi kritičarka, koja laskavo piše o spomenutoj knjizi. Vjerojatno je i u pravu jer D. Ugrešić s tehničko-literarne strane nikada nije imala problema s pisanjem, ali ima velikih poteškoća s vlastitim (nacionalnim ) identitetom. Da je Marina Warner ostala samo na razini literarnoga diskursa, ne bih ni reagirao, ali se po poznatoj britanskoj protuhrvatskoj formuli upustila u krivotvorenje povijesti. Vrla profesorica kreativne književnosti (ne poznajem ni jednoga čovjeka koji je postao piscem u tim besmislenim tvornicama mediokriteta) kaže tako da je D. Ugrešić «bila prisiljena napustiti svoj posao na Sveučilištu u Zagrebu», što je krupna laž. Da Warnerica laže dokazuje i sama nastavkom gornje rečenice koji glasi «nakon što su se na zidovima njezinih kolega pojavili križevi i nacionalne zastave.» Dakle, nitko D. Ugrešić nije dao otkaz, nitko ju nije otjerao, nitko ju ni na što nije prisiljavao, nego je otišla jer nije mogla gledati hrvatski grb i hrvatski zsatavu, pa ni križ. No laž je i to da su se križevi pojavljivali na zidovima njezinih kolega, barem ne u broju koji bi nježnu D. Ugrešić zastrašio, jer je većina tih kolega bila (i ostala) iz drugoga svijeta. A što se u javnoj instituciji pojavio Ustavom propisan i štićen hrvatski grb, posve je prirodna stvar, osim za one koji ne mogu smisliti hrvatsku državu.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićDa se ideja «Zapadnoga Balkana» žustro gura preko kulture, odavno je poznata činjenica. Tako je Festival hrvatskoga filma u Puli postao samo filijala Sarajevskog filmskog festivala, koji je određen kao regionalno zborište. Producenti i redatelji iz Hrvatske, koji su pravilno shvatili igru, već u zamisli pokušavaju prilagoditi svoje uratke mogućem uspjehu – ne toliko u Puli koliko u Sarajevu. Oni projekti koji ne odgovaraju zapadnobalkanskim zahtjevima, koji nisu (kada je riječ o ratnom filmu) na tragu ravnoteže krivnje, neimenovanja agresora ili nisu dovoljno protuhrvatski, ne dobivaju ni prolaz u Sarajevo. Mislim da treba učiniti sljedeće: javnim iskazom hrvatskih filmskih djelatnika tražiti da se promijeni opisano stanje, ohrabriti hrvatske filmaše da misle svojom a ne regionalnom glavom i da rade filmove za hrvatsku publiku, poštujući objektivnost povijesne podloge i nacionalne osjećaje većine Hrvata.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

MesićTvrdnja iz naslova moje je osobno mišljenje, a zašto mislim da je dobro, odmah ću obrazložiti. Pridružujem se tako triju Šeks, Bebić, Sanader. Ta trojka, koja je u međuvremenu spala na dvojku, prije stanovitoga je vremena predlagala Mesiću da ostane predsjednik države još neko vrijeme, valjda dok ne svrši recesija. Bez obzira što se radilo o sarkazmu u kojemu prepoznajem Šeksov smisao za humor, novine su se bile raspisale u ozbiljnom tonu, premda je stvar neizvodljiva i zahtijevala bi promjenu Ustava.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 
SanaderZa neke dobra vijest, za neke loša – Sanader odlazi iz politike, o čemu je obavijestio javnost na konferenciji za tisak u srijedu 1. srpnja. Nabrojao je sve dužnosti s kojih odlazi, i sve dužnosti na koje ne će otići, od europskih do hrvatskih. Među potonjima naveo je i funkciju predsjednika države za koju se, kaže, ne će kandidirati na izborima u prosincu. Potpisniku ovih redaka čini se da je riječ o mogućem opsjenarskom triku. Naime, u subotu 4. srpnja održava se masovni sabor HDZ-a u zagrebačkoj Areni, gdje bi stvari mogle poprimiti drukčiji tijek: Sanader će (prema unaprijed napisanom scenariju) nakon mnogih vapaja i nagovaranja popustiti želji stranačkoga naroda i ipak se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske. Njegov odgovor na jedno od novinarskih pitanja, naime je li njegov odlazak iz politike definitivan, bio je negativan, što znači da je povratak moguć, pa i u skorije vrijeme.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Dalibor BrozovićU utorak popodne, 23.lipnja 2009. pokopano je na zagrebačkom Mirogoju tijelo akademika Dalibora Brozovića, koji je ovaj svijet napustio nekoliko dana ranije. Nazočni su bili njegovi kolege jezikoslovci, ali i podosta brojni političari. Niz govora započeo je akademik Petar Šimunović, podsjećajući tko je bio Brozović (rođen 1927.) i što je učinio za hrvatsku lingvistiku u teorijskim proučavanjima jezične standardnosti, u pronicanju baltičko- slavenskih jezičnih veza, u dijalektologiji i povijesti hrvatskoga jezika. Govornici iz Zadra opisali su dugo i razbuđujuće djelovanje Dalibora Brozovića u tom gradu, esperantisti su posvjedočili Brozovićevo nagnuće prema esperantu, naglašena je uloga akademika Brozovića u vođenju Hrvatsko-bugarskoga društva, a Vladimir Šeks je iznenađujuće pribranim riječima govorio o Brozovićevoj ulozi u stvaranju hrvatske države.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
kršćanstvoLjudi koji sebe nazivaju šišmišima, slušaju noću Treći program Hrvatskoga radija. Dragocjen je to program, koji televizijskim zabavama i krimenima usuprot – njeguje zaboravljenu intelektualnu zabavu, uzvišeniju igru duha, dostojnost i dostojanstvo uma, otkrića drugih svjetova ili iznenađujućih tumačenja ovoga svijeta u kojemu nam je živjeti. Od 1991. godine uređivao je novinar i urednik Ratimir Vince mozaičnu emisiju «Refleski i refleksije» i unutar nje rubriku «Riječ života» u kojoj su katolički teolozi tumačili nedjeljna Evanđelja, te je tako s vremenom nastala cijela antologija blistavih eseja u kojima su slušatelji upoznavali i do tada u nas uglavnom nepoznata djela kršćanskih filozofa 20. stoljeća. Dio tekstova objavljenih na Trećem programu HR-a od 1997. do 2002. tiskan je sada u knjizi «Kršćanska misao XX. stoljeća», kao i izbor iz djela pedesetak najvažnijih kršćanskih mislioca u prošlom stoljeću. Knjigu je uredio Ratimir Vince, a pogovor napisao Zdravko Gavran.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Krug za trgOvogodišnje izdanje Kruga za trg u organizaciji istoimene građanske inicijative, održano je u Zagrebu, 6. lipnja. Na trgu zbog naziva kojega Hrvatska i Zagreb umiru od stida, okupilo se prema novinskim i radiotelevizijskim izvješćima oko tisuću i pol ljudi, što su bile i moje procjene na licu mjesta, s tendencijom prema dvije tisuće. U svakom slučaju ne samo premalo, nego i poražavajuće malo. Naslonjen na zgradu HNK mogao sam stabilno razmišljati i donositi zaključke koji su u prvotnoj varijanti sadržavali opscene riječi na račun onih što bi trebali biti u Krugu za trg ali nisu došli. Možda su bili na Tomislavovu trgu, gdje je priređeno atraktivno natjecanje u vratolomnim skokovima motobiciklima, uz pratnju deset tisuća Zagrepčana. Možda su bili na Jelačićevom trgu, gdje su već svirali, pjevali i galamili navijači nogometne reprezentacije. Možda su bili na izletu jer je dan bio prekrasan, sunčan i miran. Možda nisu bili obaviješteni, premda su barem čitatelji «Večernjega lista» mogli saznati kada se održava skup na trgu koji još nosi ime zločinca Tita. Možda nisu obaviješteni o događajima u prvim mjesecima nakon svršetka Drugoga svjetskog rata. Možda ne znaju čitati, ili ako znaju – preskaču napise i feljtone o zločinima nad Hrvatima (i ne samo Hrvatima) počinjenim 1945., ali i u svim desetljećima komunističke diktature.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
MesićDa je netko nekom nesrećom pao u komu prije tridesetak godina, pa se probudio u nedjelju 26. travnja 2009. mislio bi da je duboko spavao samo nekoliko dana. Jer na prvom programu Hrvatskoga radija mogao je čuti govor Stipe Mesića u Jasenovcu, koji se ni po čemu nije razlikovao od sličnih govora u olovnim komunističkim vremenima, u doba hrvatske neslobode. Dan poslije dnevne novine su, kao i u ona vremena, donijela iscrpna izvješća, «Večernji list» čak je tiskao govor u cijelosti, ne nalazeći u njemu ništa čudno – tek je upozorio na osobe na koje je drug Mesić mislio, a nije ih imenovao. «Jutarnji list» je donio naglaske iz govora, a tek je sljedeći dan komentator Butković oprezno opazio da se radilo o lošem i politički nepristojnom govoru, no kolumnu je brzo skrenuo na Sanadera i njegovo plašenje birača komunizmom. Treba dakle reći, barem na internetskim stranicama Hrvatskoga kulturnog vijeća (koje se doista pretvaraju u novi dnevni list) da se radilo o govoru koji dolazi iz dubine totalitarnoga svjetonazora jedne bjesomučne spodobe koja je do sada neobjašnjenim inženjeringom svojedobno instalirana na položaj predsjednika Republike Hrvatske – na nesreću naše domovine i na sramotu onih politički nezrelih birača koji su podlegli pogromaškoj atmosferi početkom 21. stoljeća. (H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
jezikIgrom slučaja našao sam se u Splitu kada je u «Jutarnjem listu» objavljena kolumna Jurice Pavičića pod epskim naslovom «Gospodo jezikoslovci, hrvatski jezik je regionalna sila». Kupio sam novine, vidio sam naslov koji je naoko pozitivan, pa čak i trijumfalan, ali tekst nisam odmah pročitao, a i zašto bih uopće? Imao sam posla u Splitu i na Braču, uživao sam usput kao i uvijek u dalmatinskoj čakavštini koju ja, rođeni kajkavac, volim i poštujem . No, zvonio je mobitel i pitaju me ljudi što kažem na taj napis. Velim: «Nisam pročitao, a kad vidim što je i je li doista tako dramatično i grozno, odmah ću reagirati.» Zgodilo se tako da sam članak pročitao tek tri dana poslije, ali ni tada nisam uočio ništa posebno, osim neukosti i tendencioznosti autora, što je bilo predvidljivo. Ipak reagiram, neka se nađe. Reagiram poradi onih koji su otprilike isto tako neuki kao i autor napisa, a neuki ljudi su lakovjerni. Napis «Gospodo jezikoslovci…» ima nekoliko slojeva i u svakome od njih autor otkriva svoja stajališta o hrvatskom jeziku, standardnom hrvatskom jeziku (tzv. književnom), o hrvatskim narječjima i govorima, te o tuđicama u hrvatskome jeziku, na kraju i o hrvatskoj državi . Za standardni hrvatski jezik tvrdi da je mrtav, i da će mu on ( J.P.) plesati na grobu. No, prije razgovora o autorovim jezičnim vizijama, utvrdit ćemo gradivo – koliko god to bilo dosadno. (H.Hitrec)
Add a comment        
Sub, 8-05-2021, 10:05:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.